U P U T S T V O ZA ANKETARE I LICA KOJA ORGANIZIRAJU POPUNU UPITNIKA
- Upitnik kao jedan od nauÄnoistraživaÄkih instrumenata, namijenjen je realizaciji nauÄnoistraživaÄkog projekta “BosanskohercegovaÄka dijaspora na Zapadu - iseljeništvo, protjerivanje i deportacije“.
- Upitnik popunjavaju ispitanici stariji od 16 godina, bez obzira na pol, vjersku pripadnost, nacionalnost, stepen obrazovanja, (ne) zaposlenost i socijalni status.
Posebno je važno da se u izboru ispitanika naÄ‘u lica iz svih navedenih obilježja, kao i to da se postigne što veća prostorna dislociranost ispitanika (što veći broj gradova ili naseljenih mjesta gdje živi bosansko-hercegovaÄka dijaspora). Upitnik mogu popunjavati graÄ‘ani koji su roÄ‘eni u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, ali i oni koji su roÄ‘eni u nekoj drugoj državi, ali su im roditelji ili dalji preci porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
- Distribucija Upitnika se vrši grupno (prigodom odreÄ‘enih skupova), ali i pojedinaÄno (posjetama na adrese stanovanja i mjesta zaposlenja ili rada).
- Popunjene upitnike poslati na adresu: Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, Ul. Halida NazeÄića 4., Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA DIJASPORA NA ZAPADU ISELJENIŠTVO, PROTJERIVANJE I DEPORTACIJE1
Potrebe za nauÄnim istraživanjima bosansko-hercegovaÄke dijaspore na Zapadu
Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univeriteta u Sarajevu je 2007. godine izdao opsežnu nauÄnu studiju pod naslovom Iseljavanja Bošnjaka u Tursku. Odmah po izlasku te studije poÄeli su stizati prijedlozi, sugestije, pa i zahtjevi da se sliÄna istraživanja nastave na prostoru zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Na ova tri kontinte u preko sto država boravi najmanje ¼ ukupnog broja graÄ‘ana Bosne i Hercegovine. To je ogroman ljudski potencijal, najvećim dijelom nastao kao sastavni dio jednog od ciljeva agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, sa zloÄinaÄkim opredijeljenjem: prisilno protjerivanje.
Svaka država na koju je izvršena agresija, kao što je to sluÄaj sa Bosnom i Hercegovinom 1991 – 1995., Äije su namjere bile višestruke, meÄ‘u kojima i nasilno protjerivanje sa vlastitih ognjišta, mora biti zainteresirana za odgovore na mnoga pitanja koja se tiÄu kvaliteta njihovog života, kakva su im oÄekivanja, koje namjere, kakve mogućnosti i realne perspektive povratka ili stvaranja funkcionalnog partnerskog odnosa sa svojom Bosnom i Hercegovinom, kao maticom.
Problemi bosansko-hercegovaÄkog iseljeništva su već duže vrijeme brojni i složeni. Ukoliko se neki aspekti tih problema brže ne riješe Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti više od milion svojih državljana, meÄ‘u kojima je najveći broj Bošnjaka. Bošnjacima je, u odnosu na srpski i hrvatski narod teže, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u dijaspori. Bosna i Hercegovina lijeÄi teške rane nanesene joj agresijom i drugim teškim oblicima zloÄina, meÄ‘u kojima i najtežim-zloÄinom genocida nad bošnjaÄkim narodom. Kao što im je neizvjesna država, Bošnjaci žive u neizvjesnosti i u zemljama iseljeništva.
TeroristiÄki dogaÄ‘aj od 11. septembra 2001. godine u New Yorku i oni koji su iza njega slijedili, ni krivim ni dužnim, Bošnjacima su, kao pripadnicima islama, usložnili život na Zapadu.
U zadnje vrijeme, a posebno na kraju XX stoljeća, na prostoru bivše Jugoslavije, povećan je interes Srbije i Hrvatske za svoju dijasporu, u koju ukljuÄuju i bosanske Srbe i bosanske Hrvate. Bosna i Hercegovina je i na tom polju u znatnom zaostatku. Sve to nameće potrebu da i Bosna i Hercegovina zapoÄne sa istraživanjima svoje dijspore, te na taj naÄin doÄ‘e do odreÄ‘enih prijedloga kako unaprijediti kvalitet življenja. Šta uÄiniti da bosansko-hercegovaÄko iseljeništvo postane dijaspora u pravom znaÄenju te rijeÄi, korisna sebi i svojoj Matici?
Već smo istakli da nikakva cjelovitija empirijska istraživanja nauÄne provenijencije o bosansko-hercegovaÄkim iseljenicima na Zapadu nisu do sada vršena. O tome je i nedovoljno pisano. Ni danas niko pouzdano ne zna koliko državljana Bosne i Hercegovine ima na Zapadu, koliko je uspješnih ljudi sa ovog podruÄja, kakva su njihova oÄekivanja i namjere, da li je primijetno emocionalno udaljavanje od svoje rodne domovine i koje su dimenzije takvog udaljavanja i sl.? Iz kontakata i mnogih svjedoÄenja Bosanaca i Hercegovaca, koji trenutno borave i žive u zapadnim zemljama, mogu se izvući brojni zakljuÄci koji ukazuju na probleme odnosa Bosne i Hercegovine prema svojim iseljenicima. Iz raspoloživih primjera i informacija stiÄe se utisak da su bosansko-hercegovaÄki iseljenici na Zapadu meÄ‘usobno razjedinjeni, sa mnoštvom problema, baš kao i graÄ‘ani i narodi koji žive u Bosni i Hercegovini. Ti odnosi su još neistraženi i nedovoljno struÄno i nauÄno valorizirani, ali oni postoje i rezultiraju mnogim važnim problemima koji traže rješenja. PolitiÄko stanje kako je danas u Bosni i Hercegovini nameće bosansko-hercegovaÄkim iseljenicima da se sami organiziraju i ponude odgovarajuće projekte koji vode u pravcu interesa kako njihove domovine porijekla tako i njih sami.
U Bosni i Hercegovini i u organizacijama njenih iseljenika, posebno meÄ‘u bošnjaÄkim iseljenicima, uÄinjene su znaÄajne aktivnosti. Navodimo samo neka dešavanja. U maju 2002. održan je Kongres bosansko-hercegovaÄke dijaspore, na kojem je formirana asocijacija pod nazivom Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine (SSD BiH), sa ambicioznim programom povezivanja Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Ogromnu većinu u ovoj jedinstvenoj bosansko-hercegovaÄkoj asocijaciji Äine Bošnjaci. Apstinencije bosansko-hercegovaÄkih Srba i bosansko-hercegovaÄkih Hrvata u prihvatanju jedinstvene bosansko-hercegovaÄke asocijacije iseljenika iz Bosne i Hercegovine još nisu cjelovitije, nauÄno istražene. Postojeća asocijacija (SSD BiH) je korisna asocijacija, ali još nedovoljno jaka da ponese breme aktivnosti u rješevanju brojnih problema unutar cjelovitog bosansko-hercegovaÄkog iseljeništva i njegove veze sa državom Bosna i Hercegovina, a pogotovu na polju nauÄnoistraživaÄkih aktivnosti. Pored niza problema koje ima sama sa sobom i sa svojom Maticom, moramo naglasiti da je, ipak, aktivna. Unutar nje je osnovano više ogranaka širom svijeta, pokrenuto izdavanje nekoliko Äasopisa i novina, kreirano više veb stranica. Jula 2007. godine u Sarajevu je organizirana manifestacija “Dani bosanskohercegovaÄke dijaspore”, sa mnogo sadržajnih i razliÄitih aktivnosti, itd. U okviru ove manifestacije je organiziran i Kongres BiH omladine iz zemlje i dijaspore, na kojem je uÄešÄ‡e uzelo oko 100 uÄesnika iz Äitavog svijeta, i postignut dogovor o budućoj saradnji mladih Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori sa svojom Maticom. Aktivno je sudjelovala u organizaciji dva Kongresa bosansko-hercegovaÄkih nauÄnika iz zemlje i svijeta, koji su, u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo održani u Sarajevu, 2006. i 2008. godine.
Vrijedno je spomenuti agilna udruženja/udruge bosansko-hercegovaÄkih iseljenika, kao što je Savez bosansko-hercegovaÄkih udruženja u Švedskoj, koji je pokrenuo Äasopis “Glas” i istraživaÄki projekat “Integracija, ne izolacija”. SliÄne i uspješne aktivnosti postoje i u drugim zemljama i regijama u svijetu (Švajcarska, NjemaÄka, Austrija, Slovenija, Norveška, Australija, Engleska, Hrvatska), a da i ne pominjemo važnost i agilnost Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, moćne bošnjaÄke asocijacije iseljenika koji žive na prostoru Sjeverne Amerike i Kanade.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je najviše angažirana na uvezivanju Bošnjaka u zapadnim zemljama. Unutar Rijaseta radi i djeluje Ured za dijasporu, a Sabor IZ u BiH je formirao Komisiju za dijsporu. Ilustrirat ćemo aktivnosti IZ u BiH samo jednim primjerom njene saradnje sa Bošnjacima u iseljeništvu na Zapadu. Omladinski krug iz Tuzle, Äiji je pokrovitelj IZ BiH, uspio se povezati sa mladim Bošnjacima na Zapadu, sa ciljem stvaranja mreže mladih koja će biti temelj budućeg BiH lobija u svijetu. U tom cilju Omladinski krug mladih je sa Udruženjem mladih Bošnjaka u Švedskoj “BeMUF” organizirao, augusta 2002. godine, susrete u Tuzli, na kojima su uÄestvovali predstavnici iz dvadesetak udruženja mladih iz cijelog svijeta. Bio je ovo dobar znak zainteresiranosti mladih ljudi da pokušaju naći model organiziranosti bh. iseljenika u funkciji pomoći Bosni i Hercegovini, ali se uvijek postavlja pitanje: imamo li i koji je to autoritet koji će uspjeti realizirati neke korisne prijedloge.
Sarajevski Kanton Äini znatne napore da se približi bh. iseljenicima. Vlada Kantona Sarajeva je uspješno organizirala dva Kongresa bh. nauÄnih radnika iz zemlje i svijeta. Drugi kongres je održan pod sloganom “Zajedno u budućnost!” Ovim sloganom nauÄnici Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu poruÄuju nauÄnim radnicima u iseljeništvu i onima u BiH da se zajedno mora ići u budućnost.
Bosna i Hercegovina priprema Zakon o dijaspori. U postojećim društveno-politiÄkim okolnostima upitna je sudbina donošenja takvog zakona, posebno ako i bh. iseljenici ne budu uÄestvovali u njegovom kreiranju, a u tome im ne pomogne nauÄna javnost, u Äemu je, pored brojnih drugih, zadatak ovog nauÄnoistraživaÄkog projekta.
Iz navedenog pregleda aktivnosti koji se, u zadnje vrijeme, odvijaju u vezi sa rješavanjem aktuelnih problema bh. iseljenika, jasno se može uoÄiti potreba za jednom nauÄnoistraživaÄkom aktivnošÄ‡u kojom bi se najobjektivnije tj. nauÄno sagledali najvažniji problemi u vezi sa bh. iseljeništvom na Zapadu i valizirala odreÄ‘ena rješenja potrebna, kako državi Bosni i Hercegovini, tako i njenim iseljenicima. reba vjerovati da je nauÄna istina jedina koja je najbliža stvarnoj istini. U tu svrhu se, pored ostalog, i pokreću ova istraživanja.
Bosansko-hercegovaÄko iseljeništvo na Zapadu, kao specifiÄna socijalna grupa, želi postati zajednica od koristi svojoj Matici. To nas obavezuje da baš u ovom trenutku treba pristupiti nauÄnoistraživaÄkoj analizi bh. iseljenika na Zapadu, jer njihovi problemi, ali i njihova snaga i potencijal nisu mali. BosanskohercegovaÄko iseljeništvo treba prihvatiti kao razvojnu šansu Bosni i Hercegovini, ali i država Bosna i Hercegovina se mora pokazati da jedni drugim trebaju i da su sposobni da se organiziraju i sporazumijevaju oko zajedniÄkog puta u budućnost.
Sve dijaspore, pogotovo ako su to stvarno, Äine društveno-ekonomsku snagu i vrijednosti koje treba da imaju odgovarajuće mjesto u privrednom, društvenom, politiÄkom, nauÄnoistraživaÄkom, ekonomskorazvojnom, duhovnom, kulturnom i svakom drugom obliku života u Bosni i Hercegovini. Morali bi se naći modeli realizacije neizmjerne snage bosansko-hercegovaÄkih iseljenika u strateške interese Bosne i Hercegovine.
Neke zemlje imaju efikasne modele saradnje sa svojim dijasporama, koje bi trebalo izuÄiti i u sklopu realizacije ovog Projekta primijeniti. Nedavno je i kod nas bio pokušaj traženja modela povezivanja mladih u dijaspori sa njihovom Maticom. Pokušalo se to na pomenutom skupu omladine, održanom poÄetkom avgusta 2007. godine u Tuzli, na kojem je više od 150 mladih raspravljalo, izmeÄ‘u ostalog, i o modelu stvaranja organizacije bh. lobija u zemljama Zapada. MeÄ‘utim, na ovaj skup se nije odazvao niko od državnih i politiÄkih dužnosnika, tako da nije u cjelosti ostvario svoje ciljeve zbog koji su mladi došli u Tuzlu. Mislimo da te ciljeve nije suviše teško ostvariti. Prije svega smatramo da je ljubav prema Bosni i Hercogovini i duhovna vezanonost bh. iseljenika još snažno izražena. Većina ih, ako ne i svi, Bosnu i Hercegovinu prihvataju i osjećaju kao svoju domovinu. Uspješni Bosanci i Hercegovci na Zapadu poruÄuju da su spremni da uÄestvuju u obnovi i izgradnji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da u zapdnim zemljama radi više stotina veoma uspješnih Bosanaca i Hercegovacane u biznisu, nauci, zdravstvu, tehniÄkom inovatorstvu, kulturi, sportu i drugim oblastima ljudske djelatnosti, ali su bh. javnosti i odgovarajućim interesnim krugovima nepoznati. Ovo istraživanje, pored ostalih ciljeva i zadataka, treba i tu prazninu da popuni.
Ciljevi i prioritetni zadaci nauÄnog istraživanja bosansko-hercegovaÄkog iseljeništva
Iz preambule ovog Idejnog nauÄnoistraživaÄkog projekta može se zakljuÄiti da su Bosni i Hercegovini i njenom iseljeništvu potrebna objektivna, cjelovita nauÄna saznanja o stanju, oÄekivanjima i perspektivama funkcionalnog uvezivanja onog dijela iseljeništva koji nije spreman na povratak u domovinu, kao i iznalaženja i kreiranja najpovoljnijeg modela za povratak onih iseljenika koji oÄekuju povratak u domovinu. Svrhovitost ovog istraživanja je višestruka. Ono je nauÄne provenijencije, ima multidisciplinarni pristup: historijski, sociološki, ekonomski, pravni, kulturološki, demografski, politiÄki, psihološki i drugi, a treba da pruži odreÄ‘ene odgovore na niz pragmatiÄnih pitanja, meÄ‘u kojima, pored ostalih, navodimo sljedeća:
-zašto odnosi izmeÄ‘u države Bosne i Hercegovine i njene dijaspore nisu funkcionalni i partnerski, te kojim modelima saradnje na partnerskim osnovama ili povratka u domovinu te odnose uÄiniti obostrano korisnijim?
-da li Bosanci i Hercegovci u iseljeništvu na Zapadu uspješno koriste one pogodnosti življenja koje im stoje na raspolaganju u zemljema prebivališta?
postoji li opasnost inteziviranja emocionalnog udaljavanja bh. iseljenika od svoje domovine? Da li su procesi asimilacije i integracije završeni?
-kakvi su životni planovi i oÄekivanja bh. iseljenika?
-saÄiniti knjigu o uspješnim Bosancima i Hercegovcima u biznisu, nauci i inovatorstvu, zdravstvu, univerizitetskoj karijeri, sportu, kulturi, umjetnosti i drugim podruÄjima rada.
OÄekivanja
Rezultati ovih i ovakvih istraživanja probudit će probosanske snage da iskrenije i aktivnije iznalaze društveno-politiÄke i ekonomsko- razvojne programe i projekte saradnje od interesa države Bosne i Hercegovine i njenog iseljeništva. Sagledat će se dimenzije zloÄina nezakonitih nasilnih protjerivanja i deportiranja nastalih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i štete po Bosnu i Hercegovinu i njene graÄ‘ane proizašle iz tih zloÄina. U saradnji sa bh. dijasporom iznaći će se najpovoljniji modeli povratka iseljenika u BiH i (ili) modeli kojim bi se uspostavila ÄvršÄ‡a saradnja izmeÄ‘u države Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u obostranom interesu.
Planirano je da se, na temelju istraživanja, napiše i štampa više komparativnih studija (knjiga): Evropska (studija), AmeriÄka (studija), Australijska (studija), i SintetiÄka (studija). SintetiÄka studija će se štampati i na engleskom jeziku.
IstraživaÄki prostor
Istraživanja će se obaviti na tri kontinenta: Evropa, Sjeverna Amerika i Australija.
Nosilac istraživanja je Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Više o Institutu se može saznati sa njegove web stranice: www.institut-genocid.ba
NauÄnoistraživaÄki projekat BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA DIJASPORA NA ZAPADU... podržale su brojne vladine i nevladine ustanove i organizacije, meÄ‘u kojima istiÄemo: Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine; Ministarstvo nauke i obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine; Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, Islamska zajednica u Bosne i Hercegovine i drugi. MeÄ‘utim, bez sveobuhvatnije pomoći bh. dijaspore i njihovih brojnih organizacija, a posebno intelektualaca i uspješnijih Bosanaca i Hercegovaca u oblasti biznisa i nauke, ovaj izuzetno složen nauÄnoistraživaÄki projekat će se morati djelimiÄno reducirati u postavljenim projektnim zahtjevima.
Iseljenici koji nisu u mogućnosti da struÄno ili financijski participiraju u realizaciji istraživanja mogu participirati kao davaoci odreÄ‘enih dokumenata ili podataka i Äinjenica koje se traže u Upitniku kojeg možete dobiti preko naših istraživaÄkih punktova ili na gore navedenoj web stranici.
Naša adresa je: Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ul. Halida NazeÄića br. 4, Bosna i Hercegovina, ili e-mail: info@institut-genocid. Tel/fax : 00387 33 561 - 351
Prilozi:
Upitnik
Uputstvo za popunu Upitnika
Uputstvo za anketare i lica koja organiziraju popunu Upitnika
Prilikom kontakta sa izabranim ispitanicima (uÄesnicima u popunjavanju Upitnika) treba postupiti na približno sljedeći naÄin:
Nakon prigodnog pozdrava i osobnog predstavljanja, zamoliti ispitanika da izdvoji dio svoga slobodnog vremena i popuni Upitnik.
Objasniti zašto je Upitnik namijenjen i kako je došlo da on/ona bude jedan od ispitanika. U objašnjenju namjene ili svrhe anketiranja možete se koristiti dijelovima Idejnog projekta.
Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je 2006. izdao jednu opsežnua i veoma zapaženu nauÄnu studiju (knjiga) pod naslovom “Iseljavanje Bošnjaka u Tursku“, autora Dr Safeta Bandžovića. Nakon izlaska te studije uslijedili su brojni zahtjevi da se obave i istraživanja bosansko-hercegovaÄke dijaspore u zapadnim zemljama (Evropa, SAD i Australija), a posebno onog dijela dijaspore koja je nastala nakon agresije i genocida što je i bio cilj ovih zloÄina, iskazan u sljedećem:
Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu se, kao renomirana nauÄna ustanova, prihvatio da bude nosilac nauÄnoistraživaÄkog projekta najkraće nazvanog “BH dijspora na Zapadu“.
Kao što znate, i do sada je dosta napisano o bosansko-hercegovaÄkoj dijaspori ili ljudima koji borave i rade izvan Bosne i Hercegovine i to u formi raznih publikacija: monografija, novinskih Älanaka, literarnih sastava i sl., ali još nemamo cjelovitijih nauÄnih istraživanja na ovu temu. Zato je ovaj Projekt podržan od strane Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Bosne i Hercegovine, Ministarstava za obrazovanje i nauku vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo. Posebno je snažnu podršku i svesrdnu pomoć ovakvom Projektu dala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (Rijaset i Sabor IZ u BiH). Ovo istraživanje je do sada jedino koje na najširoj osnovi, obuhvata bosansko-hercegovaÄke iseljenike. Ovu jedinstvenu priliku trebamo iskoristiti.
Zato Vas molimo da savjesno pristupite popuni Upitnika. Možete ga popuniti odmah ili ga ponijeti kući, s tim da ga, nakon 4-5 dana, popunjenog donesete ili pošaljete na adresu (ona adresa koju Vam anketar saopšti). Ako želite izbjeći dostavu popunjenog Upitnika na našu adresu onda ga možete direktno poslati poštom na adresu Instituta, koja je upisana na prvoj stranici Upitnika, na kojoj se nalaze neophodna uputstva o popuni Upitnika.
NauÄni radnici Instituta, koji rade na ovom Projektu, kao i ja liÄno, se zahvaljujemo na tome što ste spremni da date svoj doprinos u realizaciji ovog, za sve nas, veoma važnog istraživanja.
Izvinjavamo se što je Upitnik, po svojoj obimnosti, veliki, jer, s obzirom na znaÄaj istraživanja i na to da se ono po prvi put provodi na cjelovitiji (nauÄni) naÄin, nisu se mogla izostaviti odreÄ‘ena pitanja.
UPUTSTVO ZA POPUNU UPITNIKA
Poštovani/a,
BosanskohercegovaÄka dijaspora na Zapadu, dobrim dijelom nastala u periodu 1992-1995. godine, kao rezultat agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, genocida nad Bošnjacima i drugim oblicima zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava je za Bosnu i Hercegovinu veoma znaÄajan, ali nedovoljno istražen potencijal. Istraživanje bosansko-hercegovaÄke dijaspore, Äiji je nosilac Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, je podržano od strane brojnih vladinih i nevladinih institucija i organizacija, kao i nekih udruženja bosansko-hercegovaÄke dijaspore. Realizira se, pored ostalog, u svrhu cjelovitijih sagledavanja slike stanja, te namjera i oÄekivanja bosansko-hercegovaÄke dijaspore, kako bi saÄinili modele eventualnog povratka u Bosnu i Hercegovinu protjeranih i deportiranih graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, ali i modela koji će doprinijeti funkcionalnijoj saradnji izmeÄ‘u Bosne i Hercegovine i njenog iseljeništva na osnovama partnerstva. U realizaciji ciljeva ovog istraživanja koriste se brojne nauÄne metode, meÄ‘u kojima i anketiranje. U tu svrhu molimo Vas da samostalno, strpljivo i savjesno popunite priloženi Upitnik. Hvala Vam na doprinosu u realizaciji tog cilja.
Upitnik je namijenjen bh. dijaspori u zemljama Zapadne Evrope, Sjedinjenih AmeriÄkih Država, Kanade i Australije.
1.Popunjavaju ga lica roÄ‘ena u Bosni i Hercegovini ili su im preci porijeklom iz Bosne i Hercegovine, stariji od 16 godina, bez obzira na pol, nacionalnu i religijsku pripadnost, školski ili obrazovni nivo, (ne) zaposlenost i vrijeme nastanka statusa izbjeglištva ili iseljeništva.
2.Odgovori na pitanja se daju samostalno bez uÄešÄ‡a drugih (izuzev kod slabovidnih i bolesnih ispitanika.).
3.Za najveći broj stavki (pitanja) u Upitniku ponuÄ‘eni su odgovori pod odreÄ‘enim rednim brojevima. Ispitanik zaokružuje onaj redni broj ispred ponuÄ‘enog odgovora koji najviše odgovara njegovom stanovištu, pogledu ili mišljenju. U stavkama (pitanjima) u kojima je ponuÄ‘eno više od tri odgovora ispitanik može zaokružiti najviše za tri odgovora.
4.Ako iz bilo kojih razloga niste stigli da, u dogovoreno vrijeme i na dogovorenom mjestu, vratite popunjen Upitnik našem ovlaštenom anketaru, možete ga poslati poštom na adresu: Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, ul. Halida NazeÄića br. 4, 71000 , Sarajevo, Bosnia and Herzegovina.
5.Ako Vam ne Äini poteškoću molimo Vas da Vaše poznanike, prijatelje, rodbinu i druge poznanike roÄ‘ene u Bosni i Hercegovini ili vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, obavijestite o ovoj aktivnosti, fotokopirate Upitnik i ovo Uputstvo za njih prije nego što ga još niste popunili, i zamolite da i oni uÄestvuju u popuni istog.
6Izvinjavamo se na preobimnosti Upitnika. S obzirom na veliki broj zahtjeva, potrebnih da se ovim istraživanjima razriješe, nismo se usudili da ga skraćujemo. Nadamo se da ćete imati strpljenja da ga u cijelosti popunite, na Äemu smo Vam zahvalni.
S poštovanjem,
Prof. dr. Smail ÄŒekić, direktor Instituta,i nauÄnoistraživaÄki tim Projekta “BosanskohercegovaÄka dijaspora na Zapadu“
U P I T N I K
1. U KOJU STAROSNU GRUPU SPADATE?
1.1. od 16-20 god.
1.2. od 21-30 god.
1.3. od 31-40 god.
1.4. od 41-50 god.
2. GDJE STE ROÄENI?
2.1. Bosni i Hercegovini
2.1.1. Federacija BiH
2.1.2. Republika Srpska
2.1.3. Distrikt BrÄko
2.1.4. u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije, navedite kojoj?--------------------
2.1.5. u inostranstvu, u kojoj zemlji?-----------------------
3. SPOL
3.1. muški
4. NACIONALNOST
4.1. Bošnjak
4.2. Hrvat
4.3. Srbin
5. NACIONALNOST VAŠIH RODITELJA
5.1. oca 5.1.4. neka druga, koja?-----------------
5.1.1. Bošnjak 5.1.5. otac se nije nacionalno izjašnjavao
5.1.2. Hrvat
5.1.3. Srbin
5. 2. majke
5.1.1. Bošnjak
5.1.2. Hrvat
5.1.3. Srbin
6. RELIGIJSKA PRIPADNOST
6. 1. musliman
6. 2. pravoslavac
6. 3. katolik
7. RELIGIJSKA PRIPADNOST VAŠIH RODITELJA
7.1. oca
7.1.1. musliman
7.1.2. katolik
7.1.3. pravoslavac
7.2. majke
7.2.1. musliman
7.2.2. pravoslavac
7.2.2. katolik
BRAÄŒNO STANJE
8. 1. oženjen/udata prije iseljeništva osobom iz nacije----------------------
8. 2 oženjen/udata sa osobom stranog državljanstva, kojeg?------------------------
8. 3. oženjen/udata u iseljeništvu sa osobom, nacije-------------vjere------
8. 4. udovac/udovica sa osobom nacije i iste vjere
8. 5. udovac/udovica, bio/bila u braku sa osobom, nacije-----------------------
8. 6. udovac/udovica, bio/bila u braku osobom stranog državljanstva, -------------vjere----
8. 7. razveden/razvedena osobom iz nacije, koje?------------------------- vjere------------------
8. 8. razveden/razvedena sa osobom stranog državljanstva-----------------
8. 9. razveden/razvedena sa osobom stranog državljanstva, kojeg--------------
8. 10. neoženjen/neudata
9. BROJ DJECE
9.1. broj djece rođene u BiH____________ 9.3. ukupno žive djece------------
9.2. broj djece roÄ‘ene u iseljeništvu ______ 9.4. bez djece
10. U DRŽAVI TRENUTNOG BORAVKA (PREBIVALIŠTA) ŽIVIM
10.1. sam/a
10.2. u zajednici sa braÄnim drugom
10.3. u zajednici sa braÄnim drugom i djecom
10.4. u zajednici sa braÄnim drugom i sa----------djetetom
10.5. djeca žive odvojeno i to: u domovini, broj----------u iseljeništvu, broj---------------
10.6. u zajednici sa proširenim domaćinstvom (roditelji ili bližnja rodbina),
navesti, ko?---------------------------
10.7. sa nekim drugim, navesti s kim?--------------------------
11. DRŽAVA VAŠEG TRENUTNOG BORAVKA JE----------------------------
OBRAZOVANJE
12. STEPEN OBRAZOVANJA STEÄŒEN U BiH
12.1. nisam pohaÄ‘ao/la školu u domovini
12.2. nepotpuna osnovna škola (manje od osam razreda
osnovnog obrazovanja)
12.3. puna osnovna škola (osam razreda obaveznog obrazovanja)
12.4. zanatsko zanimanje, koje__________________________
12.5. srednja škola, koja__________________________
12.6. viša škola, koja__________________________
12.7. završen fakultet, koji__________________________
12.8. specijalizacija, Äega__________________________
12.9. magisterij nauka, kojih ______________________________
12.10. doktorat nauka, kojih_________________________
13. STEPEN OBRAZOVANJA STEÄŒEN U ISELJENIŠTVU
13.1. osnovno obrazovanje, broj razreda_______________________
13.2. srednje obrazovanje, koje__________________________
13.3. neko od zanatskih zanimanja, koje__________________________
13.4. više obrazovanje (viša škola), koja__________________________
13.5. visoko obrazovanje (fakultet), koji__________________________
12.6. zvanje specijaliste, Äega__________________________
13.7. zvanje magistra, Äega__________________________
13.8. nauÄno zvanje doktora nauka, navesti kojih_______________________
13.9. habilitacija, koja?-------------------------
13.10. trenutno pohaÄ‘am školu/fakultet, koju/koji?--------------------
13.11. nešto drugo, navesti šta______________________
13.12. ništa od navedenog
14. KAKAV STATUS IMA VAŠA ŠKOLSKA SPREMA/DIPLOMA
STEÄŒENA U ZEMLJI VAŠEG PORIJEKLA
14.1. priznata mi je školska sprema i diploma iz zemlje porijekla
14.2. priznata mi je diploma iz zemlje porijekla uz dodatno doškolavanje
14.3. nije mi priznata diploma iz zemlje porijekla
14.4. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
15. POZNAVANJE STRANIH JEZIKA
15.1. govorim i pišem na stranom jeziku/cima, navesti kojim_______________
15.2. govorim na stranom jeziku/cima, navesti kojim______________________
15.3. mogu da se sa izvjesnim teškoćama usmeno sporazumijevam na
jeziku koji se službeno koristi u zemlji trenutnog boravka
15.4. ne koristim nijedan strani jezik, ukljuÄujući i jezik koji se
službeno koristi u zemlji boravka
16. NA KOJI NAÄŒIN STE STEKLI ZNANJE JEZIKA
ZEMLJE U KOJOJ BORAVITE?
16.1. pohađanjem kurseva, broj kurseva?----------- broj mjeseci za svaki kurs------------
16.2. znao/znala sam jezik zemlje u kojoj sada živim, koji sam uÄio u školi prije dolaska
16.3. nauÄio/uÄila sam jezik u svakodnevnom komuniciranju u životu i na poslu
16.4. pohaÄ‘ao/pohaÄ‘ala sam školu u zemlji u kojoj sada živim
16.5. još uvijek ne poznajem u dovoljnoj mjeri jezik zemlje u kojoj sada živim
16.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
17. SLUŽENJE BOSANSKIM, HRVATSKIM, SRPSKIM
17.1. poÄeo/la sam zaboravljati B/H/S jezik (bosanski, hrvatski, srpski)
17 2. nemam nikakvih poteškoća u služenju B/H/S jezikom
17.3 svi Älanovi domaćinstva, ukljuÄujući i djecu roÄ‘enu u iseljeništvu
međusobno komuniciraju na B/H/S jeziku
17.4. stariji Älanovi domaćinstva uspješno komuniciraju na B/H/S jeziku
dok mlaÄ‘i rjeÄ‘e i sa izvjesnim teškoćama
17.5. u familiji svi govorimo iskljuÄivo na jeziku zemlje u kojoj boravimo
17.6. mlađi iseljenici ne komuniciraju međusobno na svom maternjem jeziku
i sa svojom zemljacima iz svoje generacije komuniciram iskljuÄivo
na jeziku zemlje našeg boravka
17.7. ne poznajem svoj maternji jezik niti se njime služim
17.8. nešto drugo, navesti šta___________________________
18. VAŠA DJECA KOJA SU STEKLA NEKI OD
STEPENA OBRAZOVANJA U ISELJENIŠTVU
19. U KOJOJ MJERI BH ISELJENICI KORISTE MOGUĆNOSTI
REDOVNOG ŠKOLOVANJA, OBRAZOVANJA I STRUÄŒNOG
USAVRŠAVANJA UZ RAD U ZEMLJI TRENUTNOG BORAVKA?
19.1. djeca bh iseljenika ne koriste u dovoljnoj mjeri mogućnosti u redovnom školovanju
19.2 u najvećoj mjeri djeca bh iseljenika pohaÄ‘aju zanate i druge struÄne škole
19.3. djeca bh iseljenika koja se u iseljeništvu nalaze od 1992. godine više su
zainteresirana za više, visoko i uopšte kvalitetnije obrazovanje
19.4. većina bh iseljenika ukljuÄuje se u dodatna školovanja i obrazovanja
19.5. većina bh iseljenika ne ukljuÄuje se u dodatna školovanja i obrazovanja
19.6. ukljuÄuju se samo u one oblike obrazovanja koje finansira zemlja boravka
19.7. meni liÄno nisu potrebna nikakva dodatna obrazovanja
19.8. nešto drugo, navedite šta---------------------------
20. DA LI VAŠA DJECA POHAÄAJU DOPUNSKU NASTAVU NA
MATERNJEM JEZIKU (JESU LI POHAÄALA)?
20.1. ne, jer u gradu trenutnog prebivališta ne postoji dopunska škola za bh
djecu i smatram to velikim nedostatkom u oÄuvanju nacionalnog identiteta
20.2. u gradu trenutnog prebivališta postoji dopunska škola na bosanskom jeziku
i nju zajedno pohađaju djeca svih konstitutivnih naroda iz BiH
20.3. u gradu trenutnog prebivališta postoji dopunska škola na bosanskom jeziku
i nju zajedno pohaÄ‘aju preko 90% djeca bošnjaÄkog naroda
20.4. postoji dopunska škola, za svaki narod posebno
20.5. slao bih djecu na dopunsku nastavu da je organizirana
20.6. da, na bosanskom, koliko dugo?-------------------------
20.7. da, na hrvatskom, koliko dugo?-------------------------
20.8. da, na srpskom, koliko dugo?-------------------------
20.9. i pored postojanja (postojala je jedno vrijeme) nastave na materinjem
jeziku moja djeca je ne pohađaju
20.10. pohađala su prije rata na srpskohrvatskom jeziku, koliko dugo?---------------
20.11. nisam zadovoljan planom, programom, obimom, kvalitetom te
nastave i zbog toga ne šaljem djecu na tu nastavu
20.12. nisam zadovoljan nastavnim kadrom koji izvodi tu nastavu
20.13. nema potrebe za dopunskom nastavom na materinjem jeziku, školama, jer
------------------------------
20.14. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
21. UKOLIKO DOPUNSKA NASTAVA ZA DJECU NA MATERNJEM JEZIKU
NIJE ORGANIZIRANA ILI JE LOŠE ORGANIZIRANA I PODIJELJENA
PO NACIJAMA, KO JE PO VAŠEM MIŠLJENJU ZA TO NAJVIŠE KRIV?
21. 1. država i njena odgovarajuća ministarstva
21. 2. nacionalne politiÄke i vladajuće stranke koje se oko tog pitanja ne
mogu i ne žele jedinstveno dogovoriti, što se takoÄ‘e prenosi na bh iseljeništvo
21.3. u dijaspori su svi po svim pitanjima, pa i po pitanju dopunske nastave,
podijeljeni po nacijama i po vjeroispovijestima
21.4. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
21.5. ne znam
22. DA LI STE VI LIÄŒNO POHAÄALI DOPUNSKU NASTAVU
NA MATERNJEM JEZIKU?
22.1. da, pohađao/la sam dopunsku nastavu na srpskohrvatskom jeziku za
vrijeme bivše Jugoslavije u trajanju od---------------godina
22.2. da pohađao/la sam dopunsku nastavu na materinjem jeziku----------god.
22.3. nisam pohađao/la dopunsku nastavu na materinjem
22.4. ne interesuje me takva nastava
22.5. nešto drugo, navedite šta?
KULTURA
23. KAKAV JE PO VAŠEM MIŠLJENJU ODNOS BH ISELJENIKA
PREMA NJIHOVOJ NACIONALNOJ KULTURI?
23.1. većina bh iseljenika nema pozitivan i aktivan odnos prema pravoj
izvornoj nacionalnoj i bh državotvornoj kulturi
23.2. većina bh iseljenika odlazi na muziÄke koncerte koje organizira muziÄka
estrada iz BiH i sliÄne organizacije iz dijaspore
23.3. većina bh iseljenika ne odlazi na kulturne manifestacije porijeklom iz BiH
23.4. većina bh iseljenika odlazi na kulturne manifestacije (priredbe) Äiji su sadržaji
porijekla (kulturna baština) zemlje trenutnog prebivališta
23.5. najveći broj naših iseljenika interesuje samo turbo-folk i narodna muzika iz BiH
23.6. većinu bh iseljenika interesuje turbo-folk i narodna muzika iz Srbije
23.7. većinu iseljenika interesuje moderna zabavna muzika iz BiH
23.8. većinu iseljenika interesuje moderna zabavna muzika iz zemalja bivše Jugoslavije
23.9. većinu bh omladine porijeklom iz BiH interesuje samo moderna strana zabavna muzika
23.10. većinu bh iseljenika kupuje i Äita knjige i sliÄne sadržaje porijeklom iz BiH
23.11. mali dio bh iseljenika kupuje i Äita knjige i sliÄne sadržaje i kulturnre
priredbe uglavnom nacionalnog porijkla
23.12. najviše se Äitaju knjige i upražnjavaju priredbe vjerskog sadržaja
23.13. državne i nacionalne institucije iz oblasti kulture u tom smislu ne
posvećuju niakvu pažnju bh iseljenicima
23. 14. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
INFORMIRANJE
24. KAKAV JE, PREMA VAŠEM MIŠLJENJU, ODNOS
BH ISELJENIKA PREMA INFORMISANJU?
24.1. većina bh iseljenika Äita štampane medije sa prostora bivše Jugoslavije
24.2. većina bh iseljenika Äita samo štampu iz BiH
24.3. većina bh iseljenika Äita štampu iskljuÄivo na svom jeziku i iz svoga naroda
24.4. bh graÄ‘ani iz svih naroda Äitaju najviše vjersku štampu
24.5. većina bh iseljenika gleda televiziju iz zemalja bivše Jugoslavije
24.6. većina bh iseljenika gleda iskljuÄivo tv programe iz BiH
24.7. većina bh iseljenika gleda i sluša informativne programe iz Srbije
24.8. većina bh iseljenika gleda i sluša informativne programe iz Hrvatske
24.9. većina bh iseljenika koristi sredstva masovnog informiranja zemlje prebivališta
24.10. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
24.11. bez odgovora.
25. KOJA SREDSTVA INFORMISANJA IZ BiH NAJVIŠE KORISTITE?
25.1. Oslobođenje
25.2. Dnevni avaz
25.3. Slobodna Bosna
25.4. Dani
25.5. Preporod
25.6. Saff
25.7. slušam Radio BiH preko satelita 25.15. ne intersuju me bh radio programi
25.8. TV BiH
26. KOJA SREDSTVA INFORMISANJA IZ ZEMALJA
BIVŠE JUGOSLAVIJE NAJVIŠE KORISTITE?
26.1.VeÄernji list
26.2 Globus
26.3. Nacional
26.4. Arena
26.5. Vesti
26.6. Novosti
26.8. Nedeljni telegraf
26.9. Vreme
27. KAKVO JE VAŠE MIŠLJENJE O ODNOSU DRŽAVE BIH PREMA
BH ISELJENICIMA KADA SU ELEKTRONSKI MEDIJI U PITANJU
27.1. Država BiH u tom pogledu ne vodi dovoljno raÄuna o nama iseljenicima
27.2. bh iseljenici su zaslužili da imaju bar jedan TV program u iseljeništvu
besplatno, kao što to imaju graÄ‘ani Srbije i Crne Gore
27.3. nije potreban besplatni TV program bh iseljenicima. Svi mogu
platiti 100 eura pretplate i time pomoći razvoj i napredak BHT
27.4. ne treba nam uopće bh televizija ni drugi elektronski mediji
27.5. i ovakav kakav je program na BHT1 ne poklanja nikakvu
pažnju bh iseljenicima
27.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
28. ŠTA MISLITE O KVALITETU I AKTUELNOSTI PROGRAMA BHT1?
28.1. BHT1 ne udovoljava potrebama bh iseljenika
28.2. dobar je i ne treba ništa mijenjati
28.3. potrebno je više tema o bh iseljenicima, njihovim problemima i uspjesima
28.4. potrebno je više tema iz oblasti povijesti i kulture BiH svih njenih naroda
28.5. više informacija iz cijele BiH
28.6. više sportskih emisija
28.7. više informacija iz oblasti vjerske kulture i vjerskih zajednica
28.8. potrebno je više obrazovnih emisija
28.9. trebaju se više uvažavati želje bh iseljenika
28.10. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
29. DA LI KOD KUĆE IMATE KOMPJUTER?
29.1. da
30. AKO GA IMATE, ODGOVORITE U KOJE SVRHE GA KORISTITE?
30.1. u poslovne svrhe
30.2. samo za pisanje
30.3. za internet
30.4. za ----- elektronsku poštu
30.5. za igre
30.6. za sklapanje poznanstava
30.7. za slušanje muzike
30.8. za gledanje filmova
30.9. za uÄenje
30.10. za praćenje informacija, dnevne i nedjeljne štampe iz domovine
31.11. za praćenje informacija, dnevne i nedjeljne štampe zemlje u kojoj živim
31.12. za praćenje nauÄnih i struÄnih informacija i tema iz oblasti kojom se bavim
31.13. za praćenje sportskih događaja i informacija
30.14. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
31. AKO GA KORISTITE, NAVEDITE KOLIKO SATI DNEVNO?
31.1. preko 3 sata
31.2. 2-3 sata dnevno
31.3. 1-2 sata dnevno
31.4. oko pola sata dnevno
31.5. ne koristim internet
ISELJENJE I RAZLOZI ZA ISELJAVANJE IZ BiH
32. U KOJEM VREMENSKOM RAZDOBLJU STE SE ISELILI IZ BiH?
32.1. prije Drugog svjetskog rata
32.2. u toku Drugog svjetskog rata
32.3. od 1945-1960. god.
32.4. od 1961-1970. god.
32.5. od 1971-1980. god.
32.6. od 1981-1991. god.
32.7. od 1992-1996. god.
32.8. poslije 1997. god
32.9. rođen sam u inostranstvu
33. KOJI SU RAZLOZI VAŠEG ISELJENJA IZ DOMOVINE?
33.1. zbog boljih uslova za rad i veću zaradu (ekonomski razlozi)
33.2. školovanje i studiranje
33.3. spajanje Älanova obitelji/porodice
33.4. zbog zasnivanja braka
33.5. zbog sukoba sa vladajućom politikom (politiÄki razlozi)
33.6. izbjeglištvo zbog ratnih dogaÄ‘anja u BiH 1992-1995.
33.7. zbog organiziranog pritiska u vremenu 1992-1995. u domovini
(od strane pojedinaca, grupa, policije i vojske,
praćeno raznim maltretiranjima, ubistvima i sl.)
33. 8. planirane i organizirane deportacije, prisilne i organizirane
od strane policijskih ili vojnih snaga uz korištenje kamiona, autobusa,
vozova, automobila i sl. uz razne vrste maltretiranja i prijetnji smrću.
33.9. organizirane deportacije u treće zemlje (ranjenici, logoraši, djeca, žene,
teški bolesnici i sl.) od strane raznih stranih i domaćih vojnih i
humanitarnih organizacija
33.10. neposredno pred rat sam se zatekao/la u inostranstvu (službeno, školovanje,
struÄno usavršavanje i specijalizacija, posjeta familiji i rodbini i sl.) nakon
Äega sam ostao/la u inostranstvu, gdje se i sada nalazim
33.11. nešto drugo, navesti šta?__________________________
33A. OD 1991. DO KRAJA 1995. GODINE NAD MOJIM NAJBLIŽIM
IZVRŠEN JE JEDAN (ILI VIŠE) OD OBLIKA ZLOÄŒINA
(SRODSTVO OSOBE NAD KOJIM JE POÄŒINJEN ZLOÄŒIN)
(posttraumatski stresni poremećaj)
34. PRIJE ISELJENJA IZ BiH BIO/LA ZAPOSLEN/A U SEKTORU
34.1. industrije
34.2. poljoprivrede
34.3. službenik-struÄni radnik u administrativnim organima i firmama
34.4. školstva i obrazovanja
34.5. zdravstva
34.6. sporta
34.7. kulture
34.8. student
34.9. uÄenik
34.10. ratna radna obaveza
34.11. pripadnik oružanih snaga (policije ili vojske), navesti koje? _________________
34.12. rukovodilac, navesti naziv organizacije i rukovodne funkcije_________________
34.13. domaćica
34.14. nešto drugo, navesti šta___________________________
34.15. bez zaposlenja
STATUS U ISELJENIŠTVU
35. KAKAV BORAVIŠNI STATUS IMATE U ZEMLJI U KOJOJ SE SADA NALAZITE?
35.1. stalni i neograniÄeni boravak
35.2. ograniÄeni, privremeni boravak
35.3. ograniÄeni boravak koji se produžava svake 1-2 godine, u
zavisnosti od uslova i propisa države u kojoj se nalazim (zaposlenost,
bolest, odreÄ‘eni humanitarni i socijalni uslovi i sliÄno)
35.4. školsku ili studensku vizu koja traje do završetka školovanja
35.5. državljanstvo države u kojoj trenutno živim
35.6. nemam nikakav boravak, živim na crno
35.7. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
36. KOJU VRSTU DOZVOLE RADA POSJEDUJETE
U ZEMLJI VAŠEG SADAŠNJEG BORAVKA?
36.1. neograniÄenu dozvolu rada za sve poslove
prema mojim školskim i struÄnim sposobnostima
36.2. ograniÄenu dozvolu rada samo za neke poslove
36.3. povremeno, uz dozvolu rada, radim na ograniÄeno vrijeme
36.4. nemam nikakvu dozvolu rada
36.5. povremeno radim na crno
36.6. uopšte ne radim i živim od socijalnih i humanitarnih davanja
od strane države u kojoj živim
36.7. ne radim, izdržava me braÄni drug
36.8. ne radim ni ja ni braÄni drug i izdržavaju nas djeca
36.9. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
37. AKO STE ZAPOSLENI, NAVEDITE KOJU VRSTU POSLOVA
TRENUTNO OBAVLJATE U ZEMLJI VAŠEG BORAVKA
37.1. radim u fabrici kao---------------------------
37.2. radim u rudniku, željezari i sliÄno kao---------------------------
37.3. radim na građevini kao---------------------------
37.4. radim kao radnik u nekoj drugoj djelatnosti, kojoj?------------------------
37.5. radim u javnoj državnoj službi kao službenik
37.6. radim kao službenik, naziv firme-------------------------
37.7. imam legaliziranu vlastitu firmu (privatni biznis), oblast------------------------
37.8. uÄenik/uÄenica srednjoj školi, kojoj?------------------------
37.9. radim kao struÄnjak, Äega?-------------------------
37.10. student/studentica, naziv studija-----------------------
37.11. radim u slobodnoj djelatnosti, naziv djelatnosti?------------------
37.12. trenutno sam nezaposlen
37.13. trenutno sam nezaposlen/na i nalazim se na birou rada
37.14. nezaposlen/na sam i primam socijalnu pomoć
37.15. nezaposlen/na sam i nemam nikakavih primanja
37.16. penzioner/ka / (pravo na penziju steÄenu u BiH)
37.17. penzioner/ka/ (pravo ostvareno iskljuÄivo radom izvan BiH)
37.18. penzioner/ka/ (pravo na penziju jednim dijelom ostvareno
radom u BiH, a jednim dijelom u državi sadašnjeg boravka
37.19. domaćica bez ikakavih primanja
37.20. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
38. POSLOVI KOJE OBAVLJATE U ZEMLJI TRENUTNOG BORAVKA
U ODNOSU NA VAŠU ŠKOLSKU I STRUÄŒNU SPREMU
38.1. niže su složenosti u odnosu na školsku i struÄnu spremu
38.2. više složenosti u odnosu na školsku i struÄnu spremu
38.3. u skladu su sa školskom i struÄnom spremom
38.4. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
INTEGRACIJA-ASIMILACIJA
39. DJECA BH ISELJENIKA, KOJA SE ŠKOLUJU I ŽIVE U
ZEMLJI TRENUTNOG BORAVKA, VIŠE SE OSJEĆAJU
39.1. bosanskohercegovaÄkom nego “zapadnjaÄkom”
39.2. “zapadnjaÄkom” nego bosanskohercegovaÄkom
39.3. ni jedno ni drugo
39.4. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
40. VAŠE MIŠLJENJE O STEPENU INTEGRACIJE I ADAPTACIJE BH ISELJENIKA
USLOVE RADA I ŽIVOTA U ZEMLJI VAŠEG TRENUTNOG BORAVKA
40.1. iseljenici iz BiH se veoma brzo integriraju (uklope) na rad i život u iseljeništvu
40.2. mlaÄ‘i, posebno oni koji su roÄ‘eni u iseljeništvu, su automatski integrirani,
dok sa starijima, posebno onima iz prve generacije iseljenika, ide teže
40.3. iseljenici iz bh i drugih zemalja bivše Jugoslavije se brže integriraju od
ostalih stranaca, posebno onih sa vanevropskih kontinenata
40.4. brza integracija i adaptacija na rad i uslove života u iseljeništvu su
dokazi da je BiH evropska zemlja i da su su bh građani evropski narodi
40.5. nešto drugo, navedite šta ------------------------------
41. VAŠE MIŠLJENJE O STEPENU ASIMILACIJE BH GRAÄANA
U ZEMLJI VAŠEG PRIVREMENOG BORAVKA
41.1. stepen asimilacije (gubljenje nacionalnog i kulturnog identiteta) kod mlađe
generacije koja je roÄ‘ena u iseljeništvu je velik
41.2. djeca, koja su roÄ‘ena u BiH i koja su kod roditelja u iseljeništvo došla
između 10-16 godina se sporije asimiliraju
41.3. djeca koja nisu pohaÄ‘ala dopunsku nastavu na maternjem jeziku su više
podložna asimilaciji
41.4. djeca i omladina koja su pohađala ili pohađaju vjersku pouku i posjećuju
i vjerske objekte su najotpornija na asimilaciju
41.5. djeca i omladina koja su ukljuÄena u razne kulturno-obrazovne aktivnosti
i koja posjećuju bh i nacionalne klubove i udruženja otpornija na asimilaciju
41.6. djeca iz familija nižeg obrazovnog nivoa više su sklona asimilaciji od djece
obrazovanijih roditelja
41.7. djeca iz familija u kojima se govori iskljuÄivo materinjim jezikom manje
su sklona asimilaciji
41.8. djeca u Äijim familijama pretežno se govori jezikom zemlje u kojoj žive su
pretežno sklona asimilaciji
41.9. omladina sa višim i visokim školskim obrazovanjem je manje sklona asimilaciji
41.10. djeca roÄ‘ena u mješovitim brakovima Äiji su roditelji sa prostora bivše
Jugoslavije su više skloni asimilaciji
41.11. djeca roÄ‘ena u brakovima gdje je jedan od roditelja stranac najviše su
podložna asimilaciji
41.12. djeca i omladina roÄ‘ena u iseljeništvu su više sklona asimilaciji
41.13. djeca i omladina koja su roÄ‘ena u iseljeništvu i imaju državljanstvo zemlje
domaćina su posebno sklona asimilaciji
41.14. nema opasnosti od asimilacije bh iseljenika
41.15. nešto drugo, navedite šta ------------------------------
42. JEDAN BH PISAC U ISELJENIŠTVU JE JEDNOM, NA PITANJE
“KAKO SE OSJEĆA U ISELJENIŠTVU“ REKAO: “OVDJE NISAM,
A TAMO (U DOMOVINI) ME NEMA“. ŠTA VI MISLITE O TOME?
42.1. najbolja ocjena nas i našeg stvarnog stanja u iseljeništvu
42.2. skoro kao i on
42.3. kao i on
42.4. ja se u sadašnjoj zemlji moga boravka osjećam odliÄno
42.5. ja se u iseljeništvu osjećam “onako”
42.6. ne osjećam se dobro
42.7. meni ovaj režim i standardi života u zemlji u kojoj trenutno živim najviše odgovara
42.8. volim živjeti u sistemu i državi u kojem ja sam odluÄujem o svojoj sudbini
42.9. ja sam ovdje stalno bolestan u duši
42.10. prisiljen sam da živim ovdje, jer nemam adekvatnog rješenja za sebe i za
familiju u domovini
42.11. nešto drugo, navedite šta ------------------------------
43. AKO BI ŽELJELI UZETI DRŽAVLJANSTVO ZEMLJE U KOJOJ TRENUTNO
ŽIVITE A NEMA MOGUĆNOSTI ZA DVOJNO DRŽAVLJANSTVO ŠTA BI U
TOM SLUÄŒAJU VI ODLUÄŒILI?
43.1. odluÄio/la bih se za bh državljanstvo
43.2. prihvatit ću državljanstvo zemlje trenutnog boravka pa i pod uslovom da me
brišu iz spiska bh državljana
43.3. već sam izbrisan iz bh državljanstva zbog uzimanja državljanstva zemlje
u kojoj trenutno boravim
43.4. već imam dvojno državljanstvo
43.5. imam iskljuÄivo državljanstvo zemlje moga trenutnog boravka
43.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
MATERIJALNO STANJE BH ISELJENIKA
44. DA LI SU VAŠA SADAŠNJA PRIMANJA DOVOLJNA ZA ŽIVOT?
44.1. dovoljna su
44.2. nisu dovoljna, ali imam nekretnine koje izdajem
44.3. dovoljna su, jer ne plaćam stan, pošto imam vlastiti
44.4. nisu dovoljna, primam dodatnu socijalnu pomoć
44.5. nisu dovoljna, pomažu mi djeca
44.6. nisu dovoljna, ali imam ušteÄ‘evinu koju trošim
44.7. nisu dovoljna, jer školujem djecu
44.8. nešto drugo, nevedite šta?--------------------------
45. DA LI STE U VAŠEM DOSADAŠNJEM RADU U ISELJENIŠTVU STEKLI
ODGOVARAJUĆU IMOVINU U DOMOVINI ILI U INOSTRANSTVU
45.1. imam stan-kuću, kako u zemlji u kojoj sada boravim tako i u domovini
45.2. imam vlastiti stan-kuću u zemlji trenutnog boravka
45.3. imam stan-kuću u domovini, a u zemlji gdje sada boravim sam podstanar
45.4. imao sam kuću u domovini koja je uništena u ratu
45.5. nemam, niti sam imao stan ili kuću u zemlji moga porijekla
45.6. imam vikendicu u zemlji u kojoj sada boravim
45.7. imam auto i ušteÄ‘evinu u visini 1-2 godišnje plate
45.8. od imovine imam samo auto
45.9. nemam nikakve imovine niti ušteÄ‘evine
45.10. nešto drugo, navedite šta---------------------------
46. AKO STE PENZIONER, SA KOLIKO GODINA
PENZIJSKOG STAŽA STE OTIŠLI U PENZIJU?
46.1. sa punim penzijskim stažom steÄenim u inostranstvu
46.2. sa penzijskim stažom u inostranstvu od-------god. i stažom iz zemlje
porijekla od---------godina
46.3. prijevremena invalidska penzija sa---------- godina starosti
46.4. prijevremena penzija po osnovu statusa nezaposlenog lica
46.5. prijevremena penzija po osnovu viška radnika u firmi
46.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
47. VAŠI NAJVEĆI USPJESI U ISELJENIŠTVU
47.1. uspješna profesionalna karijera, navedite do sada najviše funkcije u vašoj profesionalnoj
karijeri----------------------
47.2. objavljeni radovi u nauÄnim i struÄnim Äasopisima, knjige, projekti, pronalasci,
inovacije (naslovi i godina po redoslijedu važnosti), ako postoje-----------------------
47.3. Älanstvo u struÄnim i znanstvenim udruženjima, nagrade i priznanja, ako postoje
(navesti ostale relevantne podatke koji nisu obuhvaćeni Upitnikom)--------------------
47.4. moj najveći uspjeh u toku rada i života u iseljeništvu su moja, pristojno,
odgojena isškolovana i obrazovana djeca
47.5. svojim najvećim uspjehom smatram sređeno materijalno i imovinsko stanje,
kao garanciju bezbrižne budućnosti mene i moje porodice
47.6. nisam imao nekog uspjeha kojim bi se mogao pohvaliti
47.7. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
ORGANIZOVANJE BH GRAÄANA U ISELJENIŠTVU
48. PO VAŠEM MIŠLJENJU KOJI OD DRŽAVNIH ORGANA
NAJVIŠE PAŽNJE POSVEĆUJE BiH ISELJENIŠTVU?
48.1. Predsjedništvo BiH
48.2. Vijeće ministara BiH
48.3. Ministarstvo vanjskih poslova sa DKP-ima
48.4. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
48.5. Ministarstvo za civilne poslove
48.6. ni jedan od navedenih
48.7. neki drugi državni organ, navedite koji?-------------------------
49. OD NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BiH NAJVIŠE O ISELJENIŠTVU BRINE?
49.1. Matica iseljenika BiH
49.2. Udruženje za raseljena lica i izbjeglice
49.3. vjerske zajednice, navedite koje?-------------------------
49.4. politiÄke stranke, koje?-------------------------
49.5 organizacije iz oblasti kulture, koje?-------------------------
49.6. elektronski mediji, koji?-------------------------
49.7. štampani mediji, koji?-------------------------
49.8. neko drugi, navedite ko?---------------------------
49.9. ne mogu da ocijenim, jer nemam pravih informacija
50. OD NEVLADINIH ORGANIZACIJA U ISELJENIŠTVU
NAJVIŠE SE O ISELJENICIMA BRINU?
50.1. Svjetski savez dijaspore BiH
50.2. vjerske zajednice iz BiH organizirane u iseljeništvu, navesti koja najviše?------------
50.3. klubovi, udruženja, zajednice, politiÄke stranke, humanitarne organizacije i sliÄno,
navedite koji?-------------------------
50.4. nevladine organizacije zemlje u kojoj boravim, navedite koje?-------------------------
50.5. nijedna od navedenih
50.6. neka druga organizacija, navedite koja?-------------------------
51. PO VAŠEM MIŠLJENJU, NA KOJI NAÄŒIN DRŽAVA BiH MOŽE I TREBA
UNAPRIJEDITI SARADNJU I POMOĆ BH ISELJENICIMA?
51.1. da donese, kao i druge države u okruženju, odgovarajući Zakon
o bh iseljeništvu (dijaspori)
51.2. da promijeni Izborni zakon i uvede izbornu jedinicu za bh iseljeništvo (dijasporu)
51.3. uspostavi Ministarstvo za iseljeništvo (dijasporu)
51.4. da bh ambasade i konzulate (DKP) približi bh iseljenicima uÄini ih efikasnijim
51.5. da putem bh ambasada i konzulata pomogne organizacijama i zajednicama naših
građana u dijaspori da se bolje i efikasnije organiziraju i budu jedinstvenije
51.6. poboljša uslove ulaganja naših graÄ‘ana iz dijaspore u razvoj BiH
51.7. da poboljša uslove za povratak bh iseljenika u domovinu, posebno nasilno prognanih
51.8. da poboljša i pomogne bolji i obuhvatniji rad dopunske nastave na materinjem jeziku
51.9. da poboljša sistem (kvalitet i obim) informiranja o dogaÄ‘anjima u BiH
51.10. da poboljša i unaprijedi rad u oblasti kulture naroda BiH u iseljeništvu
51.11. zadovoljan sam odnosom države BiH prema nama isljenicima
51.12 nešto drugo, navedite šta?--------------------------
52. PODRŽAVAM RAD BOSANSKOHERCEGOVAČKIH I NACIONALNIH
KLUBOVA, UDRUŽENJA, ZAJEDNICA I SLIČNO
52.1. bošnjaÄke dijaspore
52.2. hrvatske dijaspore
52.3. srpske dijaspore
52.4. pošto su sve dijaspore nacionalne, pa i naprijed navedene, nisam zainteresiran
za angažiranje u radu bilo koje nacionalne dijaspore
52.5. podržavao bih rad samo ujedinjenih bh udruženja, klubova
i zajednica i vjerovatno u njima sudjelovao
52.6. uopće me ne zanimaju ni jedna od navedenih dijaspora, njihov rad i njihovi organi
52.7. nešto drugo, navedite šta?
53. DRUŽENJA I SARADNJA BH GRAÄANA U ISELJENIŠTVU
53.1. svakodnevno se družim i saraÄ‘ujem iskljuÄivo u okvirima bošnjaÄkog naroda
53.2. iskljuÄivo u okvirima hrvatskog naroda
53.3. iskljuÄivo u okvirima srpskog naroda
53.4. važnije da je iz mog užeg zaviÄaja, bez obzira na nacionalno porijeklo
53.5. svejedno, nije mi važna ni nacionalna, ni vjerska, ni zaviÄajna pripadnost,
najvažnije mi je da je probosanski orijentiran i da prihvata BiH kao
suverenu i nezavisnu državu ravnopravnih naroda i građana u njoj
53.6. iskljuÄivo u okvirima iseljenika moje vjere
53.7. samo iz svoga naroda i svoje vjeroispovijesti
53.8. uglavnom su to osobe iz reda naroda zemlje u kojoj trenutno živim
53.9. ne interesuju me pripadnici moga naroda i moje vjere niti bilo
kojeg naroda sa podruÄja bivše Jugoslavije
53.10. slobodno vrijeme najradije provodim sam ili u društvu svoje porodice
53.11. nešto drugo, navedite šta---------------------------
54. NAJÄŒEŠÄ†E SE SA SVOJIM “ZEMLJACIMA“ SASTAJEM I VIÄAM U:
54.1. nacionalnim klubovima, udruženjima i zajednicama
54.2. vjerskim objektima, najÄešÄ‡e u vrijeme zajedniÄkih molitvi ili sijela
54.3. na kulturno-zabavnim priredbama
54.4. na sportskim utakmicama
54.5. javnim ugostiteljskim objektima
54.6. stanovima pojedinih domaćinstava
54.7. nekim drugim prilikama i mjestima, navedite koja___________________
54.8. ne sastajem se i ne družim se izuzev sa Älanovima svoje porodice
54.9. najradije se družim sa pripadnicima naroda zemlje u kojoj sada živim
54.10. svoje slobodno vrijeme najradije provodim sam/a
54.11. nešto drugo, šta? _______________________
55. PRILIKOM DRUŽENJA NAJÄŒEŠÄ†E TEME
RAZGOVORA MEÄU ISELJENICIMA SU:
55.1. posao, zapošljavanje, poslovni i problemi na poslu
55.2. politiÄka i društvena problematika
55.3. vjerska pitanja i problematika na tu temu
55.4. nacionalna pitanja i problematika na tu temu
55.5. pitanja koja se odnose na probleme države BiH
55.6. kultura, sport i zabava
55.7. politiÄke, nacionalne, socijalne i ekonomske teme i prilike u BiH
55.8. politiÄke stranke i njihov rad i djelovanje
55.9. mogućnosti i uslovi povratka u BiH
55.10. djeca (brižnost za njihovo školovanje i njihovu životnu budućnost)
55.11. liÄno/osobno obrazovanje, školovanje i struÄno usavršavanje
55.12. neke druge teme, navesti koje__________________________
56. UZROK RAZJEDINJENOSTI I PODJELA GRAÄANA BiH
U ISELJENIŠTVU NA BOŠNJAÄŒKU, HRVATSKU I SRPSKU
DIJASPORU JE:
56.1. posljedica brojnih zloÄina u BiH poÄinjenih u periodu 1991-1995.
56.2. Dejtonski mirovni sporazum kojim je BiH podijeljena na dva entiteta
56.3. zbog toga što se bh Hrvati i bh Srbi smatraju sastavnim dijelom
hrvatske, odnosno srpske matice u dijaspori i što ih Hrvatska
i Srbija prihvataju i svojataju kao njihov sastavni dio
56.4. politika nacionalnih vladajućih stranaka je podijelila narode u BiH,
pa su se po tom automatizmu i bh građani podijelili i u dijaspori
56.5. nije problem u podjeli na nacionalne dijaspore, jer su sve svjetske
dijaspore nacionalne, već u odnosu prema zajedniÄkoj državi BiH
koju većina Hrvata i Srba iz dijaspore, a i u zemlji ne prihvataju
56.6. to je naša realnost i sa njom treba živjeti
56.7. nešto drugo, navedita šta___________________________
57. KOJI SU PO VAŠEM MIŠLJENJU RAZLOZI RAZJEDINJENOSTI
I MEÄUSOBNIH SVAÄA KOJE POSTOJE UNUTAR SVAKE OD
NAVEDENIH NACIONALNIH DIJASPORA?
57.1. zavidnost, borba za liderstvo i dominacija unutar klubova i udruženja
57.2. odnos starijih i mlaÄ‘ih prema stažu provedenom u iseljeništvu
57.3. zavidnost i podozrenje skromnije obrazovanih i školovanih u odnosu
na one sa višim znanjem i obrazovanjem
57.4. u dijaspori je “toÄak mercedesa“, imovno stanje i dužina boravka u
iseljeništvu mjerilo svih znanja i vrijednosti
57.5. rad i djelovanje nacionalnih politiÄkih stranaka u dijaspori je
najveći uzrok podjela i sukoba među iseljenicima
57.6. sektaški i ideološko-politiÄki sukobi unutar vjerskih zajednica
57.7. liÄni interesi pojedinaca
57.8. pasivan odnos države i njenih organa prema dijaspori
57.9. nešto drugo navedite šta---------------------------
58. ŠTA BI PO VAMA TREBALO URADITI DA SE STANJE OPŠTE
PODIJELJENOSTI I RAZJEDINJENOSTI BH NARODA U ZEMLJI
I NJIHOVIH ISELJENIKA U DIJASPORI PREVAZIÄE?
58.1. uspostaviti ponovo Republiku BiH prema Ustavu iz 1974. godine
58.2. biti strpljiv, i u fazi prijema BiH u EU i druge atlantske integracije
kroz izmjene i prilagođavanje Ustava BiH i drugih zakona i propisa
prema tim integracijama riješiti ove i druge probleme bh društva i države
58.3. podijeliti BiH na tri nacionalna entiteta i ova pitanja riješiti na tim osnovama
58.4. podijeliti BiH na tri entiteta, gdje bi se srpski i hrvatski entiteti prikljuÄili
matiÄnim državama, a za ostatak Bosne omogućiti Bošnjacima da i oni imaju
svoju državu koja bi zadržala sva prava u međunarodnim institucijama koja
sada ima dejtonska BiH
58.5. nipošto pristati na daljnje dijeljenje BiH, jer je jedinstvena, suverena i
međunarodno priznata BiH najvažniji nacionalni interes i jedini uslov
dugoroÄnog opstanka Bošnjaka i drugih njenih probosanski orijentiranih
pripadnika drugih naroda i građana
58.6. kada je dijaspora u pitanju treba pronaći drugi oblik zajedniÄkog rada i
saradnje bh iseljenika, iskljuÄivo na državotvornoj i patriotskoj osnovi
svih građana svih nacionalnosti i svih vjeroispovijesti iz BiH u dijaspori
58.7. u dijaspori treba ukinuti politiÄko djelovanje svih politiÄkih stranaka,
posebno nacionalnih koje samo dijele i zbunjuju bh građane,
te sav rad i djelovanje bh iseljenika svesti iskljuÄivo na vjerske,
kulturne i sportske aktivnosti i djelovanje, gdje se mogu naći svi
58.8. što se dijaspore tiÄe, država i njeni organi moraju više pažnje posvetiti
dijaspori i uzeti uÄešÄ‡a u njenom organizovanijem i sistematiÄnijem radu
i djelovanju, kako u zajedniÄkim u bh udruženjim, tako i u onim od
nacionalnog karaktera, jer u dijaspori se teško ljudi meÄ‘usobno
dogovaraju, pošto niko nikoga ne uvažava niti sluša
58.9. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
59. KAKAV JE VAŠ ODNOS PREMA ORGANIZOVANJU I DJELOVANJU
VJERSKIH ZAJEDNICA U ISELJENIŠTVU?
59.1. vjerske zajednice se najviše brinu o nama iseljenicima
59.2. aktivni sam Älan vjerske zajednice, koje?-------------------------
59.3. redovno obavljam najveći dio vjerskih obreda, vjerskih praznika
i druge svakodnevne aktivnosti u vjerskoj zajednici
59.4. povremeno obavljam vjerske obrede i druge aktivnosti u vjerskoj zajednici
59.5. vjerske objekte posjećujem uglavnom prilikom velikih vjerskih praznika
(Bajram, Uskrs, Božić i sl.) ili kulturnih i zabavnih manifestacija
59.6. redovno šaljem djecu/slao sam na vjersku pouku i druge aktivnosti koje
se održavaju u okvirima vjerskih zajednica, koliko dugo?-----------------------
59.7. ne šaljem/nisam slao djecu na vjersku pouku i druge aktivnosti u vjerskim zajednicama
59.8. redovno sam pohađao/la vjersku pouku i druge aktivnosti u vjerskim
zajednicama, koliko dugo?-------------------------
59.9. povremeno sam pohađao/la, pohađam vjersku pouku i druge aktivnosti
u islamskim zajednicama
59.10. vjerske zajednice najviše doprinose oÄuvanju nacionalnog i vjerskog
identiteta naših iseljenika
59.11. nisam aktivni Älan vjerske zajednice i ne plaćam Älanarinu
59.12. iako nisam Älan vjerske zajednice povremeno, iz znatiželje i druženja
sa prijateljima i poznanicima, posjećujem njihove prostorije
59.13. ne interesuju me djelatnosti i aktivnosti vjerskih zajednica
59.14. nešto drugo, navesti šta?--------------------------
60. POMAGANJE DOMOVINI, FAMILIJI I PRIJATELJIMA U TOKU I POSLIJE RATA
60.1. da, pomagao sam svima od navedenih
60.2. pomagao sam svima prijateljima za vrijeme i poslije rata
60.3. pomagao sam samo svojima najbližnjima za vrijeme i poslijre rata
60.4. nisam bio u mogućnosti, jer sam i sam živio od socijalne pomoći
60.5. nisam nikome pomagao
60.6. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
61. AKO STE NA BILO KOJI NAÄŒIN POMAGALI NEKOME OD NAVEDENIH
U PRETHODNOM PITANJU NAVEDITE NA KOJI NAÄŒIN?
61.1. pomagao sam preko Ambasade BiH 10% od mojih mjeseÄnih primanja
61.2. pomagao sam svima navedenim putem raznih humanitarnih akcija u
novcu, hrani, odjeći, medicinskim pomagalima i lijekovima i sliÄno
61.3. pomagao sam u lobiranju kod vladinih i nevladinih organizacija u zemlji
moga boravka za pomoć mojoj zemlji u toku i poslije rata
61.4. pomagao sam u izgradnji, renoviranju i opremanju zgrada i prostora
za potrebe Ambasade i Konzulata BiH u zemlji u kojoj živim
61.5. pomagao sam u smještaju i lijeÄenju ranjenika i bolesnika za vrijeme rata
61.6. pomagao sam u kupovini i opremanju zgrada i prostora za potrebe
oraganizacija i udruženja iseljenika (vjerski objekti, klubovi kulture
i sportski klubovi, troškovi održavanja, zaposlenih radnika i sl)
61.7. pomagao/la sam u obrazovanju naše djece u iseljeništvu
61.8. pomagao/la sam u prihvatu i smještaju izbjeglica i prognanika
61.9. nisam nikome ništa pomagao
61.10. nešto drugo, navedite šta---------------------------
62. AKO STE U TOKU RATA POMAGALI GORE NAVEDENIM, KOLIKO MJESEÄŒNO?
62.1. preko 300 eura mjeseÄno
62.2. od 200-300 eura mjeseÄno
62.3. od 100-200 eura mjeseÄno
62.4. do 100 eura mjeseÄno
62.5. neki drugi iznos, navedite koji--------------------
63. DA LI JE, PO VAŠEM MIŠLJENJU, SVA POMOĆ KOJU SU NAŠI ISELJENICI
U TOKU RATA SLALI U ZEMLJU DOŠLA U PRAVE RUKE
63.1. mišljenja sam da najveći dio jeste
63.2. mišljenja sam da najveći dio nije
63.3. liÄno znam da neke moje pošiljke, a i pošiljke mojih
prijatelja i poznanika nikada nisu stigle u prave ruke
63.4. za veoma mali dio pošiljki pomoći je dolazila povratna informacija
63.5. mnogi ljudi i mešetari, kako iz dijaspore tako i u zemlji
su se obogatili na krađi ove vrste pomoći
63.6. nešto drugo, navedite šta---------------------------
64. DA LI DANAS, KOLIKO I NA KOJI NAÄŒIN MJESEÄŒNO ŠALJETE
POMOĆ U NOVCU VAŠIM NAJBLIŽIMA U DOMOVINI?
64.1. šaljem mjeseÄno putem (banaka, pošte, Westeruniona i sl.) preko 300 eura
64.2 šaljem mjeseÄno putem (banka, pošta, Westerunion i sl.) od 200-300 eura
64.3. šaljem mjeseÄno putem (banka, pošta, Westerunion i sl.) od 100-200 eura
64.4. šaljem mjeseÄno putem (banka, pošta, Westrunion i sl) do 100 eura
64.5. šaljem novac mjeseÄno, koliko?------- autobusom i preko prijatelja i poznanika
64.6. dolaskom u domovinu godišnje podijelim u prosjeku preko 1.000 eura
64.7. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 500 i 1.000 eura
64.8. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 200 i 500 eura
64.9. prilikom posjete u domovinu godišnje podijelim izmeÄ‘u 100 i 300 eura
64.10. ne niti dijelim dijelim novac nikome ni u kom sluÄaju
64.11. nešto drugo, navedite šta---------------------------
65. OSIM NOVÄŒANO, STRATEGIJA POMOĆI BH ISELJENIŠTVA
SVOJOJ DOMOVINI BiH TREBA DA SE ZASNIVA NA:
65.1. što masovnijem povratku u BiH, posebno mlaÄ‘ih
65.2. formiranju iseljeniÄkog Fonda ekonomskog razvoja i zapošljavanja
u BiH, kojim bi upravljala i dijaspora preko svojih predstavnika
65.3. dovoljno je da iseljeništvo uÄestvuje u pomoći BiH preko
slanja pomoći svojim najbližima koji žive u BiH
65.4. zalaganju (lobiranju) za politiÄke i ekonomske interese BiH u zemlji boravka
65.5. investicionim ulaganjima u BiH uspješnih i bogatih bh iseljenika
65.6. pomoći nauÄnih i struÄnih kadrova nauÄnim institucijama
u zemlji u transferu znanja i nove tehnologije
65.7. povezivanju bh institucija (nauka, obrazovanje, privreda i biznis) sa
istim ili sliÄnim institucijama u zemljama u kojima žive naši iseljenici
65.8. nešto drugo, navedite šta?--------------------------
66. STRATEGIJA POMOĆI BiH BH ISELJENIŠTVU SASTOJALA BI SE U:
66.1. rješavanju prava na dvojno državljanstvo
66.2. uspostavljanju posebne izborne jedinice za dijasporu
66.3. uspostavljanju Ministarstva za dijasporu
66.4. pomoć za masovniji odziv djece na dopunsku nastavu na maternjem jeziku
66.5. unapreÄ‘enje rada, obima, planova i udžbenika dopunskih škola na maternjem jeziku
66.6. olakšavanje, pomoć i povlastice u investiranju u zemlji i bavljenje biznisom
66.7. poboljšanju sistema, kvaliteta i obima informiranja o dogaÄ‘anjima u BiH
66.8. pomoć u masovnijem uÄešÄ‡em dijaspore na lokalnim i općim izborima u BiH
66.9. otklanjanju prepreka za povratak u BiH
66.10. ubrzati ispunjavanje ulaska u EU i NATO efikasnijim ispunjavanjem uslova
66.11. nešto drugo, navedite šta---------------------------
67. VAŠE UÄŒEŠÄ†E NA OPĆIM I LOKALNIM IZBORIMA:
67.1. do sada sam glasao/la na svim općim i lokalnim izborima
67.2. na većini dosadašnjih izbora sam glasao/la
67.3. ne uÄestvujem na lokalnim, ali uÄestvujem na općim izborima
67.4. ne uÄestvujem na općim, ali uÄestvujem na lokalnim izborima
67.5. nisam uopće uÄestvovao/la na dosadašnjim izborima zbog komplikovane procedure
67.6. nisam još stekao/la pravo glasanja
67.7. imam državljanstvo zemlje u kojoj trenutno živim, pa zbog toga i zbog nepostojanja
dvojnog državljanstva ne uÄestvujem na izborima u domovini
67.8. uÄestvujem povremeno na izborima u domovini jer imam dvojno državljanstvo
67.9. ne interesuju me izbori u domovini
67.10. nešto drugo, navedite šta---------------------------
68. MOGUĆNOSTI I INTERESI BH ISELJENIKA ZA POVRATKOM U ZEMLJU
68.1. većina iseljenika ima želju, interes i raspoloženje za povratkom u BiH
68.2. većina iseljenika nema želju, interes i raspoloženje za povratkom u BiH
68.3. postoji želja, raspoloženje i interes za povratkom kod starijih osoba
68.4. prvo treba omogućiti povratak raseljenih u zemlji pa tek onda ovih vani
68.5. mišljenja sam da je ta stvar završena i da se većina neće vratiti, ni ovi ni oni u BiH
68.6. sadašnjim vlastima, posebno nacionalnim strankama nije do povratka, jer tada ne
bi imao ko za njih glasati
68.7. sve je to već prije dogovoreno izmeÄ‘u nacionalnih stranaka, priÄa o povratku nije iskrena
68.8. ovdje u iseljeništvu imam sve potrebne životne udobnosti, a šta me tamo Äeka, ništa lijepo
68.9. nešto drugo, navesti šta---------------------------
69. BIO BIH SPREMAN/NA NA POVRATAK KADA BI SE:
69.1. u BiH popravilo politiÄko i ekonomsko stanje
69.2. uspostavila država BiH ravnopravnih naroda bez entiteta
69.3. popravile sigurnosne prilike u entitetima odakle smo se iselili izbjegli
69.4. postojala veća mogućnost zapošljavanja
69.5. pohapsili svi ratni zloÄinci i ostali krivci za zloÄine i rat
69.6. smanjila mržnja meÄ‘u narodima i došlo do većeg stepena pomirenja meÄ‘u njima
69.7. više pomoglo u popravci kuća i stanova
69.8. obezbijedili uslovi za neki privatni biznis
69.9. BiH ukljuÄila u Evropske uniju i NATO
69.10. znaÄajnije pogoršala ekonomska situacija, te nastupio masovni gubitak
radnih mjesta u državi sadašnjeg boravka i sl.
69.11. kada bi se riješili problemi korupcije, nepotizma i nepravde u BiH
69.12. kada bi se riješila pitanja viza da mogu posjećivati djecu i rodbinu vani
69.13. kada bi BiH bila pravna i socijalna država kao što se ostale države u Zapadnoj Evropi
69.14. u državi moga sadašnjeg boravka nastupila izraženija netrpeljivost prema “strancima”,
69.15. nisam spreman ni pod kojim uslovima na povratak u zemlju
69.16. neki drugi uzrok (razlog), navedite koji--------------------------
STAVOVI I MIŠLJENJA BH ISELJENIKA O RAZNIM ASPEKTIMA ŽIVOTA I RADA
Odgovor oznaÄite znakom X ispod kolone “DA“
ili “NE“. U istom retku može biti samo jedan X.
sa jedinstvenom bh politikom u iseljeništvu
71. PODACI O VAŠEM LIÄŒNOM IDENTITETU
NISU OBAVEZNI, ALI SU POŽELJNI
Ime i prezime_______________________
grad__________________________
E-mail________________________
HVALA VAM NA SARADNJI, POVJERENJU I ISKRENOSTI.
Nosilac istraživanja
Informacije koje treba reći ispitaniku:
I DIO (OPŠTI PODACI)
REDNI BR.
ŽRTVA ZLOČINA
UBISTVO
RANJAVANJE
PRISILNI NESTANAK
ZATOÄŒENJE
IZBJEGLIŠTVO
DEPORTIRACIJA
OBOLJENJE PTSP
NEŠTO DRUGO, ŠTA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1.
SUPRUG/SUPRUGA
2.
DIJETE
3.
MAJKA
4.
OTAC
5.
SESTRA
6.
BRAT
7.
JA (ZLOÄŒIN NADAMNOM)
8.
NEKO DRUGI - KO? _________
R.BR.
VAŠI STAVOVI U ZNAÄŒENJIMA SLJEDEĆIH TVRDNJI:
PROCJENA
DA
NE
70.1.
Djeca bh iseljenika u redovnim su školama uspješnija u uÄenju od djece domaćih (domicilnih) graÄ‘ana
70.2.
Posjete bh politiÄara zemlji mog boravka više štete i onako malom ugledu države BiH, nego što joj koriste
70.3.
Bh ambasadori više zastupaju politiku i interese naroda kojem pripadaju nego interese države BiH
70.4.
Iselio/la sam se iz BiH, ali BiH iz mene nije “nestala”
70.5.
Odnosi izmeÄ‘u Bošnjaka, Srba i Hrvata u iseljeništvu/dijaspori isti su kao i onih koji žive u BiH
70.6.
Nacionalne bh iseljenike (Bošnjake, Hrvate i Srbe) mogu ujediniti samo organizirana i jedinstvena bh udruženja
70.7.
Uvijek ću više podržavati svoju nacionalnu dijasporu nego ujedinjene bh organizacije i udruženja
70.8.
Kada bi se nacionalne dijaspore (bošnjaÄka, hrvatska i srpska) ujedinile i Äinile jedinstvenu bh organizaciju koja bi zajedniÄki djelovala, to bi moglo podstaknuti konstitutivne narode da to isto uÄine i oni u BiH
70.9.
Većina bh iseljenika uvijek će biti više privržena svojim nacionalnim dijasporama nego jedinstvenim bh Organizacijama
70.10.
Pratim i podržavam rad Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD-BiH)
70.11.
ÄŒlanovi upravnih tijela udruženja i zajednica više vode raÄuna o svojim liÄnim interesima nego o interesima drugih iseljenika
70.12.
Vjerujem u iskrenost priÄa o nostalgiji (Äežnji za domovinom) onih iseljenika koji su otišli iz “lošijih” u “bolje” uvjete života
70.13.
Sudjelujem u aktivnostima svoje nacionalne dijaspore
70.14.
Radije gledam BHT nego HRT ili RTS.
70.15.
Zadovoljan/a sam kvalitetom informacija o događanjima u BiH koje su mi dostupne u zemlji boravka
70.16.
Zadovoljan/a sam obimom informacija koje su mi dostupne u zemlji boravka o događanjima u BiH
70.17.
Zadovoljan/a sam obimom informacija koje su mi dostupne u zemlji boravka o događanjima u BiH
70.18.
Podržavam mlade ljude koji žele da isele iz BiH
70.19.
Osjećam da mi je tijelo u zemlji trenutnog boravka, a duša u BiH
70.20.
Radujem se muziÄkim koncertima umjetnika iz BiH i kad god mogu prisustvujem
70.21.
Odgovara mi naÄin života koji se živi u državi mog prebivališta
70.22.
Pravni i politiÄki sistem države moga prebivališta je nešto što bih volio/ljela da ima i BiH
70.23.
Kad god mogu rado sudjelujem u manifestacijama koje su kulturno naslijeÄ‘e (obilježje) zemlje moga prebivališta
70.24.
Radujem se svakoj sportskoj pobjedi države mog prebivališta
70.25.
Na televiziji radije pratim neki svjetski ili evropski sportski ili kulturni događaj koji se komentira na B/H/S jeziku nego na nekom od stranih jezika koje poznajem
70.26.
Za desetak godina BiH će biti prosperitetna Älanica Evropske unije
70.27.
Bh entiteti i federalni kantoni trebali bi prenijeti više svojih ovlasti na općinske i centralne državne organe BiH
70.28.
OsuÄ‘ujem sve one iseljenike koji iz nehata ili politiÄkog razoÄarenja o društveno-politiÄkom stanju i odnosima u BiH ne glasaju na lokalnim ili općim izborima za organe vlasti u BiH
70.29.
Potrebna je izmjena Izbornog zakona u BiH kojom bi se riješilo da bh dijaspora ima svoju Izbornu jedinicu preko koje bi birala svoje predstavnike u Parlament i organe vlasti BiH
70.30.
Ne dopada mi se zloupotreba vjere u politiÄke svrhe
70.31.
Treba ukinuti djelovanje politiÄkih stranaka u dijaspori i sve aktivnosti iseljenika u dijaspori svesti na vjerske, kulturno-sportske, gdje se mogu svrstati svi bh graÄ‘ani
70.32.
Ukinuti nacionalne politiÄke stranke u zemlji i vjersku podršku istima, kako bi izgraÄ‘ivanjem graÄ‘anskog i sekularnog društva povratili stanje meÄ‘unacinalnog i meÄ‘uvjerskog prijeratnog povjerenja meÄ‘u narodima u BiH, a time i u iseljeništvu
70.33.
Podjele u vjerskim zajednicama na razne sekte (kao npr. vehabije u Islamskoj zajednici BiH) u zemlji i u dijaspori naroÄito je štetno za jedinstvo i vjernika i bošnjaÄkog naroda
70.34.
Stara gastarbajterska dijaspora ne prihvata u dovoljnoj mjeri novu, mlaÄ‘u i obrazovaniju iseljeniÄku populaciju iz BiH
70.35.
Iseljenici u dijaspori u redovima svih naroda su podijeljeni i posvađani
70.36.
Udruženja i zajednice iseljenika trebaju voditi najobrazovaniji i najsposobniji pojedinci
70.37.
Podjele i nejedinstvo u zemlji u redovima svih naroda se odražava na podjele i nejedinstvo na bh iseljenike u dijaspori