Holokaust je bio i ostao arhetipski dogaÄ‘aj u historiji zapadne civilizacije koji je donio ono što nijedan genocidni dogaÄ‘aj prije njega nikada nije - gnusne zloÄine masovnog uništenja ljudskih života, zahvaljujući jedinstvenosti ideologije i politike ubistava od strane dobro organizovane države, izvanredno naprednih ljudi i civilizacije koja je od najboljih sredstava i tehnologije poÄinila plansko masovno istrebljenje ljudskih bića. NacistiÄki zloÄini su imali kolektivni karakter i jedinstveno kolektivno djelovanje. Oni koji zaborave historiju osuÄ‘eni su na to da je ponovo dožive. Stoga moramo uÄiti o holokaustu i genocidu da bi osigurali da se takva zvjerstva nikada više ne dogode. Moramo uÄiti ali i tragati za istinom i pravdom da bi bili bolji ljudi, vrednujući svaku osobu kao stvorenje neograniÄene vrijednosti. Iz holokausta ÄovjeÄanstvo još uvijek ima mogućnost izvući historijsku pouku i poruku, te osigurati bolju budućnost za sve nas, mada je genocid u Bosni i Hercegovini pokazao, nažalost, ogromno negativno iskustvo. Baš zato, danas je potrebno formirati i jaÄati historijsku svijest o genocidu, što zahtijeva da Äuvamo sjećanje na žrtve, kao i da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za straviÄne zloÄine. U kontinuiranom procesu jaÄanja historijske svijesti o holokaustu i genocidu istraživaÄi genocida i aktivisti ljudskih prava i sloboda, Älanovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada povodom MeÄ‘unarodnog dana sjećanja na holokaust smatraju da je revizija pravnog postupka države Bosne i Hercegovine za genocid na MeÄ‘unarodnom sudu pravde potrebna. Smatramo da obnova postupka direktno ubrzava evroatlanske integracije Bosne i Hercegovine jer doprinosi jaÄanju vladavine zakona, vladavine istine, vladavine pravde, a time jaÄanju države i njenih institucija. Obnova postupka je najsnažnija podrška pomirenju i boljoj zajedniÄkoj budućnosti. To je i znaÄajan korak u poboljšavanju dobrosusjedskih odnosa. Obnova postupka omoguÄuje suoÄavanja s prošlošÄ‡u i smanjivanje permanentnog negiranja, tabuiziranja i minimiziranja genocida. Na kraju obnova postupka će dovesti do pravednog ishoda i satisfakcije za žrtve.
Srbija je Bosni i Hercegovini dala jako malo razloga da u ime dobrosusjedskih odnosa ne obnovi postupak. Podsjećamo, Srbija je još 2010. usvojila Deklaraciju o Srebrenici, no bez spominjanja rijeÄi genocid. TakoÄ‘er, za razliku od većine evropskih država u Srbiji nikada nije usvojen zakon o sprjeÄavanju genocida, što ne treba da Äudi, s obzirom da i danas neki od vodećih politiÄki i akademiski liÄnosti u ovoj zemlji osim što otvoreno negiraju genocid, takoÄ‘er nastoje i maksimalno relativizovati zloÄine koje su srpske snage poÄinile u Bosni i Hercegovini. Zbog toga Bosna i Hercegovina nema nikakvu ni moralnu i pravnu obavezu da u ime navodnih dobrosusjedskih odnosa i mira na Balkanu odustaje od obnove postupka. Obnova postupka dovodi do katarze i suoÄavanja s prošlošÄ‡u.
Sloboda bosanskohercegovaÄke države je potpuna kada se utvrdi sudska odgovornost za genocid. Na legalizovanim rezultatima genocida se danas temelji ograniÄena sloboda bosanskohercegovaÄke države. OgraniÄena sloboda bez istine i pravde produkuje mnogo jaÄe unutrašnje od vanjskih bosanskohercegovaÄkih granica. Dejtonska državna konstrukcija, neprirodna bosanskohercegovaÄkoj zajednici, je srozala državni patriotizam na takozvane etniÄke, odnosno entitetske patriotizme kojima nije u interesu strategija dugoroÄnog bosanskohercegovaÄkog odgovora koja podrazumjeva istinu i pravdu kao branu antibosanskom djelovanju, a samim tim i uslovu za evroatlanske integracije.
Obnova sudskog postupka je od izuzetnog povijesnog znaÄaja. Propuštanje utvrÄ‘enih rokova bio bi poraz istine i pravde, poraz kulture sjećanja, poniženje žrtava zašto bi bosanskohercegovaÄki politiÄki i akademski subjekti, institucionalno i individualno, nužno bili odgovorni pred budućnošÄ‡u i povijesti. Iskrena saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom je moguća samo onda kada se utvrdi odgovornost za genocid. Kada se sudski utvrdi istina o genocidu, kada se zatraži oprost od žrtava na bazi te istine i pravde. Samo sa istinom i pravdom, sa institucionalizovanom kulturom sjećanja, Bosna i Hercegovina može neopterećena prošlošÄ‡u ići ka boljoj budućnosti sa istoÄnim susjedom. Sve drugo je privremeno maskiranje zloÄina genocida, maskiranje zloÄina koje će dejtonski nedovršeni mir i posebno dejtonsku konstrukciju države uvijek držati kao potencijalni politiÄki ili drugi sukob.
IstraživaÄi genocida upozoravaju još jednom na svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta da se žrtve agresije i genocida u Bosni i Hercegovini, najveÄih zloÄina poslije holokausta u Evropi, ne smiju ponižavati. Ne smije se odgodom obnove postupka pristati na žrtvovanje dostojanstva, kako žrtava genocida, tako i dostojanstva hiljadugodišnje bosanskohercegovaÄke tradicije, kulture, duhovnosti, oliÄene u Ideji Bosne i bosanskom duhu, što su upravo bili predmet strašnih napada tokom agresije i genocida. Tražimo samo pravnu istinu o strašnim zloÄinima i pravdu za žrtve tih zloÄina i to ne u ime osvete, već u ime bolje zajedniÄke budućnosti i saradnje.
Dužnost odgovornih ljudi i žena, mladih i starih, intelektualaca i radnika je da govore u ime nevino ubijenih žrtava, da podsjećaju na njihove patnje i boli i da potiskuju strah od zaborava koji je prisutan. Zadatak odgovornih istraživaÄa da nauÄno istražuju genocid i druge oblike zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, na Äemu se temelji istina i pravda i maksimalno sužava prostor za sve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Zadatak izabranih politiÄkih lidera je politiÄko jedinstvo u borbi za istinu i pravdu. To jedinstvo će uskoro biti provjereno na pitanju obnove postupka protiv Srbije za genocid. Bosna i Hercegovina je višestruko historijsko svjedoÄanstvo da je dvadeseto stoljeće - stoljeće genocida. Njega je obilježila monstruozna neljudska težnja da se istrijebe cijele nacionalne, etniÄke, rasne ili vjerske grupe kao takve, da im se onemogući biološki, kulturni, socijalni i ekološki opstanak. Zadatak politiÄkih predstavnika žrtava je da rezultate nauÄnih istraživanja maksimalno iskoriste u sudskim procesima u ime istine i pravde. To se najbolje može postići obnovom postupka. Ako postoji pravna mogućnost za obnovu postupka, ako istraživaÄi nauke o genocidu imaju kredibilne dokaze, kako će politiÄki subjekti moći objasniti generacijama koje dolaze da nisi to napravili, a imali su politiÄki mandat za to. BosanskohercegovaÄki politiÄki faktor mora znati da je obnova postupka jednako važna kao i krajnji rezultat, odnosno sama presuda. To posebno važi za sudske procese u kojima se sudi za agresiju i genocid, gdje izneseni dokazi i dokumenti velikim dijelom doprinose stvaranju kolektivne memorije o agresiji i genocidu, utvrÄ‘ivanju historijskih Äinjenica i interpretacija. Ako bosanskohercegovaÄki politiÄki establišment ne iskoristiti pravo obnove postupka, onda to ne znaÄi samo da time prihvataju prvostepenu presudu iz 2007., nego to isto znaÄi da će drugi pisati bosanskohercegovaÄku historiju. Bosni i Hercegovini se uporno servira blokada obnove postupka. U toj blokadi protiv sudskog dogaÄ‘anja istine i pravde, usporeni hod bosanskohercegovaÄkog politiÄkog establišmenta, posebno srpskog i hrvatskog, je na kritiÄkoj taÄki. Ukoliko Bosna i Hercegovina prokocka obnovu postupka i ne osigura realizaciju odgovarajuće državne strategije po pitanju institucionalizacije kulture pamćenja, postoji realna mogućnost, da ostane vjeÄni taoc srbijanskog režima i pojedinaca koji simboliziraju projekat velika Srbija. Sloboda Bosne i Hercegovine je moguća samo onda kada se utvrdi sudska odgovornost za agresiju i genocid na Äijim rezultatima se danas temelji ta sloboda. Žrtve agresije i genocida, se na smiju ponižavati. Istina i pravda su najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.
ZajedniÄkom akcijom istraživaÄa genocida, politiÄkog establišmenta, organizacija i zajednica u i van BiH možemo zaustaviti zloÄin negiranja holokausta i genocida i obnovom postupka poslati jasnu poruku žrtvama da nisu sami u borbi da dokažu oÄiglednu i neospornu istinu o svojim patnjama. Istina o holokaustu i genocidu mora biti dokućena. Pravda za žrtve holokausta i genocida mora biti zadovoljena. To je najbolja poruka eventualnim budućim idejnim tvorcima i realizatorima zloÄina agresije i genocida. Zato obnova postupka predstavlja najvažnije pitanje naše genercije jer je rijeÄ o borbi za slobodu, pravo i budućnost države i posebno Bošnjaka, kao najveÄih žrtava genocida, koji jako dobro znaju, jer su to iskusili na svojoj koži, da ih je napao Miloševićev srbijanski režim sa Jugoslovenskom armijom koja mu je bila udarna pesnica. Naravno, srbijanski režim je napao na civilno stanovništvo Republike BiH koje nije bilo u stanju da se odupre i zato su u prvim danima agresije napravljeni veliki ratni zloÄini i okupirane teritorije Republike BiH koje su kasnijim manipulacijama preimenovane u “entitet Republika Srpska”, ali time se nije moglo sakriti da je izvršena agresija na Republiku BiH i da je nad Bošnjacima izvršen zloÄin genocida i progona sa stoljetnih životnih ognjišta.
Institut za istraživanje genocida Kanada