Zašto Halid Bešli? nije spomenut u Dejtonskom ustavu? Bilo je rano, još nismo shvatili da Halid ne ide pod odjeljak kultura, ve? pod odjeljak ?lana 1.: Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao država. Halid Bešli? je vezivna, emotivna i ljubavna mistika države Bosne i Hercegovine, one Bosne koju, evo, ne mogu uništiti.

Ta unutrašnja energija se ne može uhvatiti, ona "iz-unutra" pokre?e vode: slatke, slane, padavinske, suzne, plodne, one vrele od koji se pravi bosanska kafa... To su htijenja ovog naroda.

Ta energija je neograni?ena, slobodna, uzdižu?a. Mnogi nikad nisu bili u Tešnju. Lijepo pitoreksno mjesto je poznato po dobrom i u ratu i miru, ali boju mu daje zora. Iznad Tešnja zora svi?e, pjeva i Zagreb i Beograd i Ljubljana... i naravno svi mi. Poslije Halida, ljudi se pitaju o tešanjskim zorama i s kog mjesta ih je najbolje snimiti, u koje doba jutra ih je najbolje osjetiti. Ali, opet, hej zoro, ne svani, ne svani, stara ljubavi...

Miljacka je nakon Halida postala ve?a. Nisam nikada vidio naše dijete da nije zaigralo nakon prvih akorda plemenite harmonike. I u neodoljivoj Miljacki, koja to u stvarnosti zapravo nije, Halid od Miljacke pravi snažni pojam rijeke koja se dostojno nosi s velikim plovnim vodenim masama. Halid je od Miljacke napravio kulturnu plovnost prvog ranga, državni razlog za emotivnu plovidbu. Ako ne vjerujete, pitajte to u centru Beograda, Zagreba i Ljubljane. Da, Miljacka je plovna, za sve naše tužne i neostvarene brodove ljubavi koje su nas u našoj državi definitivno i do kraja obilježile.

Gdje je Knežak izvor zna par hiljada ljudi, možda i desetina. Ali, sada znaju milioni. Znate, to je na Romaniji, Bosna i Hercegovina. Romanija, to je pola sata od Sarajeva. Halid je tamo ro?en. 

Bilo je teško gledati umokreno valjanje HDZ-a kako se dovija u hinjenom trpljenju da sprije?i proglašenje dana žalosti. HDZ ?uva važnost, zaostavštinu i ideologiju jednog Thompsona, da bi bio on ve?i. Teško ?e to i?i, vrlo teško. Halid je ve?i, svi znaju.

Na dan ukopa u Banja Luci su se sreli Dodik i ?ovi?. Naravno da je sastanak ranije dogovoren, kako druga?ije. Banovinski sastanak je obilježen Dodikovim rije?ima: Trajno rješenje vidim u podjeli Federacije. Naravno, po banovinskom receptu. Olinjala i ofucana politi?ka spadala izronila iz fašisti?kog desni?arenja se luciferski igraju. Dobro, izdrža?emo... i zapamtiti.

Dženaza Halida Bešli?a sije strah me?u nacionalistima. Nacionalizam opstaje na strahu i na uvjerenju da "smo mi bolji". Šta je njegov odlazak probudio me?u dobrim ljudima. Pa pokazao im je da su ve?ina. Ve?ina, to je demokratija, jel'te. Halid je naša postojana "demokratska ve?ina", pokazatelj dobrim ljudima kojim putem i na koji na?in treba i?i dalje.

Halid Bešli? je danas postao državna i kulturna mistika Bosne, unutrašnji narodni zov za dobrinom i dobrim djelima. Kroz historiju se pojavljuju takve li?nosti i spajaju ta?ke bosanskog kulturnog, državnog i nacionalnog postojanja. Spontani emotivni odziv gra?ana Srbije, Hrvatske, Slovenije puno govori. Dobri ljudi vole i žele Bosnu. Njihove elite je pokušavaju razoriti. Teška borba, ali to nam je sudbina.

Bosna i Hercegovina je - zvu?i ?udno - najstabilnija država na Balkanu. Da ne obrazlažemo, ali dragi naši susjedi - to vam je tako.

Dr. Emir Rami?

Ovaj tekst je nastao na osnovu razmišljanja i razmjene ideja i stavova od strane više istaknutih predstavnika globalne bosanskohercegova?ke zajednice. Danas više ne govorimo o dijaspori, ve? o globalnoj bosanskohercegova?koj zajednici kako u Kanadi, tako i širom svijeta koja sve više pored emocija koristi i vlastite edukativne, ekonomske, kulturne resurse u odbrani i ja?anju države Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegova?ke snage moraju stati pod jednu zastavu, zastavu države Bosne i Hercegovine, napraviti koncept koji ?uva i ja?a Bosnu i Hercegovinu i tako poslati jasnu poruku inertnoj me?unarodnoj zajednici koja ?e tek kada osjeti da postoji bosanskohercegova?ka organizovana snaga, stati  uz Bosnu i Hercegovinu.