Naučna istraživanja
Prva presudu za genocid izre?enu nakon Drugog svjetskog rata
Prva presudu za genocid izre?enu nakon Drugog svjetskog rata
Pravosnažna presude za genocid po?injen na podru?ju Prijedora 1992. godine.
Presudu o kojoj je rije?, donijelo je Vije?e za maloljetnike Višeg suda u Sarajevu, a 2. jula 1995. godine postala je pravosnažna. Radi se o krivi?nom postupku protiv Dragana Opa?i?a (ro?enog 1975.) osu?enog zbog krivi?nog djela ratnog zlo?ina protiv civilnog stanovništva iz ?l. 142. st. 1 i genocida iz ?l. 141. st. u vezi s ?l. 48. preuzetog iz KZ-a SFRJ, (?l. 3. st. to?ka A Ženevske konvencije o zaštiti gra?anskih osoba za vrijeme rata).
Nakon održane glavne rasprave koja je bila zatvorena za javnost, presu?eno je da je Dragan Opa?i?, pripadnik Prve motorizirane gardijske brigade tzv. vojske Republike Srpske, koji je bio u pritvoru od 2. aprila 1995. godine, kriv što je od sredine oktobra pa do kraja 1992. u mjestu Kozarac op?ine Prijedor, nakon što se dobrovoljno prijavio u paravojsku tzv. Republike Srpske u cilju provo?enja velikosrpske politike, uništenja i protjerivanja nesrpskog stanovništva s tog podru?ja, prilikom služenja u jedinici koja je osiguravala logor ‘Trnopolje’, a u kojem se u to vrijeme nalazilo oko 1500 žena, djece i staraca, uglavnom Bošnjaka muslimana iz Kozarca i okolnih sela, krše?i pravila me?unarodnog prava po?inio 23 ubojstva strijeljanjem, dva ubojstva klanjem i deset silovanja.
Opa?i?, koji je u vrijeme po?injenja zlodjela imao tek 16 godina, osu?en je zbog produženog djela genocida te produženog krivi?nog djela ratnog zlo?ina protiv civilnog stanovništva na deset godina maloljetni?kog zatvora.
Kad govorimo o krivi?nom djelu genocida, treba napomenuti da nije bitan broj ubijenih, mu?enih ili silovanih, tako da se u pravnom smislu ne može uspore?ivati na na?in ‘je li ve?e ili teže kazneno djelo genocida’ po?injeno u Srebrenici ili u Prijedoru. Genocid može biti po?injen bez ijedne ubijene osobe – naime, prema Statutu Me?unarodnog kaznenog suda, kazneno djelo genocida treba biti po?injeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomi?no uništi jedna nacionalna, etni?ka, rasna ili vjerska skupina kao što je primjerice ubijanje pripadnika te skupine, nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima te skupine, namjerno podvrgavanje te skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomi?no fizi?ko uništenje, nametanje mjera s namjerom sprje?avanja ra?anja unutar skupine te prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu”
Izmjene koje je nametnuo nekadašnjih visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a koje propisuju da javno negiranje zlo?ina genocida, zlo?ina protiv ?ovje?nosti ili ratnog zlo?ina utvr?enog pravosnažnom presudom, bez obzira na to radi li se o me?unarodnom ili nacionalnom sudu BiH, može biti sankcionirano kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Presudu protiv Opa?i?a prvi put je otkrio Amor Mašovi?, koji je niz godina vodio Kolegij direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Osim kratke informacije koja je tada objavljena, nitko se tom temom nije dalje bavio.
“Svaka dvanaesta nestala osoba na podru?ju op?ine Prijedor je osoba ženskog spola, uklju?uju?i i djevoj?ice. Svaka trideseta nestala osoba je dijete mla?e od 18 godina“, kazao je Mašovi?.
Na podru?ju Prijedora još uvijek se traga za više od 470 žrtava koje se nalaze u nekim masovnim ili pojedina?nim grobnicama. Tu je i veliki broj neidentificiranih posmrtnih ostataka iz kojih je nemogu?e uzeti DNK i koje ?e vjerojatno i ostati neidentificirane.
Vijesti: