Intervju
Aljeyera balkans
Kako biste ocijenili odnos kanadskih vlasti prema ratu u Bosni i Hercegovini, prije svega ratnim zlo?inima poput Genocida u Srebrenici? Da li ste zadovoljni potezima koje su kanadske vlasti poduzele da odaju po?ast žrtvama zlo?ina u BiH, ali i borbi protiv negatora genocida?
Kanada je jedan od lidera u strateškoj institucionalizaciji kulture sje?anja na genocid u Srebrenici u svijetu. Još daleke 2010. godine Kanadski parlament je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Danom sje?anja na žrtve genocida u Srebrenici u Kanadi. Svake godine imamo posebne izjave, deklaracije i proklamacije premijera Kanade, premijera kanadskih pokrajina i teritorija i gradona?elnika najve?ihg kanadskihg gradova.
Kanada je jedina država u svijetu koja je na osnovu peticije koju je organizovao Parlament Kanade krivi?no sankcioniše negatore genocida u Srebrenici u Kanadi. Imaju?i navedeno u vidu mi smo potpuno zadovoljno sa odnosom vlade i parlamenta Kanade kao i drugih nivoa vlasti kako prema genocidu u Srebrenici, tako i prema državi BiH. Posebno je važno ista?i što imamo odli?nu saradnju sa premijerom Kanade, ministricom vanjskih poslova i drugim misnistrima.
Na žalost ambasadori BiH u Kanadi u više mandata su antibosanski orjentisani, umjesto borbe za državu koju predstavljaju bore se protiv našeg instituta. Ne uspjevaju zbog naših aktivnosti. Mi smo u više navrata od Predsjedništva BiH tražili da rješe problem diplomatskog predstavljanja BiH u Kanadi. Nismo dobili odgovor po tom pitanju.
Bliži se 30. godišnjica od Genocida u Srebrenici. Da li su kanadske vlasti na neki na?in odale po?ast tom doga?aju, odnosno postoje li planovi za neke manifestacije povodom obilježavanja godišnjice tog zlo?ina?
Centralna kanadsko komemoracija povodom 30. godišnjice od genocida u Srebrenici bi?e održana u Windsoru na ameri?ko kanadskoj granici ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori. Bi?e prisutni istaknuti kanadski politi?ki, akademski i kulturni lideri, te predstavnici svih organizacija i zajednica bosanskohercegova?kog porijekla u Kanad u subotu 5. jula.
Kao i prošlih godina i ove godine imamo proklamacije, deklaracije, i saop?enja premijera Kanade, ministrice vanjskih poslova, Generalnog guvernera Kanade, premijera kanadskih pokrajina i teritorija i gradona?elnika kanadskih gradova. Ove godine skupština grada Hamiltona je održala posebno sjednicu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Koliko je javnost u Kanadi upoznata s doga?ajima i zlo?inima po?injenim tokom rata u BiH?
Zahvaljuju?i našem radu kanadska javnost je veoma dobro upoznata se genocidom u Srebrenici i drugim zlo?inima u BiH. Više od 5 godina Genocid u Srebrenici se izu?ava u nekim kanadskim školama i fakutetima. ?esto u kanadskim sredstvima informisanja objavljujemo istraživanje i tekstove istaknutih ?lanova našeg Internacionalnog ekspertnog tima. Kana?ani dobro znaju o genocidu u Srebrenici, ali i o negiranju genocida, negiranju sudskih, historijskih i nau?nih ?injenica o genocidu u Srebrenici i glorifikaciji presu?enih ratnih zlo?ina.
Zahvaljuju?i našim aktivnostim neki negatori genocida u Srebrenici u vra?ani odmah sa slijetanja na kanadskim aeredromima. Primjeri su Trifkovi? i Trifunovi? Zbog toga ja i moja prodica smo dobivali izuzetno opasne prijetnje koje nije bilo lahko izdržati. Tako?e neki ratni zlo?inci su našim aktivnostima protjerani iz Kanade.
Možete li napraviti paralelu u odnosu Kanade prema ratnim zlo?inima u BiH i drugih zemalja širom svijeta? Mogu li se vršiti odre?ena lobiranja da i druge zemlje usvoje pozitivne prakse Kanade (ako ih ima), prema ratnim zlo?inima u BiH?
Naravno. Pozitivna praksa iz Kanade u lobiranju za kulturu sje?anja i za bosanskohercegova?ke državne intererse može se primjeniti i u drugim zemljama. Mi smo ve? u kontaktima sa drugim zemljama u kojima žive naši ljudi i spremni smo da iznesemo naša iskustva i pomognermo u ovom zna?ajnom procesu. Mi smo pomogli da se usvoje rezolucije o parlamentima mnogih država u svijetu kao što su Australija, SAD, Evropski parlament i druge.
Da li ste zadovoljni pritiscima i lobiranjem bh. vlasti na me?unarodnom nivou za priznavanja ratnih zlo?ina koji su se dogodili u BiH, odnosno za kažnjavanje negatora zlo?ina i kažnjavanja samih po?initelja tih zlo?ina?
Na žalost BiH nema jedinstven plan i program lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sje?anja u svijetu. Posebno zabrinjava što država nema nikakve fondove za ovu zna?ajnu oblast. Dok negatori genocida imaju milione dolara koje koriste za negiranje genocida i ?injenica o genocidu.
Umjesto jedinstvene strategije za borbu za istinu i pravdu imamo dobre pojedina?ne aktivnosti naših lidera koje su urodile plodom, a najvažnije je prošlogodišnje lobirnje za usvajenje rezolucije Generalne skupštine UN o Srebrenici.Tada smo pokazali jedinstvo probosanskog faktora u i van BiH.
Direktor ste Institut za istraživanje genocida Kanada. Kako biste ocijenili odnose IGK-a sa Vladom Kanade, ali i nižim nivoima vlasti u toj državi?
Naši odnosti sa Vladom i Parlamentom Kanade, te sa ostalim nivoima vlasti su odli?ni. Mi imamo mogu?nost diretnog kontakta sa liderima u Kanadi. Posljedica je to dugotrajnog, sistematskog, organizovanog i znala?kog, ja bi rekao strateški osmišljenog plana lobiranja i druge aktivnosti.
Šta smatrate najvažnijim rezultatima IGK-a u dosadašnjem radu?
Dosadašnji najvažniji rezultati su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statisti?kim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izu?ava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH. Rezolucija M-416, donesenom u Parlamentu Kanade 19. oktobra 2010. godine, kojom je 11. juli svake godine proglašen kao Dan sje?anja na Srebrenicu u Kanadi.
Rezolucija M-587, donesena u Parlamentu Kanade 24. aprila 2015. godine, uklju?ila je genocid u Srebrenici i Dan sje?anja na Srebrenicu kao dio “Mjeseca sje?anja, osude i svijesti o genocidu” svakog aprila u Kanadi. Podržana je inicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipegu, genocid u BiH je prezentiran Kana?anima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran je projekt kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka, usvojena peticija Parlamenta Kanade kojom se traži krivi?no sanskcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi.
Jedan od najvažnijih rezultata IGK je kanadsko sponzorstvo Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Internacionalnim danom sje?anja na genocid u Srebrenici i naša aktivna uloga u procesu lobiranja za rezoluciju. IGK upravo radi na knjizi koja govori o zna?aju navedene rezolucije i posebno globalne edukacije o genocidu u Srebrenici.
Vijesti: