Me?unarodni stru?njaci pozivaju PIC da blokira Dodikov referendum, upozoravaju?i na rizik od genocida u Bosni i Hercegovini

2. oktobar 2025.

 

Upravni odbor Vije?a za implementaciju mira

Ured visokog predstavnika?????????

Emerika Bluma 1
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

 

 

Vaše ekselencije,

 

Upu?ujemo vam hitan apel jer smo zabrinuti zbog prijetnje miru u Bosni i Hercegovini koju su prouzro?ili nedavni postupci i izjave Milorada Dodika. Trenutna kriza predstavlja rizik od ništa manje nego ponavljanja masovnih zlo?ina i genocida iz 1990-ih.

 

G. Dodik potkopava vladavinu prava tako što održavanjem referenduma osporava svoju presudu i smjenu sa dužnosti. Nakon presude Dodiku, Narodna skupština Republike Srpske je dodatno eskalirala ustavnu krizu usvajanjem zakona kojima se odbacuje autoritet državnih sudskih i tužila?kih institucija u Republici Srpskoj. Pored toga, g. Dodik je aludirao na dodatni referendum o otcjepljenju, te je tražio i dobio podršku Ruske Federacije. Sve ove aktivnosti koje destabiliziraju državu, ali i regiju, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i zahtijevaju hitno djelovanje Vije?a za implementaciju mira.

 

Presuda g. Dodiku je uklju?ivala i jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja predsjedni?ke dužnosti. Dodik je platio kaznu od otprilike 18.660 eura kao zamjenu za jednogodišnju kaznu zatvora, što je dopušteno Krivi?nim zakonom Bosne i Hercegovine. Me?utim, nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, g. Dodik je za 25. oktobar organizovao referendum u Republici Srpskoj kojim ?e se osporiti njegova presuda i smjena. Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i presude neustavnog Suda BiH izre?ene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?” Takvo referendumsko pitanje predstavlja drsko odbacivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Dodikov referendum predstavlja opasan presedan i njegovo održavanje se ne bi smjelo dopustiti.

 

Odmah nakon što je g. Dodik osu?en prvostepenom presudom 26. februara 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zakone kojima se odbacuju svi zakoni i sve odluke Visokog sudskog i tužila?kog vije?a, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA). Ovo je bio namjerno provokativan ?in koji za cilj ima dalje potkopavanje ustavnog poretka. To je bila samo jedna provokacija u nizu pokušaja da se destabilizira država uo?i referenduma o otcjepljenju. 

 

Nadalje, nakon drugostepene presude 1. avgusta, presude kojom je potvr?ena kazna izre?ena Dodiku i koja je dovela do prestanka njegovog mandata, ruski ambasador u BiH je dao izjavu u kojoj osu?uje presudu uz jedva prikrivenu prijetnju. G. Dodik se potom 9. septembra sastao sa Ministrom vanjskih poslova u Moskvi. Ministar Lavrov je dao izjavu u kojoj osu?uje presudu Dodiku, kao i miješanje Zapada u Bosni i Hercegovini. Ministar Lavrov je ponovio podršku predsjednika Putina g. Dodiku i Republici Srpskoj, obe?avši nastavak diplomatskih i ekonomskih odnosa. Službena vanjska politika predsjednika Putina je „ujediniti pravoslavlje” dok nastoji pružiti punu podršku „bratskim narodima”. Bojimo se da bi trenutni postupci g. Dodika mogli dovesti do toga da Putin otvori još jedan front na Balkanu. 

 

Jasna je implikacija da Milorad Dodik, Republika Srpska i Ruska Federacija rade zajedno na potkopavanju vladavine prava i destabilizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene države. Nadalje, nakon nedavnog sastanka sa g. Dodikom u Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vu?i? je dao zloslutnu izjavu da ?e Republika Srpska „uvijek imati Srbiju iza sebe i da ?e mo?i ra?unati na njenu podršku i pomo?”. Stoga upu?ujemo hitan apel ?lanicama PIC-a da poduzmu mjere kako bi se sprije?ilo ponavljanje masovnih zlo?ina i genocida u Bosni i Hercegovini. Referendum 25. oktobra treba sprije?iti, a prijevremeni izbori za Predsjednika Republike Srpske koje je Centralna izborna komisija raspisala za 23. novembar trebaju se podržati. Potrebno je poduzeti sve neophodne mjere kako bi se sprije?ilo dalje pogoršavanje politi?ke situacije, uklju?uju?i i strateško raspore?ivanje EUFOR-ovih trupa.

 

Hvala vam na brzoj reakciji.

 

S poštovanjem,

Prof. Dr. David Pettigrew, Profesor na Državnom univerzitetu Southern Connecticut;

Satko Mujagi?, magistar prava, bivši logoraš, aktivista za ljudska prava, Nizozemska;

Emir Rami?, direktor Instituta za istraživanje genocida, Hamilton, Kanada;

Munira Subaši?, Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenice i Žepe”;

Bakira Hase?i?, Udruženje „Žena – žrtva rata”;

Murat Tahirovi?, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida;

Samir Vranovi?, predsjednik Udruženja „Istina - Kalinovik '92”

Safet Alispahi?, Vije?e bosanske zajednice Novog Južnog Velsa, Australija; 

Ida Sefer, Bosansko-ameri?ki institut za istraživanje genocida i edukaciju;

Adil Kulenovi?, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99;

Jasna ?auševi?, Društvo za ugrožene narode (GfbV), Njema?ka;

Patrick McCarthy, Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, St. Louis;

Meho Kapo, MSA arhitekt, Savez bosanskohercegova?kih udruženja u Švedskoj, Švedska;

Lejla Pidi?, Bosanski kulturni centar, Finska;

Adem Pobri?, predsjednik NVO „For Bosnia”, Brisel, Belgija;

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Beograd, Srbija
Azra Zorni?, apelantica pred ESLJP-om s pravomo?nom presudom u predmetu Zorni? protiv BiH, ?lanica Associjacije nezavisnih interlektualaca KRUG 99, profesorica socijologije u penziji; 

Adnan Mahmutovi?, profesorica na Univerzitetu u Štokholmu, Švedska;

Dragan Bursa?, novinar i pisac; 

Bert Bakker, bivši zastupnik u Parlamentu, Nizozemska;

Chris Keulemans, novinar i pisac, Nizozemska;

Christophe Buch, direktor Instituta Hannah Arendt, Mechelen, Belgija;

Dr. Johan de Boose, novinar i pisac, Univerzitet u Gentu, Belgija;

Hariz Halilovich, profesor, Univerzitet RMIT, Melburn, Australija;

Srdjan Šušnica, kulturolog;

Alma Mustafi?, preživjela genocida u Srebrenici, predava?ica i istraživa?ica na HU Utrecht, Nizozemska;

Jan Pronk, bivši ministar i zastupunik u Parlamentu, Nizozemska;

Edin Osman?evi?, freelance debatant;

Suzana Kadiri?, aktivistkinja za ljudska prava;

Azra Muranovi?, zastupnica u Švedskom parlamentu;

Dženan ?išija, zastupnik u Švedskom parlamentu;

Senad Pe?anin, advokat, Sarajevo;

Prof. Dr. Erna Rijsdijk, glavna istraživa?ica istraživa?kog projekta Suo?avanje sa Srebrenicom, Sveu?ilište u Amsterdamu / Nizozemska akademija odbrane, potpisuje u osobno ime;
Dubravka Stojanovi?, histori?arka, profesorica na Univerzitetu u Beogradu, Srbija;

Senada Šelo Šabi?, nau?na savjetnica, IRMO Zagreb;

Dijana Begovi?, novinarka, Biha?, Bosna i Hercegovina;

Esad Durakovi?, arabista, profesor emeritus na Univerzitetu u Sarajevu, redovni ?lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine;

Prof. Dr. Safet Muši?, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;

Kemal Balihodži?, novinar i publicista, Bugojno, Bosna i Hercegovina;

Suad Haznadarevi?, istraživa? i publicista, Bugojno, Bosna i Hercegovina;

Duhan Sira?, pisac, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Be?u, Austrija;

Prof. Dr. Senadin Lavi?, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;

Prof. Dr. Hazim Baši?, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;

Emir Medanhodži?, istraživa? i publicista, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;

Abdulah Daul, diplomirani ekonomista, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;

Fuad ?idi?, diplomata i publicista, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;

Prof. Dr. Fuad Džaka, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;

Ahmed Kico, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;

Mulo Hadži?, publicista, Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina;
Emsuda Mujagi?, Udruženje žena "Srcem do mira";

Ružica ?ubela, predava? na Univerzitetu u Be?u i IUS u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

cc 
Dr. Michael O`Flaherty

Ured komesara za ljudska prava

Vije?e Evrope

Strazburg, Francuska

 

G.Volker Türk

 Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR)

Ženeva, Švicarska