IGK reakcija na veli?anje logora u Prijedoru: Prijedor  - Srebrenica u kontinuitetu!

Genocid u Prijedoru je crna ta?ka na savjesti Me?unarodne zajednice i svijesti onih koji su po?inili zlo?in.

Genocid u Prijedoru je dehumanizacija ?ovjeka, porodice, grada, naroda, zajednice, društva i države.

Ljudska budu?nost mora biti primorana da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. 

Cilj genocidnog projekta je izbrisati svaki trag koji bi svjedo?io da su Bosnjaci i Hrvati ikad u Prijedoru živjeli. Cilj je bio ubiti povijest grada Prijedora. 

Ako se u cijeloj Bosni i Hercegovini traži grad koji je prošao kroz najteže, ljudskom umu nezamislive muke, ?ije su stanovnike zlo?inci krvavih ruku, u kilometrima dugoj koloni mrtvih tijela otpremili sa ovog svijeta, grad kojemu su ubili dužu i pretvorili ga u pustinju, onda je to svakako Prijedor. Genocid u Prijedoru je potvrda da je historija svijeta, historija krvnika i žrtve, u kojoj krvnik svim sredstvima, a prije svega ubijanjem i zatiranjem žrtve, ho?e gospodariti žrtvom, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost, pravdaju?i zlo?in ?inom povijesnog osvješcenja i katarze, za koga treba još biti nagra?en.

Sve dok oni negiraju genocid mi ?emo ih tu?i historijskom i sudskom istinom.

IGK je u Kanadi izgradio most izme?u kanadske politi?ke, akademske zajednice i  civilnog društva u cilju institucionalnog pristupa kulturi sje?anja. Umjesto relativizacije, Kanadi smo ponudili sudski potvr?ene ?injenice. Mladi bosanskohercegova?kog porijekla ui Kanadi odrastati ?e sa znanje o vlastitoj historiji.

Danas se kontinuitet fašisti?ke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane op?inske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašisti?kih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja.

Stalno upozoravaju?i svijet na razmjere i posljedice genocida u Prijedoru, IGK nastavlja me?unarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogu?i dostojanstveno sje?anje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obilježja, kao opomene na strahote genocida u Prijedoru koje se ne bi trebale nikad ponoviti.

U saradnji sa ameri?kim i kanadskim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda putem našeg internacionalnog ekspertnog tima radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31.maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih “bijelih traka”, kao izraza najrigidnijeg fašisti?kog aparthejda", naglašava Rami? u saop?enju.

IGK još jednom podsje?a svjetsku javnost da se genocid u Prijedoru mora okarakterisati kao krajnje ne?ovje?na radnja, ?injena u režiji parainstitucionalnog režima u namjeri pot?injavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etni?ko ?iš?enje bošnja?kog i hrvatskog etni?kog elementa.

Institut za istrazivanje genocida Kanada (IGK)