Za petnaest godina bh. državljanstva odreklo se oko 52.000 naših građana

Za petnaest godina bh. državljanstva odreklo se oko 52.000 naših graÄ‘ana

Ustavni sud BiH naložio je Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od pola godine izmijeni sporni Zakon o državljanstvu BiH koji onemogućava zadržavanje bh. državljanstva osobama koje imaju drugo državljanstvo u zemljama s kojima BiH nema potpisane bilateralne sporazume.  Ustavni sud BiH je, raspravljajući o zahtjevu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, zaključio kako dva člana Zakona koji govore o "prestanku državljanstva po sili zakona" treba uskladiti s Ustavom BiH koji zabranjuje da bilo koja osoba može biti "arbitrarno lišena državljanstva BiH". Ustav odreÄ‘uje i da se moraju sklopiti bilateralni sporazumi o dvojnom državljanstvu, pri čemu se daju i precizni rokovi za donošenje ovih sporazuma sa susjednim državama koji, meÄ‘utim, u meÄ‘uvremenu nisu doneseni.

Sporni članovi 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH posebno pogađaju bh. dijasporu i prijete da oko pola miliona Bosanaca i Hercegovaca koji žive izvan svoje matične države izgubi državljanstvo BiH.

ÄŒinjenice govore sljedeće: za petnaest godina bh. državljanstva odreklo se oko 52.000 naših graÄ‘ana, a ako se ne promijeni Zakon o državljanstvu BiH, taj broj bit će drastično povećan nakon prvog januara 2013. godine, kada BiH ističe rok za zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu s drugim državama, rok koji je 31. decembra 2002. godine, izmjenama Zakon o državljanstvu BiH, nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).  Ešdaun je tada spasio matično državljanstvo stotinama hiljada naših graÄ‘ana koji žive u zemljama s kojima BiH nema sklopljen sporazum o dvojnom državljanstvu. No, vrijeme neumoljivo teče i uskoro će se navršiti čitava decenija od kada je Ešdaun blagovremeno reagirao. Tako se primiče i nova prijetnja bh. dijaspori koja je spas od genocida i etničkog čišÄ‡enja potražila širom Evrope i svijeta. Više od jedne decenije  dijaspora je upozoravala bh. vlasti na diskriminatorski ÄŒlan 17. Zakona o državljanstvu BiH koji ide u prilog očiglednoj monstruoznoj namjeri da se etničko čišÄ‡enje započeto tokom agresije na BiH nastavi u miru zakonskim regulama. Brojna upozorenja, dopisi, zahtjevi Bosanaca i Hercegovaca rasutih širom planete ostali su "mrtvo slovo na papiru". Nekoliko pokušaja bošnjačkih zvaničnika i parlamentaraca da isprave grešku prema našim graÄ‘anima koji su svoj život silom prilika, bolje reći silom etničkog čišÄ‡enja, nastavili u inozemstvu, doživjelo je potpuni krah, jer su srpski predstavnici u državnim institucijama u kojima se odlučuje učinili sve da Bošnjaci otjerani sa svojih ognjišta ostanu vani i zvanično postanu "stranci", bez državljanstva matične zemlje, bez bosanskog identiteta i mogucnosti da se vrate na svoje.

Sporni članovi Zakona o državljanstvu BiH predstavljaju finalni dio etničkog čišÄ‡enja, te da je namjera da se bh. graÄ‘anima koji su protjerani za sva vremena zatvore vrata BiH. Sudbina blizu pola miliona Bošnjaka u dijaspori godinama je prepuštena na milost i nemilost onih koji i danas negiraju genocid u Srebrenici i najstravičnije zločine. Političari iz RS, snagom svog glavnog oružja oličenog u entitetskom glasanju, do sada su uspjeli "odbraniti" ÄŒlan 17. nastavljajući tako i u miru etničko čišÄ‡enje, ovoga puta vješto modificirano kroz legislativu i nemoć bošnjačkih, zašto ne reći i hrvatskih političara. Zato je bh. dijaspora dugo upozoravala da će, ukoliko ovaj član Zakona o državljanstvu ostane na snazi, za sva vremena prostor RS ostati samo srpski, jer je oko tri četvrtine iseljenika upravo iz ovoga entiteta. Bošnjaci i Hrvati u ovom entitetu više neće moći glasati, dakle ni birati svoje predstavnike u vlasti. Kulturna, vjerska i ekonomska budućnost bit će zauvijek uništena jer će se Bošnjaci svesti na nacionalnu manjinu. Tako će Kozarac, koji je skoro stoprocentno bošnjački, biti grad stranaca, jer tek 20 posto stanovnika nema strano državljanstvo. Slično će proći Zvornik, Kozluk, Srebrenica, Bratunac, Prijedor.

Milion i po raseljenih Bosanaca i Hercegovaca sa zebnjom je pratilo šta se dešava u BiH, u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti koja je, umjesto da rješava njihovu sudbinu, radila upravo suprotno - stvarala je još neizvjesniju budućnost za pola miliona svojih graÄ‘ana ostavljajući da nad njihovim glavama kao Damaklov mač i godinama prijeteći visi famozni ÄŒlan 17. godinama. 

BiH za sada ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom i Švedskom, a prema tvrdnjama predstavnika Ministarstva vanjskih poslova BiH postoje i takozvana prešutna dvojna državljanstva sa SAD, Kanadom i Australijom koje bez uvjetovanja za odricanje matičnog dodjeljuju našim graÄ‘anima svoja državljanstva. Nešto složenija situacija je s većinom zemalja Evropske unije, koje zahtijevaju odricanje od matičnog državljanstva.

Najnovijom odlukom Ustavnog suda konačno se otvara mogućnost da bh. dijaspora napokon odahne nakon više od decenije ukazivanja na diskriminatorske odredbe ovog zakona. No, hoće li se sporni članovi 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH ukinuti do 1. 01. 2013?

Dosadašnje iskustvo i deset godina uzaludne nade dijaspore s razlogom ostavlja podosta prostora za sumnju, bez obzira što je odluka Ustavnog suda BiH obavezujuća. Sjetimo se da je ne tako davno "umjereni" poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Lazar Prodanović ustvrdio da nije moguće promijeniti ÄŒlan 17. kada je Ustavom predviÄ‘eno da je za dvojno državljanstvo potreban sporazum, te da bi se, "kada bi se mijenjao Zakon, morao mijenjati i Ustav BiH" i njime definirati ko ima pravo na zadržavanje državljanstva BiH. Takav stav i poruka ne ulijevaju nadu da će ÄŒlan 17. Zakona o državljanstvu mirno otići u historiju, bez nadmudrivanja i natezanja u Parlamentu BiH koji je za to od Ustavnog suda BiH dobio rok od šest mjeseci.    

Sporni članovi Zakona

Član 4. Zakona o državljanstvu: Državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje...

Član 17.: Državljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se ne određuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države...

dijaspore BiH nije zadovoljan ni predloženom izmjenom Člana 12. Zakona o državljanstvu BiH kojom se predviđa da građani BiH koji bi u slučaju gubljenja državljanstva BiH, ponovno pravo da opet postanu građani svoje matične države mogli ostvariti tek nakon dvije godine boravka u BiH.

Hronološki dogaÄ‘aji

- Rok za potpisivanje bilateralnih ugovora je bio 1. 1. 2003. godine.

- U decembru 2002. godine 35.000 građana potpisalo peticiju za izmjenu zakona o dvojnom državljanstvu.

- Izmjenama Zakona o državljanstvu BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun 31. decembra 2002. rok za zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu produžen je na deset godina.

- 23. decembra 2002. godine Zastupnički dom Skupštine BiH produžio rok za sklapanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu za 10 godina.

- 13. maja 2003. godine Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio Prijedlog izmjene i dopune Zakona o državljanstvu BiH kojom se legalizira dvojno državljanstvo.

- 28. i 29. novembra 2003. godine Dom naroda Parlamenta BiH odbio je da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH.