Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike upućuje javni poziv svim relevantnim institucijama, liderima i intelektualcima u BiH i svijetu da podrže ideju da se izgradi
MEMORIJALNI CENTAR OMARSKA U PRIJEDORU
Poštovani prijatelji istine i pravde,
U vremenu kada se približava petnaestogodišnjica zloÄina genocida u Prijedoru, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} javno poziva sve prijatelje pravde i istine da daju podršku izgradnju Memorijalnog centra Omarska, mjesta najzloglasnijeg logora smrti u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, Äesto zaboravljenog od bošnjaÄkih, bosanskohercegovaÄkih i svijetskih lidera. Memorijalni centar Omarska, kao spomenik istini o agresiji i genocidu će imati funkciju Äuvanja istine o zloÄinu protiv ÄovjeÄnosti za buduće generacije kako bi se sprijeÄilo falsifikovanje historije.
Kroz izgradnju Memorijalnog centra Omarska ne treba insistirati na pomirenju žrtava sa poÄiniocima zloÄina, koji još nisu priznali poÄinjene zloÄine niti su preživjelim uputili izvinjenje i zatražili oprost. Ovaj projekat mora biti posvećen samo žrtvama i njihovim porodicama.
Prema izvještaju MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zloÄine na podruÄiju bivše Jugoslavije, kroz logor smrti Omarska je prošlo više od 3500 prijedorskih muÄenika i ubijeno više od 900 PrijedorÄana. U presudi MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zloÄine se navodi: "Omarska nije bila mjesto gdje se sa logorašima sporadiÄno okrutno postupalo ili u kome su životni uslovi bili naprasno teški. Bila je to paklena sredina gdje su muškarci i žene bili lišeni najosnovnijih životnih potreba, bio je to zloÄinaÄki poduhvat koji je smišljeno funkcionirao na naÄin kojim se uništava tijelo, um i duh zatoÄenih ljudi". Ove Äinjenice i strahote mora znati svaki PrijedorÄanin, Bošnjak, Bosanac, prijatelj istine i pravde. I ako je Omarska bila povod za osnivanje MeÄ‘unarodnog tribunala za ratne zloÄine u Hagu, tribunal je pred lice pravde izveo tek nekolicinu odgovornih za genocid u Omarskoj. Većina porodica ubijenih PrijedorÄana i danas, Äetrnaest godina nakon zloÄina, traga za tijelima svojih najmilijih.
KBSA traži odgovornost od svih živih ili mrtvih Älanova Kriznog štaba Opštine Prijedor: SrÄ‘o Srdić, Mile dr Radetić, Milomir Stakić, Milorad KovaÄević, Simo Mišković, Simo Drljaća, Slobodan Kuruzović, Mile Mutić, Dragan Savanović, Slavko Budimir, Milovan Dragić, Slobodan Balaban, Dušan Kurnoga, Bogdan Delić}, koji su osnovali logor koncentracioni logor smrti Omarska. Odogovrnost se traži i od bivših funkcionera logora Omarska: Željko Mejakić, Drago Prcać, Milorad Tadić, Miroslav KvoÄka, Slavko Bereta, Živko Dragosavljević, Draško Zec, Milenko Tomić, Ranko Mijić, Mirko Ješić, Ranko Bucalo, Goran Nović, Dragan Radaković, Dragoje Mejakić, Rade Knežević, Ilija Bijelić, Obrad Despotović, Nebojša TomÄić, Nebojša Babić, Nenad Lukić, Miroslav Zorić, Ratko Milosavljević, Žarko Tejić, Zoran Krneta, Milan Janjetović, koji se i danas nalaze na visokim državnim funkcijama Republike Srpske.
KBSA traži od naÄelnika Općine Prijedor Marka Pavića i prijedorske policije pronalazak masovnih grobnica koje još uvijek kriju više od 1200 ubijenih PrijedorÄana.
KBSA od rukovodilaca Rudnika željezne rude Ljubija Ostoje Marjanovića i Slobodana Balabana traži da otkriju lokacije na kojima su skrivena tijela ubijenih. Jakarina kosa i Tomašica su najbolji dokaz da su kopovi rudnika pretvoreni u masovne grobnice.
KBSA od novoformiranog Suda BiH za ratne zloÄine traži brzo procesuiranje svih ratnih zloÄinaca koji su poÄinili zloÄin protiv ÄovjeÄnosti.
KBSA traži uklanjanje spomenika “palim srpskim borcima otadžbinskog rata” iz dvorišta Osnovne škole u Trnopolju, jer je ovaj objekat takoÄ‘er 1992. godine bio logor smrti u kojem su likvidirani mnogi PrijedorÄani.
KBSA od Instituta za istraživanje ratnih zloÄina i zloÄina protiv ÄovjeÄnosti iz Sarajeva, te od relevantnih nauÄno-istraživaÄkih institucija iz BiH i svijeta traži ispitivanje mogućnosti organozovanja MeÄ‘unarodne konferencije o genocidu u Prijedoru na petnaestu godišnjicu genocida u Prijedoru {juli 2007. godine}, po uzoru na organizovanje veoma uspješne MeÄ‘unarodne konferencije o genocidu u Srebrenici povodom destogodišnjice toga zloÄina.
Predsjednik UO KBSA
Emir RAMIĆ