PoÄetak udruženog poduhvata
Već tokom 1991. je HDZ BiH poÄeo sa realizacijom dodijeljene joj važne uloge u Srpsko-hrvatskom paktu kojeg je dogovorila Republika Hrvatska sa republikama Srbijom i Crnom gorom, sa ciljem uništenja Republike Bosne i Hercegovine metodom sveukupne, prvenstveno vojne, agresije, te formiranja hrvatske države od zacrtanih dijelova njene teritorije i pripajanje istih, Republici Hrvatskoj. Cilj je bio doseći veću državu Hrvatsku; bio je toliko važan da je sa vrha blagoslovljeno svako raspoloživo sredstvo, bez obzira na strašne posljedice do kojih može doći. Ka ostvarenju tog dugoroÄnog zadatka formiranja ¨zajedniÄke hrvatske države¨, HDZ BiH je, u skladu sa velikodržavnom politikom i instrukcijama Franje TuÄ‘mana, predsjednika Republike Hrvatske, poduzeo niz aktivnosti. Tako su na radnom sastanku predsjednika kriznih štabova HercegovaÄke regionalne zajednice i predsjednika i predstavnika kriznih štabova TravniÄke regionalne zajednice - na kojem su prisustvovali i predstavnici bugojanskih Hrvata pod rukovodstvom predsjednika SO Bugojno, Vladimira Šoljića, koji spada meÄ‘u potpisnike svih odluka i zakljuÄaka proizašlih sa tog sastanka - održanom 12.11.1991. u Grudama, usvojeni zakljuÄci:
a) da ¨hrvatski narod u BiH mora konaÄno povesti odluÄnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije stoljetnog sna – zajedniÄke hrvatske države¨; b) da bi taj cilj bio realiziran, navedene regionalne zajednice su usvojile stav ¨da se pristupi formiranju i objavljivanju pravnih i politiÄkih akata proglašenje Hrvatske države u BiH, provoÄ‘enje referenduma za prikljuÄenje Republici Hrvatskoj u njenim etniÄkim i povijesnim (sada mogućim) granicama¨.
Ka realizaciji tih zakljuÄaka, predsjednici i predstavnici navedenih regionalnih zajednica su imperativno usvojili sljedeće stavove:
1) Jasno profilirati stranaÄku politiku HDZ u Bosni i Hercegovini, kadrovski je ojaÄati i izabrati one ljude koji će moći ove zadatke dovesti do kraja.
2) Pokrenuti politiÄke i pravne akcije na unutarnjem i meÄ‘unarodnom planu.
3) VojniÄki se još bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovni proces u stvaranju slobodne hrvatske države.
4) Unaprijed odluÄno sprijeÄiti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vodstvu HDZ Bosne i Hercegovine koja bi se protivila ovim odlukama ili bi im mogla nanijeti bilo kakvu štetu.
Šest dana poslije usvajanja zakljuÄaka u Grudama, HDZ BiH je u cilju ¨proglašenja hrvatske države u Bosni i Hercegovini i njenog prikljuÄenja Republici Hrvatskoj¨, donio ¨cijelu paletu zakona¨. Tako su ¨izabrani predstavnici hrvatskog naroda¨, na sjednici održanoj 18.11.1991. u Grudama donijeli povijesnu Odluku o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, graÄ‘ene po (kako se kaže u dopunjenoj Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, održanoj 3.7.1992. u Mostaru) ¨uzoru na srpska autonomna podruÄja¨. Odlukom je formirana Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politiÄka, kulturna, gospodarstvena i podruÄna cjelina i odreÄ‘ena joj je teritorija koju je ukupno Äinilo 30 općina, ukljuÄujući Bugojno. One su imale, prema Mati Bobanu, po popisu 55% Hrvata, 27% muslimana i 9% Srba. Da bi povećao broj Hrvata u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna, Mate Boban je na sastanku sa Predsjednikom Republike Hrvatske, 27.12.1991. u Zagrebu, otkrio kljuÄ (relativnog) povećanja broja Hrvata za 11%. To se imalo obaviti, prema rijeÄima Mate Bobana: ¨ÄŒišÄ‡enjem pograniÄnih podruÄja, faktiÄno pograniÄnih podruÄja te Herceg Bosne¨.
Jedinstveno zapovjedništvo za Herceg Bosnu i južnu Hrvatsku
Nakon završenih politiÄkih i drugih administrativnih radnji u osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prešlo se na vojno organiziranje, odnosno pripremanje za oružano uspostavljanje zacrtane teritorije planirane Herceg Bosne na podruÄju 30 općina.
Jedan od brojnih dokaza da je Herceg Bosna sa svim svojim liderima, zajedno sa Republikom Hrvatskom Äinila udruženi zloÄinaÄki poduhvat je stavljanje oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg Bosna pod komandu Hrvatske vojske (HV). O tome postoje brojni dokumenti i svjedoÄenja. Po svjedoÄenju generala Martina Špegelja, 27.12.1991. je u Zagrebu održan sastanak izmeÄ‘u Franje TuÄ‘mana i delegacije HDZ BiH, na kojem je dogovoreno da oružane snage Hrvatske zajednice Herceg Bosna uÄ‘u u sastav Hrvatske vojske. Dan kasnije, 28.12.1991., u Glavicama kod Sinja je održan sastanak na kojem su prisustvovali ministar odbrane Republike Hrvatske, Gojko Šušak, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica, general Martin Špegelj i Mate Boban. Tada je dogovoreno sljedeće: da se imenuje jedinstveni zapovjednik i zapovjedništvo za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu i južnu Hrvatsku sa sjedištem u Imotskom; da se odmah riješe status i plaće oficira u Herceg Bosni; da se od Neuma do Travnika i od Trebinja do Livna uspostavi zajedniÄka organizacija u strateško-operativnom smislu. Na osnovu ove odluke o ustroju zajedniÄke komande, Hrvatska vojska je od ljeta 1992. godine bila stalno prisutna na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, preciznije, na teritoriji zacrtanog podruÄja Herceg Bosne.