30 godina od masakra na Markalama: Svijet ništa nije nau?io na svojim greškama u BiH

Nikada zaboravljene žrtve: Tišina, cvije?e, suze i molitve na mjestu masakra na Markalama

Masakr na Markalama: Zlo?in koji mora u?i u obrazovne programe.

Kultura sje?anjea - Još jedna tužna godišnjica masakra na Markalama.

Na današnji dan, 28. augusta 1995. godine, prije 26 godina desio se drugi masakr na Markalama kada je sa srpskih položaja ispaljena granata koja je ubila 43, a teško ranila 84 civila, me?u njima i troje djece. 

Sudski utvr?ene ?injenice o zlo?inu na Markalama dobivaju snagu koju mora da ima svaka sudska istina tek kada u?e u obrazovne programe. Me?unarodni krivi?ni sud za bivšu Jugoslaviju izricanjem kona?ne presude Dragomiru Miloševi?u, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osu?enom na 29 godina zatvora ustanovio da je, u kampanji granatiranja Sarajeva koju je provodio Korpus, jedan od najstrašnijih zlo?ina bio masakr na Markalama. Opsada Sarajeva je pokušaj zatiranja bosanskih korjena i bosanske višestoljetne kulture, tradicije i civilizacije. Nastojanje i želja da se briše bosanska prošlost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, što je neoboriv dokaz genocidne namjere koja ju je pratila. Hiljade granata nemilosrdno je razaralo Sarajevo. Civili i branioci su izdržali najdužu opsadu u historiji ?ovje?anstva, što ih ?ini istinskim herojima. Pod granatama i snajperima, u podrumuma, skloništima i neuslovnim prostorijama održavana je nastava i polagani su ispiti, branjeni su srednjoškolski maturski, zatim diplomski, magistarski i doktorski radovi i vo?ene duboke akademske i kulturne rasprave. Ta normalnost u ludilu dokaz je neuništivosti bosanskog i sarajevskog duha, mo?i i snage svih, volje da se podignute glave iza?e iz kataklizme.

Ljudi iz Sarajeva su u stravi?nim uslovima opsade cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo bosanske zajednice, rade?i sa ljubavlju, pod granatama, u?e?i studente o vrijednostima ?ovje?anstva i civilizacijskim ciljevima, o antifašizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najteži oblik zlo?ina ne ponovi i da oni koji za ovaj strašni zlo?in trebaju odgovarati, ne ostanu nekažnjeni. Istina i pravda su razlog za multietni?ku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i istinsko susretište svega što Evropu – pa i ljudsku civilizaciju uop?e – ?ini posebnom.

Svjedoci smo da nam se govori da je, u ime budu?nosti, pametnije šutiti o istini, pravdi i kulturi sje?anja i nijemo prihvatiti negiranje države Bosne i Hercegovine, negiranje sudskih, nau?nih i historijskih ?injenica, ali bosanski patriotii ma gdje bili nisu, niti smiju biti takvi. U najtežim uslovima agresije i genocida bosanski patrioti su branili najviše civilizacijske principe i univerzalne moralne konstante. Danad bosanski patrioti moraju braniti dostojanstvo bosanskohercegova?ke države, njenih naroda i gra?ana, dostojanstvo ideje Bosne. Na to ih obavezuje dug prema žrtvama zlo?ina na Markalama i prema svim žrtvama agresije i genocida.  

Historijska istina i vrijednosti sje?anja na zlo?in na Markalama i fašisti?ko divljanje po tekovinama ljudskog društva, civilizacije, protiv nezavisnosti, teritorijalnog integriteta, politi?kog subjektiviteta  i suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine, po nacionalnom, vjerskom, kulturnom i društvenom suživotu njenih gra?ana i što je najvažnije po njihovom biološkom opstanku i preživljavanju, lekcije su iz naše prošlosti na kojima danas, sje?aju?i se žrtava, moramo graditi zajedni?ku budu?nost. Nažalost, svjedoci smo svakodnevnih napada na državu Bosnu i Hercegovinu, negiranje genocida, falsifikata i kvazi istraživanja, nagra?ivanja zlo?inaca, izjedna?avanja agresora i žrtve. 

Ništa nije nau?eno na greškama koje je me?unarodna zajednica napravila za vrijeme po?injenja zlo?ina u BiH, istaknuto je danas u Sarajevu na komemoraciji povodom 30. godišnjice masakra na Markalama u kojem su od agresorske granate kod Gradske tržnice ubijena 43 gra?anina Sarajeva i ranjene 84 osobe.

U masakru koji se dogodio 28. augusta 1995. godine na Markalama poginuli su: Omer Ajanovi?, Hidajet Ali?, Salko Ali?, Zeno Baševi?, Husein Baktaševi?, Sevda Brkan- Kruš?ica, Vera Brutus-Duki?, Halida Cepi?, Paša Crn?alo, Mejra Cocali?, Razija ?oli?, Esad ?oranbegi?, Dario Dlouhi, Salko Durakovi?, Alija Dževlan, Najla Fazli?, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Hercegli?, Jasmina Hodži?, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegovi?, Adnan Ibrahimagi?, Ilija Karanovi?, Mesudija Kerovi?, Vehid Komar, Muhamed Kuki?, Mirsad Kova?evi?, Hašim Kurtovi?, Ismet Klari?, Masija Lon?ar, Osman Mahmutovi?, Senad Muratovi?, Goran Poturkovi?, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodži?, Hajro Šatrovi?, Samir Topuzovi?, Hamza Tunovi?, Ajdin Vukoti?, Sabaheta Vukoti?, Meho Ze?o i Narima Žiga.

Iako je haškim presudama utvr?eno da su granate na Markale oba puta ispaljene s položaja VRS-a, za ove zlo?ine nikada niko nije odgovarao od direktnih po?inilaca.

Za opsadu Sarajeva koja je trajala 1.425 dana i za preko 11.500 ubijenih gra?ana - od ?ega 1.601 dijete - nažalost imamo samo ?etiri presude i to haškog tribunala za zlo?ince po komandnoj odgovornosti.

Za terorisanje gra?ana Sarajeva osu?eni su na doživotnu kaznu bivši politi?ki i vojni lideri RS i zlo?inci Radovan Karadži? i Ratko Mladi?, te komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Gali? i Dragomir Miloševi? na po 29 godina.

Pozivamo pravosudne institucije Bosne i Hercegovine da pitanje procesuiranja odgovornih za zlo?ine u Sarajevu stave na dnevni red i da to ne smije biti politi?ko pitanje jer je to pravno pitanje koje zaslužuju žrtve, njihove porodice i svi gra?ani Bosne i Hercegovine. 

Institut za istraživanje genocida Kanada

Sarajevo Marks 30th anniversary of Markale massacre: “The world has not learned from its mistakes in Bosnia”

Sarajevo on Wednesday commemorated the 30th anniversary of the Markale massacre, one of the darkest moments of the city’s siege during the war in BiH.

While we mark this anniversary, genocide is unfolding in Gaza and aggression continues in Ukraine, because the world has not learned from its mistakes in Bosnia. 

IGCurged BiH’s judiciary to prioritize prosecutions for crimes committed during the siege of Sarajevo, calling it a matter of justice rather than politics.

For the siege of Sarajevo, which lasted 1,425 days and claimed more than 11,500 lives — including 1,601 children — we have only four verdicts from the Hague Tribunal, all on the basis of command responsibility.