Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjaÄkih vrijednosti. Bošnjacima treba bošnjaÄka akademija nauka i umjetnosti jer su oni jedini narod u Evropu bez vlastite nacionalne akademije nauka i umjetnosti.
O 11. SUSRETIMA BOŠNJASKA SJEVERNE AMERIKE
EMIR RAMIC; 11. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike u Chicagu su još jednom potvrdili opravdanost i svrsishodnost tih svojevrsnih nacionalnih konvencija sjevernoameriÄkih Bošnjaka. Sada već tradicionalno, svake godine na zadnji vikend maja Bošnjaici iz SAD i Kanade i prijatelji BiH se okupe u jednom od gradova u Sjevernoj Americi i prezentiraju bošnjacku i bosanskohercegovaÄku kulturu, tradiciju, obiÄaje i duhovnost. Susreti Bošnjaka su nešto što karakteriše i obilježava sjevernoameriÄku bošnjaÄku dijasporu, nešto što dijaspore u drugim djelovima svijeta nemaju. Svake godine Susrete obilježi nesto novo. Prošle godine u Torontu je formirana Asocijacija mladih Sjeverne Amerike. Ove godine Bosniak American Advisory Council for Bosnia and Herzegovina, bošnjaÄki lobi tim, kojim Bošnjaci konaÄno postaju svijesni znaÄaja lobiranja za jednu naciju i narod. Uskoro treba oÄekivati formiranje organizacije bisnismena i kulturne zajednice Preporod. U Chicagu je materjalizovana ideje o KBSA, predložena u Torontu. Sedam godina poslije materjalizacije ideje o KBSA, ponovo smo bili u Chicagu na veliÄanstvenoj smotri Bošnjaka i prijatelja BiH koji žive u Sjevernoj Americi.
O MONOGRAFIJI
EMIR RAMIC; Monografija koja je izdana u povodu stogodišnjice bošnjaÄke zajednice u Sjevernoj Americi je znaÄajna prekretnica u samodefiniranju i samoiskazivanju bošnjaÄke emigracijske svijesti. Bilo mi je Äast i zadovoljstvo biti jedan od autora monografije. Ja sam obradio Bošnjake i njihove organizacije u Kanadi. Monografija je na efektan naÄin pokazala da je bošnjaÄka zajednica jedna od najorganizovanijih etniÄkih zajednica u Sjevernoj Americi, koja zahvaljujući svojim krovnim organizacijama: Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike ima viziju bošnjaÄke budućnosti u ameriÄkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku.
OKRUGLI STO KBSA NA TEMU BITKA ZA BOSANSKI JEZIK
EMIR RAMIC; Bosanski jezik je živ jezik, postojan i dinamiÄan u slavenskoj, indoevropskoj i svjetskoj porodici jezika. Svi oni koji ga negiraju ili ignoriraju, osporavaju i ignoriraju zdravu i normalnu ljudsku pamet. Jezik je sredstvo komunikacije i temeljno pitanje Äovjekove slobode. Jezik je jedan od najfundamentalnijih dijelova ljudskog bića, identiteta, osobenosti, prisutnosti i javnog djelovanja. Bosanski jezik je jezik bogate knjizevne tradicije, jezik jedne osobite kulture i autentiÄnosti. On ispunjava zadate svjetske standarde i norme. Postoji pravopis bosanskog jezika, gramatike, rijeÄnici. Postoji povjest bosanskog jezika, dokumenti. Postoje njegovi govornici. Pa zar se i pored takvih argumenata moze jos negirati bosanski jezik? Serbokroastika kao slavistiÄka znanost postoji više decenija. Slavistima se teško priviknuti na postojanje bosanskog jezika. Trebati će vremena da bosanski jezik na slavistiÄkim katedrama postane ravnopravan srpskom i hrvatskom jeziku i opÄenito u svjetskoj porodici jezika. Ono što posebno želim naglasiti jeste nebriga države BiH i posebno bošnjaÄkih politiÄkih snaga po pitanju bosanskog jezika.To je dovelo do toga da u dijaspori skoro da i nemamo škola bosanskog jezika, jedinstvenih prgrama rada za te škole, udžbenika i druge literature. Pitanje jezika je veoma vazno politiÄko pitanje. BosnjaÄka politika u tom smislu je katastrofalna. Njezin odnos prema promociji bošnjaÄke i bh kulture u svijetu je ravan nuli. Nije onda ni Äudno što je danas BiH jedna od najzapuštenijih zemalja u svijetu u kulturnom smislu. BošnjaÄki odnos prema jeziku, kulturi, je sramotan. Radi se o istim nacionalnim vrijednostima u koje se tako patetiÄno, lažno i licemjerno zakljinju.
Bogata kultura Bošnjaka i BiH se pokušava svesti na teferiÄne i folklorne sveÄanosti, ne ostavljajući prostora istinskim vrijednostima moderne bosnjaÄke kulture, književnosti i jezika. BošnjaÄkoj politici u kulturi važno je oÄuvanje bošnjaÄkog identiteta kroz teferiÄku kulturu. BošnjaÄki politiÄari zapravo nemaju nikakvu strategiju u kulturi. Zašto je to tako? Radi se o nedostaku svijesti prema vlastitim kulturnim vrijednostima.
Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjaÄkih vrijednosti. Bošnjacima treba bošnjaÄka akademija nauka i umjetnosti jer su oni jedini narod u Evropu bez vlastite nacionalne akademije nauka i umjetnosti. Samo unutar bošnjaÄke akademije nauka i umjetnosti moguće je bitku za bosanski jezik privesti kraju nauÄnim pomirenjem dviju meÄ‘u sobom do krajnosti suprostavljenih teza o bosanskom jeziku. Jedne, koja se svodi na tvrdnju da Bošnjaci nemaju svog jezika, što je zapravo već poznata teza o "nepostojanju" i "izmišljenosti" bošnjaÄke nacije. Druge, da Bošnjaci imaju svoj zasebni jezik koji se u potpunosti razlikuje od srpskog i hrvatskog jezika.
OKRUGLI STO IABNA NA TEMU MUSLIMANSKI IDENTITET U SJEVERNOAMERIÄŒKIM DRUŠTVIMA
EMIR RAMIC; U procesu oÄivanja i jaÄanja muslimanskog identiteta u Sjevernoj Americi, Bošnjaci trebaju uÄiniti još veći napor da objasne sebi i sjevernoameriÄkom duhovnom tržištu osnovne vrednote islama.
Islam je religija mira i sigurnosti, ne nasilja i grubosti.
Islam znaci mir, sigurnost i bliskost meÄ‘u ljudima. ljudi su po svojoj prirodi, ako izuzmemo unutrašnje i vanjske uticaje skloni miru, suradnji i miroljubljivom susživotu, a pošto se i islam kao religija u svojoj osnovi podudara sa primordijalnom ljudskom prirodom, onda i nije moguće da zastupa drugaÄiji stav.
Islam je religija sigurnosti.
Sa stajališta islama, sigurnost je jedno od temeljnih naÄela ljudskog življenja i neophodan Äinilac Äovjekovog korištenja svim blagodatima života, kao i preduvjet njegovog napretka i usavršavanja. Islam po svojoj prirodi i biti daje sigurnost.
Islam je religija ljudske Äasti i plemenitosti, vjera vrednota ljudskog duha.
Uzvišeni Bog je podario Äovjeku plemenitost, Äast i dostojanstvo, uzdigavši ga nad svim ostalim bićima i postavljajući ga za svog namjesnika na zemlji. Sa islamskog stajališta Äovjek posjeduje posebnu Äast, odlike koje ga uzdižu u odnosu na ostala stvorenja, te je islam ustvari religija humanizma u pravom smislu te rijeÄi. U islamu Äovjek je u središtu pažnje i ni jedno drugo uÄenje ili škola mišljenja ne diže toliko Äovjeka na piedestal vrijednosti, dajući mu uzvišen položaj. Zato se u islamu nikome ne dozvoljava da oskrnavi svetost ljudske krvi i života
Islam je religija pravde
Pravda je jedno od temeljnih ljudskih i naÄela islama. Kur'an Äasni na više mjesta poziva vjernike pravdi, upozoravajući ih na opasnost koju donosi udaljavanje od puta istine
Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike je na dobrom putu da svojom aktivnošÄ‡u prikaže islam, Bošnjacima i sjevernoameriÄkom duhovnom tržištu onakav kakav stvarno jeste. Radi ubrzanja tog procesa treba razmišljati o postepenoj transformaciji IABNE uvoÄ‘enjem institucije mešihata i institucije muftije za Sjevernu Ameriku.
O 7. SKUPŠTINI KBSA
EMIR RAMIC; Svaka Skupština KBSA donese progres u radu KBSA. 7. Skupština KBSA u Chicagu ostaće upamćena po Rezoluciji KBSA o otvaranju procesa za formiranje Svijetskog kongresa Bošnjaka. Još nešto se desilo važno za budućnost KBSA na naznaÄenoj Skupštini. Udareni su temelji jednom novom KBSA, koji će u pravom smislu rijeći biti bošnjaÄki i bosanskohercegovaÄki glas u ameriÄkom i kanadskom društvu. Naime otvoren je proces formiranja samostalnih bosnjaÄkih organizacija koje će sve zajedno djelovati unutar KBSA. Već sada imamo humanitarnu organizaciju, omladinsku organizaciju, lobi organizaciju unutar KBSA. Formiranjem organizacije biznismena i KZB Preprod taj ciklus će biti završen i KBSA će postati stvarna ambrela organizacija Bošnjaka Sjeverne Amerike. Po prvi put Skupština KBSA je formirala i savjetodavni odbor sa savjetodavnom funkcijom.
Od 7. Skupštine, KBSA ulazi u jednu novu fazu još neposrednijih odnosa sa diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH u SAD i Kanadi. Posebno je vrijedno spomenuti saradnju sa novim ambasadorom BiH u Ottawi gospodinom Milenkom Mišićem i naroÄito saradnju sa dr. Biserom Turković, novim ambasadorom BiH u SAD, Äijim dolaskom u SAD se znatno unaprijedila saradnja KBSA i Amabasade BiH Washington..
O PROMOCIJAMA
EMIR RAMIC; U okviru 11. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike održano je više odliÄnih promocija. Posebno su bile interesantne: promocija Monografije 100 godina Bošnjaka u Sjevernoj Americi, promocija knjiga prof. dr. Dževada Jahića, jednog od naših najpoznatijih lingvista, promocija Bosansko kanadskog humanitarnog društva iz Toronta, zvaniÄne humanitarne organizacije KBSA, promocija Instituta sevdaha koga vodi bošnjaÄki prvak u sevdahu gospodin Omer Pobrić. Mene je najviše inpresionirala promocija Bosniak American Advisory Council for Bosnia nad Herzegovina, bošnjaÄka lobi organizacija iz Washingtona. Ponikla iz KBSA, sada kao samostalna, nezavisna organizacija unutar KBSA, BAACBH je na izuzteno profesionalna naÄin pokazala potrebitost Bošnjaka da imaju jednu takvu organizaciju, kojom se Bošnjaci zapravo svrstavaju u red civilizovanih i politiÄkih nacija, koja na organizovan i profesionalan naÄin umije zaštiti svoje interese i interese BiH na najrazvijenijem podruÄiju u svijetu.