Iako se procjenjuje da je lobiranje profesija 21. vijeka zbog toga što je praktiÄno moć odluÄivanja skoncentrirana na nekoliko punktova, lobisti se u BiH još uvijek Äesto doživljavaju kao mešetari. Situacija je mnogo drugaÄija u Republici Srpskoj, koja lobiranju posvećuje više pažnje, ali i novca budžetskih korisnika.
BiH nema otvoren lobistiÄki ured u Bruxellesu, iako je, uz Washington, Bruxelles najavažnije mjesto za lobiranje na svijetu. Glavni akteri lobiranja i dalje su diplomatska predstavništva u zemljama Älanica Europske unije.
Ako se zna da je u misiji BiH pri EU trenutno zaposleno svega devet diplomata, kvalitetno zastupanje interesa države gotovo je nemoguće, kaže za RSE Denis Hadžović, generalani sekretar Centra za sigurnosne studije.
„Jer naše diplomate su ograniÄene u odnosima i vezane su za BeÄku deklaraciju, ali ovaj neformalni dio koji odraÄ‘uju profesionalni lobisti je mnogo efikasniji“, ocjenjuje Hadžović.
Za razlku od zemalja u okruženju, BiH iz budžeta ne izdvaja niti jednu marku za plaćanje profesionalnih lobista. Dugogodišnji novinar i dopisnik iz Bruxellesa Zekerijah Smajić dodaje kako upravo zbog slabog lobiranja graÄ‘ani EU imaju vrlo negativnu percepciju o BiH.
Smajić: Oko 82 posto graÄ‘ana EU ima izrazito negativnu percepciju prema BiH, a to znaÄi i prema njenim graÄ‘anima. Prema tome, sa tako lošom percepcijom o nama teško je napraviti ozbiljniji prodor.
„Loš ili kritiÄan imidž u svijetu. Ja taj podatak Äesto iznosim - da oko 82 posto graÄ‘ana EU ima izrazito negativnu percepciju prema BiH, a to znaÄi i prema njenim graÄ‘anima. Prema tome, sa tako lošom percepcijom o nama teško je napraviti ozbiljniji prodor“, zakljuÄuje Smajić.
U Bruxellesu je angažirano oko 2.500 lobistiÄkih poduzeća koji lobiraju najÄešÄ‡e na zahtjev vlada, ali i mnogo manje znaÄajnih institucija, asocijacija, udruženja i kompanija. Za razliku od države BiH, važnost lobiranja prepoznala je Vlada RS koja je do sada angažirala najmanje 80 eksperata za promicanje interesa u Bruxellesu.
„Nažalost, nema ili ima vrlo malo ljudi u svijetu koji se bave lobizmom koji zagovaraju interese BiH. Ali to nije problem RS-a, nego je to problem vlade u Sarajevu, državnih institucija koje misle da to može da uradi takva diplomatsko-konzularna mreža, koja je nekompletna, koja je nekompetentna“, kaže on.
Dok se lobiranje u BiH još uvijek velikim dijelom smatara nepotrebnim ili Äak mešetarenjem, svoja iskustva sa radom diplomatsko - konzularnih predstavništava na promoviranju BiH podijelio je s nama poduzetnik i direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić, inaÄe jedini zvaniÄni predstavnik BiH na Svjetskom ekonomskom forumu prošle godine u Davosu.
„Putovao sam po Aziji, po Evropi, po Sjevernoj Americi itd. Uglavnom po onim manjim misijama se poneki naši ambasadori zaista i trude za neku pozitivnu promjenu tamo na nekim lokacijama. A sa druge strane kad su u malo većim misijama, automatski isplivavaju problemi ko kojoj politiÄkoj partiji pripada. I to, naravno, na neki naÄin pravi probleme u upravljanju i voÄ‘enju misije“, kazao je Puljić.
Mate Granić, nekadašnji ministar vanjskih poslova R Hrvatske, već godinama uspješno vodi Hrvatsko društvo lobista. Koliko je država ozbiljno shvatila ovu struku, najbolje pokazuje zakon o lobiranju, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Saboru, a kojom će lobiranje napokon dobiti pravnu regulaciju. Zbog Äega je lobiranje važno, Granić podvlaÄi:
„Niti jedna odluka ameriÄke vlade, niti jedna odluka kongresa ili senata ne prolazi bez lobiranja. Jednako tako je i u EU.“
Lobisti teško mijenjaju sliku, ako se u zemlji ne radi
Poznate lobistiÄke agencije sa dobrim politiÄkim vezama ne moraju nužno da garantuju uspjeh, ali bar mogu da poravnaju postojeće slike. Prema rijeÄima politiÄkog analitiÄara Obrada Kesića, ovo se posebno odnosi na zvaniÄni Washington. Pri tome treba voditi raÄuna da posebno politiÄko lobiranje treba biti na tragu ameriÄke vanjske politike.
Kao primjer Kesić navodi vladu RS koja je angažirala LobistiÄku agenciju "Capitol Links" iz Washingtona.
„Radili su isto intenzivno i u Evropi i u Americi istovremeno. I što je mnogo bitno, angažovali su i ameriÄke advokate koji su u suštini uspjeli da prebace svu raspravu sa politiÄkih svaÄ‘a na jedan nivo gdje je RS imala prednost, a to jeste ta pravna rasprava. To je zato što je ona branila status kvo, a to jeste Dejton. I onda je to u javnosti ovdje mnogo lakše odbraniti nego da se brane neke stvari koje su se dešavale za vrijeme ratova“, kaže Kesić.
Za razliku od poratnih godina kada su mnoge nevladine organizacije dobrovoljno lobirale za bh. stvar, danas je toga sve manje jer BiH više nije u centru zbivanja. Najpoznatiji lobista zvaniÄnog Sarajeva, prema Kesićevim rijeÄima, i dalje je bivši ameriÄki senator Bob Dole i njegova kompanija "Verner Lipfer" koja je posljednjih godina angažirana i od strane nekoliko bh. poduzetnika.
„Najbolji primjer tog jeste MIMS grupa koja je formirana od porodice Selimović koji su angažovali gospodina Bob Dolea, koji je bio i predsjedniÄki kandidat, i koji su bili dosta prisutni, pogotovo u kongresu zadnjih godina“, rekao je Kesić.
Najpoznatija organizaciju bošnjaÄke dijaspore u SAD "Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)" lobiranjem je uspjela da bosanski jezik bude priznat kao "World heritage language" u Sjevernoj Americi. OsnivaÄi su i Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu. Kao svoj osnovni cilj ova asocijacija navodi promjene Dejtonskog sporazuma.
Poznati pijanista i predsjednik AmeriÄko-bosanske fondacije za kulturu Saša Toperić takoÄ‘er u javnosti slovi za jednog od najjaÄih bh. lobista.
Sam Toperić kaže da se ne osjeća lobistom, već zaljubljenikom u svoju zemlju, koju će i dalje promovirati.
ÄŒiriÄ: Ono što vi radite lobisti mogu lakše da prezentuju u Evropi i da pomognu da se obrati pažnja, pošto ima tih problema koliko hoćete.
„Puno toga individue mogu same. Organizacije mogu same. Naravno da je bolje kad se to iskoordinira što je više moguće u jedan sistem suradnje sa nadležnim institucijama“, kazao je Toperić.
Iako priznaje kako se u Americi sa nekoliko lobista i dobrim PR- om može donekle promijeniti slika o zemlji, Miloš ÄŒiriÄ, slovenaÄki specijalista za lobiranje, upozorava kako bez ozbiljnih promjena u samoj zemlji, koja treba jedinstveno istupiti, ni najbolji lobisti ne mogu pomoći BiH. Ovo se posebno odnosi na EU koja prepoznaje iskljuÄivo standarde koje treba ispoštovati. Bez toga je, zakljuÄuje, lobiranje na najvišem nivou gubitak vremena i uzaludno bacanje novca.
„Recimo, da hoće samostalno RS ili bilo šta drugo – mogu raditi na tome, ali stvarno to ima nekog efekta. Ja kada gledam to kao cjelinu, kako ćete onda raditi neke druge stvari. Ono što vi radite lobisti mogu lakše da prezentuju u Evropi i da pomognu da se obrati pažnja, pošto ima tih problema koliko hoćete. Ali jako teško lobisti mogu nešto stvarno izmijeniti ako vi unutra ne radite kao što treba. A ja moram reći da nisam baš najsretniji kad gledam šta se dogaÄ‘a u Bosni“, kaže ÄŒiriÄ.