NAUČNO ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT
ŽRTVE ZLOÄŒINA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI 1992. – 1995.
10. novembar 2009.
1. Uvodne napomene: Svaka država na Äijoj se teritoriji vodi rat, a posebno ona na koju je izvršena agresija, kao što je to sluÄaj sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, ima prvorazredni državni interes i obavezu da istraži i utvrdi korijene, uzroke, ciljeve, rasprostranjenost, obim i intenzitet svih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, tj. sveukupne ljudske žrtve i materijalna razaranja. Polazeći od toga, a imajući u vidu rasion d`être Ujedinjenih nacija i višestruko, nakon Holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu, ponovljeni duh “nikad više”, ta obaveza je tim veća, posebno za zemlju u kojoj je izvršen genocid.
U toku i poslije genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, poÄinjenih poslije Holokausta, a Äije su žrtve ogromnom većinom civili, vrše se najrazliÄitije manipulacije u vezi sa karakterom sukoba i prirodom zloÄina, što, pored ostalog, implicira problem statusa i ukupnog broja žrtava, pri Äemu je prisutno i poricanje genocida, a što je, po većini istraživaÄa, završna faza genocida. Stoga nas i ne Äudi licemjernost odreÄ‘enih politiÄkih subjekata koji poriÄu, ublažavaju, relativiziraju i minimiziraju genocid, nastojeći da, pored ostalog, onemoguće nauÄno zasnovan pristup istraživanju i stjecanju nauÄno istinitog saznanja o kvalitativno-kvantitativnim odredbama genocida.
Istražiti ljudske i materijalne žrtve, prije svega zloÄine nad licima i objektima zaštićenim meÄ‘unarodnim humanitarnim pravom, sa stanovišta nauke, teorije i metodološke paradigme i u skladu sa osnovnim zahtjevima principa i pravila logiÄkog i nauÄnog mišljenja i nauÄnog istraživanja je izuzetno složen, težak i dugotrajan posao. Ta složenost posebno je izražena u sluÄaju Bosne i Hercegovine na kraju XX stoljeća, gdje su agresori i njihovi kolaboracionisti i u toku agresije i poslije Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum, 1.-21. novembra 1995) poricali i poriÄu genocid i preduzimali i preduzimaju raznovrsne aktivnosti da se istina o njihovim zloÄinima potpuno prikrije, relativizira, minimizira i falsifikuje. Dosadašnja istraživanja su se, pored znaÄajnih nauÄno utemeljenih radova o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uglavnom, svodila na otkrivanja, identifikovanje i evidentiranje žrtava sa smrtnim ishodom. Nažalost, neka istraživanja i njihovi rezultati doprinijeli su marginalizaciji žrtava genocida i neprimjerenom trgovanju njihovim brojem i statusom, Äime su otvorene razne spekulacije. Iz tih razloga proistjeÄe i akademska i ljudska potreba otkrivanja, identifikovanja, konstatovanja i definisanja objektivnih kriterija sticanja nauÄnog saznanja, odnosno nauÄne istine o žrtvama, kao dijela ukupnog ljudskog i društvenog saznanja i ljudskog i društvenog iskustva, što će se uÄiniti sa ovim istraživanjem. U tom pravcu je usmjereno i nauÄno istraživanje “ŽRTVE ZLOÄŒINA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI 1992.-1995.”, Äijim se predmetom, ciljevima, hipotezama, nauÄnom istraživanju, instrumentarijem, planovima istraživanja i planovima obrade podataka to potvrÄ‘uje.
2. NauÄna i društvena opravdanost istraživanja: NauÄna opravdanost istraživanja proizilazi iz znaÄaja problema i predmeta istraživanja, te doprinosom nauÄnom i metodološkom saznanju. Teorijsko odreÄ‘enje predmeta istraživanja doprinosi izgradnji teorijske definicije zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i drugih teških povreda meÄ‘unarodnog humanitarnog prava i teorije (a) o dogaÄ‘ajima, sadržaju, oblicima, naÄinu i dimenzijama zloÄina kao društvenoj pojavi, kao i saznanju odreÄ‘enih pravilnosti. U odnosima svojstava žrtava i odredbi društvenog položaja sa oblicima zloÄina i naÄinima izvršenja zloÄina, na osnovu Äega je moguće izgraditi odreÄ‘ene kriterije klasifokacije i tipologizacije.
Društvena opravdanost istraživanja se ogleda u aktuelnom i potencijalnom doprinosu istraživanja u objektiviziranju, objektivnom shvatanju i tretiranju sadržaja, obima, intenziteta, rasprostranjenosti, dimenzijama i trajanju posljedica zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i drugih teških povreda meÄ‘unarodnog humanitarnog prava, izbjegavanju manipulacija o obimu izvršenih zloÄina, smanjenju društvene napetosti i nepovjerenja u funkciji izgradnje trajnog i stabilnog mira.
Ovo istraživanje i njegovi rezultati upravo trebaju doprinijeti organizaciji smislenih i svrsihodnih društvenih akcija od odreÄ‘enih struktura i nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i šire u pravcu pomoći žrtvama zloÄina, iz Äega proistiÄe društvena opravdanost ovog istraživanja.
3. Predmet istraživanja se zasniva na sljedeća dva postulata:
- prvo, istraživanje žrtava genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava na podruÄju Republike Bosne iHercegovine 1992-1995. je složen, osjetljiv i odgovoran istraživaÄki poduhvat, koji determinira i zahtijeva poznavanje suštine problema i predmeta istraživanja, prirodu nauÄno-istraživaÄkog rada i savjesnost i odgovornost svih uÄesnika u procesu istraživanja;
- drugo, do objektivnih i istinitih rezultata o ovim zloÄinima može se doći jedino na validnom, pouzdanom i primjenjivom nauÄno-istraživaÄkom projektu, kao teorijsko-metodološkoj osnovi empirijskog nauÄnog istraživanja.
Smisao i znaÄaj navedenih postulata ilustrovan je kroz nauÄno-teorijsko-metodološka i metodološko-metodiÄka bitna pitanja pristupa empirijskom istraživanju, kao kritiÄkoj nauÄnoj analizi evidentiranih saznanja o žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje ukupnih i integralno cjelovitih teških povreda meÄ‘unarodnog humanitarnog prava zahtijeva utvrÄ‘ivanje svih žrtava genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i njihovo imenovanje, oznaÄavanje definisanje, kako bi se otkrila i identifikovala historijska istina u ovoj oblasti, a koja je bitna osnova sudske i društvene pravde. Radi se, uglavnom, o teškim povredama meÄ‘unarodnog humanitarnog prava, odnosno najtežim zloÄinima od znaÄaja za meÄ‘unarodnu zajednicu u cjelini, pri Äemu su oÄigledne i evidentne najteže posljedice za žrtve kod pojedinih subjekata, a posebno zaštićenih lica i zaštićenih objekata. UtvrÄ‘ivanje kategorija žrtava, njihov status, oblike zloÄina, naÄin izvršenja zloÄina i definisanje osnovnih pojmova moraju biti zasnovani na relevantnim i aktuelno važećim izvorima meÄ‘unarodnog humanitarnog prava, ratnog prava i nauÄno verifikovanih saznanja, u kojima se iskazuje autentiÄno shvatanje društvenih i drugih pojava većine svjetskih akademskih autoriteta u pravu, demografiji, historiji, vojnim, sociološkim, politiÄkim i drugim naukama. Dakle, prilikom definisanja osnovnih pojmova nužno je koristiti kombinovani analitiÄko-sintetiÄki pristup.
U predmetnom istraživanju dokumenti se moraju klasifikovati prema složenom kriteriju, koju Äine: autor, izvornost, vjerodostojnost i vrijeme nastanka. Polazeći od osnovnih postavki sadržanih u prethodno navedenom kriteriju, dokumenti kao izvori mogu se klasifikovati na primarne i sekundarne.
Teorijska saznanja o zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine imaju karakter nauÄno poznatih, ali još uvijek nauÄno neverifikovanih saznanja, složenosti pojave, problema i predmeta istraživanja.
Kategorijalni aparat u ovom istraživanju proizilaze iz naziva teme, projekta istraživanja i Äinilaca i odredbi predmeta istraživanja. NauÄno-teorijska situacija obavezuje nas na kombinovani pristup u definisanju bitnih centralnih pojmova. Sve definicije su realne – bave se obradama i svojstvima žrtava, one su suštinski eksplikativne, normativne, zbog toga što su kategorije žrtava, status žrtava, oblici zloÄina i naÄin izvršenja zloÄina odreÄ‘eni normativnio-pravnim aktima, što govori da se radi o teškim povredama kršenja meÄ‘unarodnog humanitarnog prava.
Prvi poÄetni, odreÄ‘eni, fundamentalni pojam je zloÄin genocida koji sadrži više Äinilaca i svojstava neposredno manifestovanih i (ili) posredno manifestovanih u društvenoj stvarnosti. U suštini radi se o sadržini raznovrsnih zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, koji se ne može ograniÄiti samo na vremenski period 1992.-1995, već traje i danas i Äija se rasprostranjenost, obim i intenzitet pojaÄava.
Pojam žrte zloÄina obuhvata sve kategorije žrtava, status žrtava, oblike, zloÄine i naÄine izvršenja zloÄina, uglavnom, nad civilnim stanovništvom, njihovim materijalnim i kulturnim dobrima i duhovnim tvorevinama u datom periodu.
Dakle, potrebno je otkriti, identifikovati i konstatovati kategorije žrtava i objasniti status žrtava, oblik zloÄina i naÄine izvršenja zloÄina u Republici Bosni i Hercegovini 1992.-1995, te obim izvršenih zloÄina – pojedinaca, grupa, zajednica, manifestnu formu i intenzitet zloÄina (shvaćen kao akumulaciju manifestovanih posljedica kod žrtava).
Sadržaj pojma i definicija zloÄina obuhvata kategorije žrtava, obilježja žrtava, status žrtava, oblike zloÄina i izvršenje zloÄina, Äija je korelacija u predmetnom istraživanju evidentna i iskazuje se kroz odnos kategorija žrtava (obilježja), status žrtava, oblici zloÄina i naÄini izvršenja zloÄina.
4. Ciljevi istraživanja: Osnovni nauÄni cilj istraživanja je nauÄno otkriće, konstatovanje i nauÄna deskripcija zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini od 1. januara 1992. do 31. decembra 1995, kao i lica koja do 1992. nisu bili stanovnici Republike Bosne i Hercegovine, a koji su se u datom periodu zatekli na podruÄju države, te zaštićeni objekti. Na osnovu pribavljenih, sreÄ‘enih i obraÄ‘enih podataka izvestiće se odreÄ‘ene klasifikacije i tipologizacije žrtava po relevantnim obilježima i svojstvima. Društveni cilj istraživanja je izgradnja nauÄne osnove prema Äijoj upotrebi će se opredjeliti društveni subjekt po vlastitom izboru (posebno naruÄilac istraživanja).
Društveni ciljevi u ovom slušaju mogu doprinositi i informativnoj i inicijativnoj funkciji prouÄavanja utvrÄ‘ivanjem, dijagnosticiranjem i konstatiranjem nauÄne istine.
Istraživanje treba obezbjediti nauÄnu istinu o zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava nad stanovništvom, besmislenosti i pogubnosti oružanih sukoba, posljedicama koje su oni proizveli – neposredno i posredno, te u konaÄnom izbjeći sve manipulacije i zloupotrebu žrtava u politiÄke svrhe, posebno uvećavanjem, minimiziranjem ili relativizacijom broja žrtava i tako biti stimulator i inicijator utvrÄ‘ivanja istine, zadovoljavanja pravde i ostvarivanja stabilnog mira i jaÄanja meÄ‘unarodnog povjerenja u Bosni i Hercegovini i okruženju.
5. Hipoteze: U ovom istraživanju potrebno je utvrditi postulate kao osnovne bitne stavove na kojim zasnivamo postavke, osnovne pretpostavke i pristupe procesu sticanja nauÄnog saznanja u nauÄnom istraživanju. Osnovni postulati u ovom istraživanju proizilaze iz Äinjenica:
- U Republici Bosni i Hercegovini su u periodu od 1992. do 1995. nad stanovništvom izvršeni brojni oblici zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava raznih svojstava, osobina i karakteristika, kao i lica koja do 1992. nisu bila stanovnici Rrepublike Bosne i Hercegovine, a koji su se u datom periodu zatekli na podruÄju ove države. U tom su periodu izvršeni i mnogi zloÄini nad civilnim objektima pod posebnom zaštitom meÄ‘unarodnog prava.
- SprovoÄ‘enjem zabranjenih naÄina ratovanja u Republici Bosni i Hercegovini je vršena koordinirana, dugotrajna, rasprostranjena i sistematska kampanja (vojna strategija) granatiranja civilnih podruÄja i civilnog stanovništva iz artiljerijskog, minobacaÄkog i pješadijskog oružja. Granatiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno je i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih starosnih dobi, ukljuÄujući djecu i starce. Time je vršen i teror nad civilnim stanovništvom, nanoseći mu tjelesne i psihiÄke patnje, usljed Äega je veliki dio civilnog stanovništva živio u strahu, od Äega su neki i umirali.
- Civili su namjerno gaÄ‘ani dok su se bavili egzistencijalnim poslovima ili se nalazili na civilnim lokacijama. Civili su gaÄ‘ani na sahranama, u kolima hitne pomoći, bolnicama, tramvajima i autobusima, dok su se vozili s autom ili biciklom, kod kuće, dok su obraÄ‘ivali vrtove, na ulici, u redovima za vodu, hljeb i ogrev i drugim poslovima i povodima. GaÄ‘ana su Äak i djeca u školama, ili dok su se igrala napolju.
- U Republici Bosni i Hercegovini je u periodu od 1992.–1995. došlo do bitne promjene socio-demografske strukture stanovništva.
Generalnu hipotezu možemo iskazati sljedećim stavom: obim, sastav i struktura žrtava se razlikuju po bitnim obilježjima, dogaÄ‘ajima i dogaÄ‘anjima, oblicima, naÄinima i dimenzijama vršenja zloÄina na pojedinim podruÄjima, odnosno dijelovima Republike Bosne i Hercegovine, u pojedinim godinama – periodu od 1992. do 1995.
Broj, sastav i struktura žrtava po bitnim obilježima razliÄiti su na pojedinim podruÄima Republike Bosne i Hercegovine i u odreÄ‘enim godinama perioda posmatranja.
Struktura promjene žrtava ogledaju se u promjenama broja i sastava stanovništva, naroÄito prema starosti, obrazovanju i nacionalno-religijskoj pripadnosti.
Indikatori: iskaz predstavnika domaćinstva odreÄ‘enog sadržaja o obilježjima žrtve, Älana domaćinstva i relevantni dokumenti nadležnih institucija iz perioda 1992. do 1995.
Broj i struktura žrtava po odreÄ‘enim obilježjima na pojedinim podruÄima Republike Bosne i Hercegovine su srazmjerni sastavu i strukturi stanovništva koje živi na tom podruÄju.
Indikator: Popis stanovništva iz 1991. po bitnim obilježima i relevantna dokumenta nadležnih institucija iz perioda 1992. do 1995.
Osnovna svojstva oblika zloÄina u Republici Bosni i Hercegovini se razlikuju po pojedinim podruÄima i u pojedinim periodima, te dogaÄ‘ajima i dogaÄ‘anjima vršenja zloÄina.
Odredbe oblika zloÄina su uslovljene i naÄinom, mjestom, vremenom i dogaÄ‘ajem izvršenja zloÄina.
Indikator: iskaz odreÄ‘enog sadržaja preživjele žrtve – lica ili svjedoka i relevatna dokumentacija.
Osnovne oblike naÄina izvršenja zloÄina u Republici Bosni i Hercegovini razlikuju se po pojedinim podruÄima i u pojedinim periodima, kao i dogaÄ‘ajima i dogaÄ‘anjima vršenja zloÄina.
NaÄin istraživanja zloÄina zavisi od intenziteta, oblika i naÄina borbenih dejstava, vremenskog perioda izvršenja zloÄina i podruÄja – mjesta zloÄina.
Indikatori: iskaz odreÄ‘enog sadržaja preživjele žrtve – lica i svjedoka ukoliko je lice ubijeno, te relevantna dokumentacija nadležnih institucija iz perioda 1992. do 1995.
NaÄin istraživanja zloÄina zavisi od dogaÄ‘aja i okolnosti u kojima je zloÄin izvršen.
Indikator: iskaz odreÄ‘enog sadržaja kompetentnih subjekata – žrtve ili svjedok (ukoliko je lice ubijeno), te relevantna dokumenta iz perioda 1992. do 1995.
NaÄin istraživanja zloÄina zavisi od formalne uloge i statusa žrtve, a naroÄito od faktiÄkog izvršavanja zadatka u odreÄ‘enim okolnostima, odreÄ‘enom vremenu i prostoru.
Dimenzije zloÄina u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu razlikuju se u pojedinim periodima i na pojedinim dijelovima – Republike Bosne i Hercegovine, te zavise od svojstava i obilježja žrtava, kao i naÄina i dogaÄ‘aja u kojima je izvršen zloÄin.
Najteže posljedice zloÄina snosila su civilna lica raznovrsnih svojstava, osobina i karakteristika.
Indikator: iskaz odgovarajućeg sadržaja predstavnika domaćinstava i relevantna dokumentacija.
ZnaÄajne posljedice zloÄina snosila su lica muškog spola, nižeg i sredenjeg stepena obrazovanja i odreÄ‘ene konfesionalne i nacionalne pripadnosti neposredno angažovana u izvoÄ‘enju brojnih akcija.
Indikatori: relevantna dokumentacija nadležnih institucija iz perioda 1992. do 1996: evidencije jedinica (brojno stanje jedinica), platni spiskovi jedinica, vojno-evidencioni obrazac – VOB-8 i drugi dokumenti.
Kontinuirano i permanentno bili su izloženi zloÄinima i objekti pod posebnom zaštitom meÄ‘unarodnog prava.
Indikatori: relevantna dokumentacija nadležnih institucija.
6. NaÄin istraživanja: Svojstva empirijskog logitudinalnog istraživanja uslovljavaju izbor pristupa, nauÄnih metoda i tehnika istraživanja. Pristup ovom istraživanju nije determinisan nijednim posebnim teorijsko-metodološkim pravcem, već je integralno sintetiÄki.
Saglasno tome, u ovom istraživanju primjenjuju se neposredno tri općenauÄne metode: statistiÄka metoda, metoda modelovanja i hipotetiÄko-deduktivna metoda uz istovremenu primjenu faznih komparacija.
Primjena ovih općenauÄnih metoda zahtijeva u svim etapama i fazama istraživanja intenzivno korištenje svih osnovnih, posebnih, analitiÄkih i sintetiÄkih metoda.
Svojstva društvene pojave i njena složenost nametnula su dvije metode prikupljanja, odnosno pribavljanja podataka, i to: ispitivanje kao najprodorniju metodu prikupljanja podataka i metodu analize sadržaja relevantnih dokumenata, a opravdano je koristiti i posmatranje.
Kao tehnika metode ispitivanja primjeniće se usmjereni orjentacioni interviju, pri Äemu će nauÄna strategija organizacije i sistematizacije pitanja biti izvršena po modelu baterija pitanja formulisanih, oÄekivanih odgovora.
Osnova za nauÄni razgovor u ovom intervijuu sadrži psihološku i logiÄku, odnosno nauÄnu strategiju. Psihološka strategija je usmjerena na otklanjanje psiholoških barijera u obavljanju intervjua.
NauÄna, odnosno logiÄka strategija, je izražena kroz organizaciju pitanja i odgovora, kako je već prethodno navedeno, na principu baterije.
S obzirom da istraživanje obuhvata sve aspekte, svojstva i odredbe zloÄina nad cijelom populacijom u Republici Bosni i Hercegovini (princip statistiÄkog popisa), odnosno potpune indukcije, nije potrebno formirati nikakav uzorak.
Pored metode istitivanja u procesu pribavljanja podataka koristiće se metoda posmatranja i metoda analize sadržaja dokumenata nadležnih institucija iz perioda 1992. do 1996. kroz tehniku kvantitativne analize, koja zahtjeva izradu kodeksa, pojmova i šifara i evidencionog lista koji sadrži popis pojmova i iskaza, kao i mjesto za upisivanje odgovora.
U svakoj vrsti i tipu istraživanja, bilo da je ono nauÄno-teorijsko ili nauÄno-empirijsko ili ima svojstva pretežnosti jednog od dva navedena, nužno je pribavljanje raznovrsnih podataka o predmetu istraživanja, a u skladu sa ciljevima istraživanja i nauÄnim hipotezama koje će biti testirane – dokazane ili konfirmirane na osnovu sreÄ‘ivanja i obrade podataka i njihove analize. Stoga je od posebnog znaÄaja utvrÄ‘ivanje procedure i mehanizama kontrole podataka u procesu njihovog pribavljanja prije nego što se oni zapoÄnu unositi u bazu podataka, mada i u samom procesu obrade oni opet podliježu svojevrsnoj kontroli, da ne bi ušli u zamku utvrÄ‘ivanja matematiÄko-statistiÄkog, a ne primarno logiÄkog sadržaja podataka i njihove taÄnosti i istinitosti, koji su tek onda validna osnova primjene statistiÄkih tehnika i utvrÄ‘ivanja znaÄenja i tumaÄenja istih.
Imajući u vidu složenost predmeta istraživanja, njegovu prostornu distribuciju i višestruku i višeslojnu neposrednu i posrednu manifestovanost, kao i postojanje više izvora i korištenje više instrumenata odreÄ‘enih metoda pribavljanja podataka, to nas dodatno obavezuje na opis procedure logiÄko/tehniÄke kontrole, u svim etapama i fazama pripreme, organizovanja, realizacije i konstituisanja nauÄnog saznanja ostvarenog nauÄnim istraživanjem.
Nakon što se završi prikupljanje podataka, a prije njihovog unosa i obrade, važno je izvršiti odreÄ‘ena poreÄ‘enja podataka pribavljenih metodama ispitivanja, posmatranja i analize sadržaja dokumenata. Cilj poreÄ‘enja je utvrÄ‘ivanje istinitosti sadržaja do kojeg se došlo primjenom razliÄitih metoda prikupljanja podataka.
Osnovna intencija u ovom istraživanju zasniva se na potpunosti, vjerodostojnosti i istinitosti podataka, na osnovu kojih je jedino moguće doći do saznanja koje će dobiti status nauÄnog saznanja, odnosno nauÄne istine. NauÄnu istinu u ovom istraživanju shvatamo kao ljudsko saznanje o predmetima nauÄnog mišljenja i nauÄnog istraživanja koje objektivno shvata i razumije predmete društvene realnosti ovakve kakvi oni zaista jesu.
Kategorijalni pojmovi u ovom istraživanju proizilazi iz naziva teme projekta istraživanja i Äinilaca i odredbi predmeta istraživanja, a to su: zloÄin agresije, zloÄin genocida, zloÄini protiv ÄovjeÄnosti, ratni zloÄini, žrtve, Äinioci i odredbe zloÄina koji se iskazuju pojmovima: kategorija žrtava, status žrtava, oblici zloÄina i naÄin izvršenja zloÄina, te vremenska i prostorna odredba predmeta istraživanja.
Istraživanje će obuhvatiti podruÄje Republike Bosne i Hercegovine, na Äijem podruÄju je od 51.129 km2, prema popisu stanovništva iz 1991, živjelo ukupno 4.377.033, od Äega Muslimana 1.902.956 (43,4%), Srba 1.366.104 (31,2%), Hrvata 760. 852 (17,4%), Jugoslovena 242.682 (5,5%) i Ostali 104.439 (2,5%).
Istraživanje obuhvata period od 1. januara 1992. do 31. decembra 1995.
Osnove pristupa istraživanja su multidisciplinarne, pri Äemu će se koristiti nauÄno-teorijsko saznanje iz sociologije, politikologije, viktimologije, prava, historije, demografije i statistike, zatim nauke o socijalnom radu, kriminologije, medicine i drugih nauka i nauÄnih disciplina.
7. Instrumentariji: kao osnova za usmjereni orjentacioni intervju, predstavljaće zaštićeni objekatu liÄnoj svojini, zloÄin u logoru/zatvoru, masovne grobnice, masovni zloÄini-masovna ubistva i ranjavanja, zatim izrada statistiÄkog kodeksa pojmova i šifara, zatim zatvoreni evidencioni obrazac, protokol posmatranja.
8. Planovi istraživanja i plan obrade podataka: U te planove spada terminski plan, plan kadrova, plan sredstava i plan obrade podataka (ukrštanje podataka).
9. Prilozi izvedbenom projektu: Definicija osnovnih pojmova teorijskog odreÄ‘enja predmeta istraživanja; Upustvo za rad inervijuera i primjenu instrumenata; Upustvo za rad analitiÄara dokumenata; Primjena instrumenata osnove za usmjereni orjentacioni intervju; Primjena instrumenata u analizi sadržaja dokumenata; Izgled istraživaÄe legitimacije; Popis stanovništva iz 1991. godine i stanovništva prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima; Pregledna karta Republike Bosne i Hercegovine po popisu stanovništva iz 1991; Izvori i literatura.