Gospodine Rami?u, kako su li?na iskustva iz Prijedora1992. godine, oblikovala Vaš akademski i aktivisti?ki angažman?

 

Osjetivši ne presu?eni genocid u Prijedoru na svojoj koži i koži ?lanova moje uže i šire familije i nose?i bijele trake ostavile su dubok trag u mojoj li?nosti, toliko dubok da sam to morao iskazati kroz borbu za istinu, pravdu i kulturu sje?anja. Snaga za  borbu za istinu i pravdu dolazi iz strašnih  iskustava  ratnih godina koje su zauvjek oblikovale moj aktivisti?ki odnos ne samo za istinu i pravdu za žrtve agresja, udruženih zlo?ina?kih poduhvata i genocida u Bosni i Hercegovini, ve? i za borbu za ljudska prava i slobode svih uguženih naroda u svijetu.

 

Možete li elaborirati na koji na?in bol usmjeriti ka promovisanju pravde i istine?

 

Ne u osveti i mržnji, ve? u aktivnoj, na ?injenicama zasnovanoj strategiji, posebno u edukativnoj oblasti. Aktivnost usmjeravati ne prema nama, ve? prema svijetu koji još uvijek nije dovoljno saznao o dvije agresije i dva udružena zlo?ina?ka poduhvata na Bosnu i Hercegovinu, na genocid u Srebrenici, na bijele trake u Prijedoru, na opasadu Sarajeva, na elitocid, ekocid, etnocid, urbicid i kulturocid.Šansu dati mladim obrazovanim ljudima koji nisu prodali patritozam za karijeru i bogastvo. Nije dovoljno komemorisati, treba aktivno lobirati i koristi zaostavštinu me?unarodnih sudova koji su pored genocida presudili i udružene zlo?ina?ke poduhvate, agresije i me?unarodne sukobe Srbije i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.

 

Molim Vas da predstavite osnovne ciljeve i misiju Instituta za istraživanje Kanada, ?iji ste osniva? i dugogodišnji predsjednik.

 

Institut za istraživanje genocida, Kanada  je javna nau?na ustanova koja se bavi istraživanjem zlo?ina protiv mira, zlo?ina genocida i drugih teških povreda me?unarodnog prava. Istražuju?i genocid IGK kao samostalna nau?no istraživa?ka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upu?uje poruku koja ?e utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ?ovje?anstvo i civilizaciju, o?uvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemo?nih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i budu?e generacije iz svih dosadašnjih zlo?ina genocida moraju kona?no, u interesu budu?nosti svijeta i civilizacije, izvu?i historijsku pouku o potrebi ja?anja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etni?ku, rasnu, vjersku, ideološku ili politi?ku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spre?avanja i kažnjavanja zlo?ina genocida. Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na druga?iji na?in po?ne promišljati kultura pam?enja. Ta kultura pam?enja podrazumjeva da se o najve?im zlo?inima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije mogu?a samo emocijama.

 

Šta smatrate najvažnijim rezultatima IGK-a u dosadašnjem radu?

 

Dosadašnji najvažniji rezultati su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statisti?kim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izu?ava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH. Rezolucija M-416, donesenom u Parlamentu Kanade 19. oktobra 2010. godine, kojom je 11. juli svake godine proglašen kao Dan sje?anja na Srebrenicu u Kanadi. 

Rezolucija M-587, donesena u Parlamentu Kanade 24. aprila 2015. godine, uklju?ila je genocid u Srebrenici i Dan sje?anja na Srebrenicu kao dio “Mjeseca sje?anja, osude i svijesti o genocidu” svakog aprila u Kanadi. Podržana je inicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipegu, genocid u BiH je prezentiran Kana?anima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran je projekt kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka, usvojena peticija Parlamenta Kanade kojom se traži krivi?no sanskcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi.

Jedan od najvažnijih rezultata IGK je kanadsko sponzorstvo Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Internacionalnim danom sje?anja na genocid u Srebrenici i naša aktivna uloga u procesu lobiranja za rezoluciju. IGK upravo radi na knjizi koja govori o zna?aju navedene rezolucije i posebno globalne edukacije o genocidu u Srebrenici.

 

 

Kako ocjenjujete aktuelno stanje svijesti o genocidu u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu negiranja i revizionizma?

 

Mora se mnogo ozbiljnije, organizovanije pristupiti podizanju svijesti o genocidu u Bosni i Hercegovini. Ne može se stanje svijesti podi?i samo komemoracijama. Potrebna je državna strategija o izu?avanju genocida u školama i fakultetima. Posebno zabrinjava nedopustivo tolerantan odnos pravosudnih organa prema negiranju genocida i veli?anju presu?enih ratni zlo?inca. Akademska zajednica mora biti mnogo više aktivnija u procesu borbe protiv revizionizma sudskih, historijskih i nau?nih ?injenica o genocidu. 

 

 

Koje strategije i metodološki pristupi su se pokazali najefikasnijim u suzbijanju negiranja genocida?

 

Naše iskustvo u Kanadi pokazuje da je najbolja strategija u suzbijanju negiranja genocida, brzo, reagiranje prema kanadsoj vladi i parlamentu, kanadskim pravosudnim organima i posebno kampanja u kanadskim medijima. Zajedni?ki je to zaista dalo rezultate. 

 

Na koji na?in Institut doprinosi edukaciji i kulturi sje?anja, naro?ito me?u mla?im generacijama?

 

IGK je ve? više od pet godina uspio dobiti tešku bitku da se genocid u Srebrenici izu?ava u kanadskim školama i fakultetima. Danas je to ve? izraslo u planski osmišljen nastavni plan i program. Istovrmeno putem našeg Internacionalnog ekspertnog tima dajemo šansu mladima da dokažu svoj patritizam upravo kroz aktivnost u borbi za istinu, pravdu, kulturu sje?anja, ljudska prava i slobode, za borbu proiv revizionima i glorifikovanja presu?enih ratni zlo?inca. Imamo uspjeha u tome tako da danas ve?inu manifestacija i naših drugih aktivnosti rade mladi. Mladima treba dati samo cilj, sve ostalo treba prepustiti njima.

 

 

Kolika je važnost uloge dijaspore u o?uvanju kulturnog identiteta i historijske istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu?

 

Velika je uloga. I još nešto važnije više je dijaspora uradili za istinu i pravdu nego mnogi pojedina?ni i kolektivni subjekti u Bosni i Hercegovini. Samo u procesu lobiranja za usvajanje rezolucija i donošenje proklamacija u više od 80 država svijeta i više od 100 gradova širom svijeta dovoljno je da se vidi kakav je uticaj dijaspore u kulturi sje?anja. 

 

 

Koje konkretne na?ine vidite kao najefikasnije za dijasporu u njenom doprinosu razvoju i stabilnosti domovine?

 

Mi ve? imamo izuzeno uspješne naše ljude u svima oblastima koji zauzimaju vrlo jake pozicije. Imamo i aktivnih polti?ara koji su cjenjeni ?lanovi parlamenta i vlada više država. Imamo uspješnih poslovnih ljudi, kulturnih i sportski radnika. Svi, to zaista dobro znam jer sam sa mnogima u kontktu, žele dati konkretan dioprinos svojoj domovini. Ali ne znaju kako. Država je ta koja mora ponuditi konkertnu startegiju za doprinos dijaspore ja?anju države. Ja vdim u dogledno vrijeme da ?e dijaspora biti najsnažnija snaga ne samo u odbrani države na svim poljima, ve? i u ja?anju države. Važno je re?i da se nije izgubila krit?na masa državotvorne svijesti kod naše dijaspore. Upravo je to ono što me ?ini sretnim optimistom.

 

Nedavna odluka o zabrani ulaska u Kanadu pojedinim osobama optuženim za ratne zlo?ine, ali i drugim kao što je Željka Cvijanovi?, predstavlja važan presedan. Možete li komentarisati pravne i moralne implikacije ovih odluka?

 

To je stav jedne normalne, pravne države prema osobama koje prije svega krše državni stav Kanade prema državi Bosni i Hercegovini, o?uvanje teritorijanog integriteta, suvereniteta, nezavisniosti i politi?kog subjetkivita. Istovremo Kanada je priznala genocid u Srebrenici i sankcioniše negatore toga genocida.Primjer Kanade bi trebale slijediti mnoge države. Nebi to bilo da nije bilo osmišljene isklju?ivo na ?injenicama zasnovane kampanje.

 

Koji su trenutno najve?i izazovi s kojima se Institut suo?ava u svom djelovanju i kako ih prevazilazite?

 

Mi ulazimo u faze strateškog djelovanja prije svega u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu uSrebrenici. To je sada mnogo viši nivo djelovanja koji zahtijeva prije svega materjalna sredstva. Taj problem ?emo morati rješavati ako želimo jedan snažniji i ja?i angažman zašto mi imami ve? plan.

 

Jesmo li posvijestili, kolektivno, Prijedor, kao simbola stradanja i sje?anja, kakav naš odnos treba danas biti prema Prijedoru, ali i drugim mjestima u kojima je po?injen genocid i ratni zlo?ini?

 

Ako 11. juli i 31.maj bude samo dan ceremonija, a ne dan djelovanja – onda ni mi, a ni svijet nije ništa nau?io. I zato poru?ujem ne sje?amo se samo prošlosti. Obe?avamo budu?nost. Obe?avamo da ?emo pamtiti – ne da bismo mrzili, nego da se ne bi ponovilo. Da ?emo izgovarati istinu – ne da bismo sudili, ve? da bismo iscijelili. I da nikada više nijedan narod ne postane nevidljiv dok nestaje. Istina o agresijama, udruženim zlo?ina?kim poduhvatima i genocidu mora imati svoje mjesto u svijetu

 

Koje poruke i preporuke imate za mla?e generacije u Bosni i Hercegovini i dijaspori u pogledu o?uvanja historijske svijesti i izgradnje stabilnije budu?nosti?

 

Žrtvom, a najve?a žrtva je država BiH, koju ne zanima istina i pravda ?e upravljati zlo?inci, negatori, falsifikatori koje ne zanimaju mir, sloboda, istina, pravda, država BiH. BiH ne smije zaboraviti agresiju i genocid. BiH ima historijsku odgovornost suprotstaviti se agresivnim isto?nim i zapadnim antibosanskim koalicijama i nikada ne smije zaboraviti isto?ne i zapadne agresije i genocide. BiH ima stalnu odgovornost ?uvanja sje?anja na te zlo?ine i suprotstavljanja osporavanju suvereniteta, integriteta, državno pravnog kontinuiteta i politi?kog subjektiviteta, mržnji i nasilju. Perspektive branjenja BiH, gradnje BiH, sre?ivanje BiH, borbe protiv svih oblika izdaja ljudskosti jeste u borbi za istinu i pravdu. Ništa u svijetu više ne ide protiv BiH – osim tog što ne razumijemo zna?aj borbe za istinu i pravdu. Pitanje razumijevanja velike bosanske ideje koja ?e okupiti svoje ljude, okupiti svoje razli?itosti u održivi društveni i državni sistem, je nezaustavljiv proces, koi ne može biti bez istine i pravde. Na svakom od nas je pitanje sudjelujemo li u njemu, doprinosimo li. Pitanje budu?nosti BiH  jeste pitanje utvr?ivanja istine o agresiji na BiH i genocida nad njenim gra?anima i pravdi za žrtve tih zlo?ina. Prva pretpostavka toga jeste javno govoriti, odlu?no govoriti o tome. Suprotstaviti se onima koji istinu i pravdu izdaju, koji je nastoje zaprije?iti. Bosanskohercegova?ki ljudi, žene i mladi  su svojom voljom i odlukom da brane svoju državu zapravo posvjedo?ili jedan od najherosjkijih pothvata u novijoj historiji Evrope. To je ono što bi svaki ?estiti bosanskohercegova?ki ?ovjek kojem bosanskohercegova?ka zemlja pripada i koji pripada toj zemlji, morao i trebao smatrati velikim herojskim naslje?em koje treba ?uvati od svih antibosanskih nitkova i na njemu graditi ideju bosanskohercegova?ke  budu?nosti kao prostora istine i pravde u ime sretnog života svih bosanskohercegova?kih ljudi, žena i mladih koji volje BiH. Jedna je zemlja, jedinstvena država BiH, jedna je istina i pravda. Onaj ko voli BiH bez obzira gdje bio mora se boriti za istinu i pravdu. Naša obaveza je i?i putem istine i pravde.