I The verdict by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (Tribunal)
1. General Radislav Krstic found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 46 years imprisonment
II The Court of Bosnia and Herzegovina
1. Milorad Trbić found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 30 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
2. Trifunović Milenko found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 33 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
3. Džinić Brano found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 32 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
4. Radovanović Aleksandar found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 32 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
5. Jakovljević Slobodan found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 28 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
6. Medan Branislav found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 28 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
7. Mitrović Petar-28 godina found guilty of Bosnian genocide in Srebrenica - 28 years imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
III the Düsseldorf, Germany, Oberlandesgericht (Higher Regional Court)
1. Nikola Jorgic found guilty of Bosnian genocide in Doboj - life imprisonment for his involvement in genocides in Bosnia.
IV The Court of Appeal of Bavaria (Bayreisches Oberstes Landesgericht)
1. Novislav Äajić found gulity for taking part in a massacre of Bosniaks during the aggression in Bosnia - 5 years imprisonment. The Bavarian Appeals Chamber confirmed that the acts of genocide against the Bosniaks pwere committed in June 1992 in the administrative district of Foca.
=============
Dostavljene drugostepene presude sadrže imena i prezimena lica. Naime,radi se o drugostepenim,konaÄnim presudama koje se odnose na zloÄin genocida.
I. Tribunal za bivšu Jugoslaviju
1. Radislav Krstić-35 godina (Srebrenica,juli 1995. godina)
II. Sud BiH
1. Milorad Trbić-30 godina,
2. Trifunović Milenko-33 godine,
3. Džinić Brano-32 godine,
4. Radovanović Aleksandar-32 godine,
5. Jakovljević Slobodan-28,
6 Medan Branislav-28 godina,
7. Mitrović Petar-28 godina,
(Srebrenica juli 1995. godina)
Napomena: Stupar Miloš je osloboÄ‘en optužbi.
III. Savezni sud (Vrhovni sud) u NjemaÄkoj
Nikola Jorgić, doživotni zatvor (općina Doboj)
Novislav Äajić,nije osuÄ‘en za genocid ali je utvrdio sud (Bavarska) da je poÄinjen genocid na podruÄju FoÄe.
===============
SPISAK DRUGOSTEPENIH (OSUÄUJUĆIH) PRESUDA ZA GENOCID U BIH
MeÄ‘unarodni sud za kriviÄno gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja meÄ‘unarodnog humanitarnog prava poÄinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine[1]
1. Presuda Žalbenog vijeća (drugostepena presuda) generalu vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću, 19.04.2004. godine, broj predmeta IT-98-33-A, kriv za pomaganje i podržavanje u genocidu-juli 1995. godine u Srebrenici, osuđen na 35 godina zatvora (prvostepenom presudom osuđen na 46 godina zatvora).
Stalni meÄ‘unarodni kriviÄni sud (MeÄ‘unarodni sud pravde)[2]
1. Presuda o primjeni Konvencije o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocid (ODGOVORNOST države Srbije za zloÄin genocid), od 26.02.2007. godine, kojom se jasno i nedvosmisleno potvrÄ‘uje poÄinjen genocid u Srebrenici, jula 1995. godine.
Pravna suština presude od 26. februara 2007. godine je u tome da Srbija nije izvršila, podstrekavala, niti bila sauÄesnik u genocidu suprotno Konvenciji o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, ali je MeÄ‘unarodni sud pravde utvrdio da je Srbija odgovorna, odnosno da je prekršila obaveze i to kako slijedi:
- prekršila svoju obavezu na osnovu navedene konvencije da sprijeÄi genocid koji se desio u Srebrenici u julu 1995. godine;
- prekršila svoje obaveze iz navedene konvencije propuštanjem da MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju preda Ratka Mladića koji je optužen za genocid i sauÄesništvo u genocidu, Äime je propustila da u potpunosti saraÄ‘uje s ovim tribunalom;
- prekršila svoju obavezu da poštuje privremene mjere koje je Sud u ovom predmetu naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine, u onoj mjeri u kojoj je propustila da preduzme sve mjere u svojoj moći kako bi sprijeÄila genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
Savezni sud (Vrhovni sud) u NjemaÄkoj
1. Presuda Nikoli Jorgiću[3] iz 1997. godine, voÄ‘i paravojnih snaga u okolici Doboja,osuÄ‘en na kaznu doživotnog zatvora. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je 12.07.2007. godine, donio presudu u predmetu JORGIĆ protiv NjemaÄke, broj aplikacije 74613/01, kojom je potvrdio sve navode da je poÄinjen zloÄin genocida.
Sud Bosne i Hercegovine
1. Drugostepena presuda Miloradu Trbiću, broj predmeta X-KRŽ-07/386 od 21.10. 2010. godine, kojom se potvrÄ‘uje Prvostepena presuda u cjelosti broj predmeta X-KR-07/386 od 16.10.2009 godine,izvršio kriviÄno djelo genocid, iz Älana 171 KZ BiH,poÄinivši djela a) ubijanje pripadnika grupe, b) nanošenje teških tjelesnih ozljeda ili duševnih povreda, a u vezi sa Älanom 180. Stav 1., osuÄ‘en na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.
2. Drugostepena presuda Trifunović Milenku i dr., broj X-KRŽ-05/24 od 09.09.2009. godine, izvršili kriviÄno djelo genocid iz Älana 171. TaÄka a) KZ-a BiH, a u vezi sa Äl. 31. istog zakona-ubijanjem pripadnika grupe Bošnjaka pomogli da se ista djelimiÄno istrijebi kao nacionalna,etniÄka i vjerska grupa, osuÄ‘eni na kaznu dugotrajnog zatvora i to: Trifunović Milenko, zv. „ÄŒop“-33 godine, Džinić Bruno zv. „ÄŒupo“-32 godine, Radovanović Aleksandar zv. „Aca“-32 godine, Jakovljević Slobodan zv. „Boban“-28, Medan Branislav zv. „Bane“-28 godina.
Napomena: U kriviÄnopravnom smislu zloÄin genocida je poÄinjen u zaštićenoj UN zoni Srebrenica, jula, 1995. godine, što je utvrÄ‘eno presudom generalu Krstiću, a potvrÄ‘en od strane MeÄ‘unarodnog suda pravde u kontekstu tužbe BiH protiv Srbije-odgovornost države. Kada je u pitanju odgovornost države Srbije, potrebno je naglasiti da je BiH uspjela dokazati materijani element (masovna ubistva i dr.) ali nije uspjela da dokaže subjektivni element-genocidnu namjeru, ali će Presuda Radovanu Karadžiću koji je izmeÄ‘u ostalog optužen za zloÄin genocida, otvoriti mogućnost da se genocid utvrdi ne samo u Srebrenici već i drugim opštinama. TakoÄ‘e, veoma interesantni predmeti koji tretiraju zloÄin genocida (Ljubiša Beara, Vujadin Popović......) su u žalbenoj fazi, tako da proces istraživanja, otkrivanja, dokumentovanja i procesuiranja poÄinilaca zloÄina genocid se nastavlja. Otežavajući faktor je vrijeme, obzirom da je realno oÄekivati da pojedini kljuÄni svjedoci straviÄnih dogaÄ‘aja zbog poodmaklosti vremena, bolesti, psihofiziÄkih poremećaja kao i prirodne starosti neće biti u mogućnosti da daju svoj dragocjen doprinos u utvrÄ‘ivanju istine. SliÄna je situacija sa Haškim bjeguncem Ratkom Mladićem koji je već u poodmaklim godinama, najvjerovatnije narušenog zdravstvenog stanja, te postoji opasnost da prirodna smrt sprijeÄi najodgovornijeg vojnog komadanta da se suoÄi sa licem pravde, što bi bilo katastrofalno s aspekta pravde i praviÄnosti.
KljuÄni problem prilikom utvrÄ‘ivanja zloÄina genocid jesu visoko postavljeni standardi dokazivanja zloÄina genocid a posebno subjektivnog elementa „dolus specialis“-genocidne namjere, tako da je Äesta i uobiÄajena prekvalifikacija kriviÄnog djela genocida u zloÄin protiv ÄovjeÄnosti.