Promocije
?ast je biti pozvan u New York na historijsko otkrivanje "Cvijeta Srebrenice", spomenik žrtvama genocida nad Bošnjacima po?injenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.
?ast je biti pozvan u New York na historijsko otkrivanje "Cvijeta Srebrenice", spomenik žrtvama genocida nad Bošnjacima po?injenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.
Pred cijelim svijetom nastavlja se implementacija Rezolucije o me?unarodnom danu sje?anja na genocid u Srebrenici.
U parku UN-a se nalazi veliki broj spomenika iz svjetske historije, nažalost, i spomenika posve?enih tragi?nim zbivanjima. Me?u njima ?e biti i "Cvijet Srebrenice". Spomenik ?e biti opomena, ali i sje?anje na žrtve genocida po?injenog na tlu Bosne i Hercegovine i dokazanog pred me?unarodnim sudovima.
Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine, u kojoj ta svjetska organizacija prepoznaje da je u Srebrenici u julu 1995. godine po?injen genocid nad Bošnjacima.
9 jula 2016 u kanadskom gradu Windsoru otkriven je prvi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori.
Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomaga?i su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnja?kih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Poto?ari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci ?lanova porodica.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Me?unarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zašti?ena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) po?inila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosu?a u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zlo?ine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osu?eni su, me?u ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadži? i Ratko Mladi?.
Rezolucijom M-416, donesenom u Parlamentu Kanade 19. oktobra 2010. godine, 11. juli je proglašen kao Dan sje?anja na Srebrenicu u Kanadi.
Rezolucija M-587, donesena u Parlamentu Kanade 24. aprila 2015. godine, uklju?ila je genocid u Srebrenici i Dan sje?anja na Srebrenicu kao dio “Mjeseca sje?anja, osude i svijesti o genocidu” svakog aprila u Kanadi.
Hronologija institucionalizacije kulture sje?anja u Kanadi na genocid u Srebrenici
Vijesti: