Kada se žena ubije zato što je žena, cijelo društvo pada na ispitu

Kada se žena ubije zato što je žena, cijelo društvo pada na ispitu

 

Kada se žena ubije zato što je žena, cijelo društvo pada na ispitu. Sino?nje ubistvo Aldine Jahi? u Mostaru još jednom nas je suo?ilo s velikim porazom – nastavkom i porastom femicida u Bosni i Hercegovini. Aldinino ubistvo, nažalost, nije izoliran incident u BiH. Svjedoci smo sve ?eš?ih slu?ajeva svirepih scenarija koja završe ubistvom. IGK upu?uje najiskreniju su?ut Aldininim najbližim, porodici i prijateljima. 

 

Više od 110 žrtava femicida: Dosta je, društvo mora zaustaviti nasilje nad ženama!

 

Ime mlade Aldine Jahi? našlo se sino? u nizu desetina mladih žena koje su usmr?ene proteklih godina.

 

Zašto se dešava femicid?

Ubijanje žena predstavlja ekstremno izražavanje mo?i nad njima; ?ini se radi uspostavljanja kontrole. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), smanjenje nasilja u partnerskim odnosima najefikasniji je na?in spre?avanja femicida, što zahtijeva suo?avanje s rodnom nejednakoš?u na individualnom i društvenom nivou.

"Prevencija femicida složeno je pitanje i važno je raditi na svim ovim nivoima koji su povezani s nasiljem. Rizi?ni faktori na individualnom nivou mogu biti povezani s li?noš?u po?initelja, zloupotrebom alkohola i/ili droga, zlostavljanjem u djetinjstvu, posjedovanjem oružja, poviješ?u nasilja ili uvjerenjima o tome da muškarac treba da ima mo? u vezi.

Na me?uljudskom nivou, faktori uklju?uju, izme?u ostalog, vrstu i status odnosa izme?u žrtve i po?initelja, da li su u procesu razvoda ili separacije, da li imaju djecu, kao i uticaje šire porodice. Na nivou zajednice, rizi?ni faktori obuhvataju kulturu i njen dominantni stav prema nasilju, kampanje prevencije, pravne definicije i provo?enje zakona", ukazivala je Halilovi?.

Obrazovati dje?ake

Istovremeno, naša kultura i dalje pokazuje ambivalentnost prema nasilju nad ženama, možda ne otvoreno tolerantan stav prema nasilju, ali još uvijek nismo potpuno spremni suo?iti se s nasiljem koriste?i sve dostupne resurse.

"Osim toga, primjetan je povratak unazad u vezi s rodnom ravnopravnoš?u, gdje neki muškarci pokazuju otpor jer se boje gubitka mo?i i privilegija kako žene sti?u ravnopravnost. S jedne strane borimo se za ravnopravnost, a svjedoci smo raznih nijansi degradiranja žena i djevoj?ica u javnom prostoru i u privatnom životu i ?ini se da je i to mehanizam za održavanje neravnopravnosti i opravdavanje nasilja", ukazivala je Halilovi?.

Tako?er, iako se dosta radi na postizanju ravnopravnosti spolova, "nedovoljno pažnje se obra?a na muškarce i na dekonstrukciju ideja o muškosti i odvra?anja od nasilja".

"Važno je da obrazujemo dje?ake da prepoznaju, validiraju i kontroliraju svoje emocije. O paradoksalnom stanju našeg društva u dobu kada se dosta ulaže u ravnopravnost spolova ilustrativna je tvrdnja Margaret Atwood, autorice Sluškinjine pri?e, koja kaže: žene se boje da ?e ih muškarac ubiti, a muškarci da ?e im se žene smijati. Nešto trebamo uraditi da se ovo promijeni", zaklju?ila je dr. Majda Halilovi?.

Sa svakim zlo?inom iznova i iznova se vra?amo na temu nasilja nad ženama, ali o?ito kao društvo ne pokazujemo dovoljnu želju, posve?enost i odlu?nost da se ve? jednom kaže: "Dosta je!"

Više do 110 prerano ugašenih života naših majki, sestara, rodica, sugra?anki traži odgovore!

?ujemo li glasove žrtava? One vape za pravdom!

IGK