Osu?eni za ratne zlo?ine u Prijedoru pokrenuo peticiju za zabranu Dana bijelih traka!

? Kanada podržava napore da se putem “Me?unarodnog dana bijelih traka”podiže svijesti o po?injenom genocidu  u Prijedoru!

Aleksandar Knjeginji?, pravosnažno osu?en na osam godina zatvora zbog zlo?ina u Prijedoru, pokrenuo je prema objavama aktivista u ovom gradu peticiju za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka, što uznemirava žrtve, dok pravnici smatraju da se radi o govoru mržnje koji treba biti kažnjen.

Knjeginji?, kojeg je Vrhovni sud RS pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zlo?ina, odnosno u?eš?a u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru je po?etkom juna pokreno peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.

Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i u Kanadi i širom svijeta svakog 31. maja, u znak sje?anja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako ozna?avali i svoje ku?e.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim ku?ama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Bijele trake, kao sudski utvr?ene ?injenice, ranije su negirale i razli?ite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Otkrivena je povezanost ove dvije organizacije sa gradskim vlastima, politi?kom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veli?ali ratne zlo?ince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Navedena peticija se može smatrati govorom mržnje koji može izazvati ili proširiti netrpeljivost, koja ve? postoji u Prijedoru. 

Za zlo?ine po?injene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora, dok je Sud BiH za zlo?ine nad bošnja?kim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osudio 28 osoba na više od 430 godina zatvora. Nekoliko osoba je procesuirano u okružnim sudovima u RS-u.

Kanada podržava napore da se putem “Me?unarodnog dana bijelih traka”podiže svijesti o po?injenim zlo?inima u Prijedoru, u nadi da ?e po?initelji tih strašnih zlo?ina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao po?eti za sve one pogo?ene ovim užasnim zlo?inima.

U proceduri Kanadskog parlamenta je Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi.

IGK je inicirao usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Me?unarodnim danom bijelioh traka kao sje?anja na žrtve genocida u Prijedoru.

U školama bosanskog jezika u Kanadi se tradicionalno održava ?as historije povodom Me?unarodnog dana bijelih traka. Naša djeca u?e i znaju o bijelim trakama.

Dan bijelih traka je simbol borbe prijatelja istine i pravde u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zlo?ina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama u Prijedoru. Dan bijelih traka je tako?e simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i druga?ijeg u ?itavom svijetu.