Presude za Kori?anske stijene

NEPRESU?ENI GENOCID U PRIJEDORU

Presude za Kori?anske stijene

 

Za zlo?in na Kori?anskim stijenama zatvorske kazne je dobilo 11 osu?enih, u trajanju od ukupno 200 godina.

 

Za zlo?ine pred MKSJ i Sudom BiH osu?eni su Darko Mr?a na 17, Damir Ivankovi? na 14, Gordan ?uri? na osam, Ljubiša ?eti? na 13, Zoran Babi? na 22, Milorad Škrbi? na 21, Dušan Jankovi? na 21, Željko Stojni? na 15, Saša Ze?evi? na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Kneževi? na 23 godine zatvora.

 

Masakr na Kori?anskim stijenama ubrzo je postao jedna od klju?nih ta?aka optužnica pred Me?unarodnim krivi?nim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu. Zlo?in je bio tako precizno dokumentovan zahvaljuju?i svjedocima, preživjelima i zaplijenjenim vojnim i policijskim dokumentima da je predstavljao paradigmatski primjer planskog ubijanja civila.

 

Jedan od najpoznatijih slu?ajeva bio je onaj protiv Radoslava Br?anina, predsjednika tzv. Kriznog štaba Autonomne regije Krajina, koji je pred Haškim tribunalom osu?en na 30 godina zatvora. Iako nije li?no bio na Kori?anskim stijenama, njegova politi?ka odgovornost za politiku progona i etni?kog ?iš?enja uklju?ivala je i ovaj masakr.

Presude u predmetima Stojana Župljanina i Mi?e Staniši?a, visokih policijskih zvani?nika Republike Srpske, tako?er su obuhvatile Kori?anske stijene kao dokaz o sistematskoj prirodi progona. Župljanin i Staniši? osu?eni su na po 22 godine zatvora.

 

Najdirektniji slu?aj pred MKSJ odnosio se na Darka Mr?u, jednog od glavnih egzekutora na Kori?anskim stijenama. On je 2004. godine priznao krivicu pred Tribunalom i osu?en na 17 godina zatvora. U svom priznanju potvrdio je da je li?no u?estvovao u strijeljanju civila i da je davao naredbe drugim policajcima. Njegovo priznanje bilo je od ogromnog zna?aja za rasvjetljavanje detalja zlo?ina.

 

Nakon što je Tribunal u Hagu zatvorio svoja vrata, procesuiranje odgovornih za zlo?ine na Kori?anskim stijenama nastavilo se pred Sudom Bosne i Hercegovine. Tokom godina, više pripadnika Interventnog voda i policije iz Prijedora izvedeno je pred pravdu.

 

Damir Ivankovi?, jedan od pripadnika Interventnog voda, priznao je krivicu i osu?en je na 14 godina zatvora. Njegovo svjedo?enje bilo je klju?no za identifikaciju drugih u?esnika.

 

Zoran Babi?, osu?en je na 22 godine zatvora za u?eš?e u masakru. Ljubiša ?eti? i Saša Ze?evi? osu?eni su na po 23 godine zatvora. Dušan Jankovi?, tadašnji komandir Stanice javne bezbjednosti u Prijedoru, osu?en je na 27 godina zatvora jer je imao zapovjednu odgovornost. Ove presude predstavljale su jedan od rijetkih primjera u kojima je ve?i broj neposrednih izvršilaca odgovarao za ratne zlo?ine.

 

Posebno zna?ajno u procesima bilo je utvr?ivanje komandne odgovornosti. Iako su pucali pojedinci, odluka da se organizira masakr nije bila spontana, dolazila je iz samog vrha policijskih i vojnih struktura. Time su sudovi potvrdili da je zlo?in bio planiran i sistemski sproveden, a ne incident.

Ekshumacije na Kori?anskim stijenama po?ele su tek godinama nakon rata. Me?unarodna komisija za nestale osobe (ICMP), zajedno sa doma?im institucijama, organizovala je kompleksne operacije izvla?enja tijela iz provalija dubokih više od stotinu metara.

 

Na tri mikrolokacije prona?eni su posmrtni ostaci najmanje 182 žrtve. Proces je bio izuzetno složen: spasioci i istražitelji morali su se spuštati konopcima, a veliki dio ekshumacija obavljan je uz pomo? alpinisti?kih timova. Pored ljudskih ostataka, prona?ene su i gomile odje?e, li?nih predmeta, satova, prstenja – nijemi svjedoci brutalne plja?ke i ubistava.

 

 

Trostruka egzekucija nad 224 logoraša prvo je podrazumjevala pucanje u le?a osoba poredanih uz samu provaliju, zatim njihov pad niz Kori?anske stijene, a na kraju i rafale i bacanje bombi na ubijene, da bi se i na taj na?in uništila mogu?nost eventulanih preživjelih ili ranjenih. I pored svega toga, nekoliko logoraša je ipak preživjelo i bivalo svjedocima monstruoznih egzekucija na Kori?anskim stijenama, te su dali ogroman doprinos u procesima protiv zlo?inaca na sudovima u Hagu i Sudu Bosne i Hercegovine. Ukupno 10 pripadnika policije je zbog masakra na Kori?anima osu?eno na sudovima na skoro 200 godina robije, dok je tadašnji predsjednik Kriznog štaba opštine Prijedor Milomir Staki? osu?en na 40 godina zatvora za ratne zlo?ine na prijedorskom podru?ju, a izme?u ostalog i za zlo?in na Kori?anima. 

 

Zlocin nad ponorom Kori?anskih stijena po?injen radi ostvarenja projekta etni?ki ?istih podru?ja, "podru?ja samo za odabrane narode koji u svojoj filozofiji smatraju da vrijede više od ostalih ve? samim svojim postojanjem. 

 

U psihologiji ovaj poreme?aj je definisan kao fašizam i isti na žalost opstaje do današnjih dana. Prepoznajemo ga posljednjih godina, ne samo u našoj regiji nego, na žalost, i na brojnim drugim destinacijama u Evropi i svijetu. 

 

Na lokaciji Kori?anskih stijena, na planini Vlaši?, u augustu 1992. godine strijeljana su 224 logoraša koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu.

 

Na tri mikrolokacije na Kori?anskim stijenama prona?eni su posmrtni ostaci 182 Bošnjaka i Hrvata sa podru?ja op?ina Prijedor i Kotor-Varoš. U ovoj grobnici prona?eni su posmrtni ostaci 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Još se traga za svim skeletnim ostacima jer su tijela ubijenih logoraša preba?ena i zakopana na drugim lokalitetima.

 

Prijedorske Bošnjake, prethodno zatvorene u tamošnjim koncentracionim logorima, pod izgovorom razmjene, na Kori?anskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u le?a nakon ?ega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara.