Poštovani gospodine Rasim Muratović,
MeÄ‘unarodni tim eksperata Instituta za istraživanje genocida, Kanada najoštrije osuÄ‘uje zloupotrebu položaja i ovlaštenja i antibosansko djelovanje politiÄkih subjekata u i van Bosne i Hercegovine koji osporavaju reviziju presude Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije, odnosno bojkotuju put istine i pravde za državu Bosnu i Hercegovinu, i time krše ÄŒlan I i IX Konvencije o genocidu, što je kažnjivo po MeÄ‘unarodnom pravu. Insistirati na istini i pravdi na MeÄ‘unarodnom sudu pravde je najbolja odbrana države Bosne i Hercegovine. a samim tim i odbrane mira, zajedniÄkog života, demokratije i ljudskih prava i sloboda u Evropi i Svijetu. U veoma složenim politiÄkim prilikama u svijetu kada je Bosna i Hercegovina zaboravljena od strane svijetskih politiÄkih sila, revizija presude može ponovo vratiti Bosnu i Hercegovinu u fokus interesovanja svijetskih sila.
Tvrdnja pojedinih politiÄkih faktora u i van Bosne i Hercegovine da bi revizija presude izazvala ozbiljne poremećaje unutar Bosne i Hercegovine i regionu, lišena je svakog razumnog zakljuÄka. Odustajanje od revizije presude je odustajanje od stine i pravde, što zapravo doprinosi pogoršanju unutarnjih odnosa u Bosni i Hercegovini i regionu. Više od 45 mjeseci je trajala kontinuirana agresije i genocid na Bosnu i Hercegovinu uz komandu iz glavnog štaba na Avali i prisustvo vojnih, policijskih i paravojnih formacija iz Srbije.
Pravo i obaveza zastupnika revizije presude je da izvrši obavezu iz ÄŒlana 61, Statuta MeÄ‘unarodnog suda pravde, jedinog univerzalnog meÄ‘unarodnog suda i da utvrdi novu Äinjenicu da je unese u zahtjev za reviziju presude kao dozvoljenog vanrednog pravnog sredstva i da to objasni. Samo je MeÄ‘unarodni sud pravde nadležan da presudi i da objašnjenje na osnovu Äega je tako odluÄio. Još jednom istiÄemo da je presuda MeÄ‘unarodnog suda pravde iz 2007. godine osudila entitet Republika Srpska za genocid, a Srbiju da nije ništa poduzela da sprijeÄi taj genocid. Na osnovu te presude ne samo da imamo pravo na reviziju presude, već imamo pravo i na reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Dejtonskog ustava koji je legalizovao rezultate agresije i genocida.
Za više od 120 Älanova MeÄ‘unarodnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada, svijetskih autoriteta, istraživaÄa, akademika i aktivista ljudskih prava i sloboda, revizija presude mora biti prije svega državniÄko i pravno pitanje, a ne politiÄko i politikantsko pitanje. Kao legitimni predstavnici bosanskohercegovaÄke države i bošnjaÄkog naroda vi ste i legitimni i legalni predstavnici žrtava agresije i genocida sa potpunim pravom za pokretanje postupka revizije presude.
Dakle odluka o reviziji presude, kao dozovoljenom pravnom sredstvu, nije politiÄka niti politikantska, već pravna odluka u interesu bosanskohercegovaÄke države i njene budućnosti. Revizija presude je pravna obaveza prema državi Bosni i Hercegovini, ali i moralna obaveza prema žrtvama najvećeg mogućeg zloÄina protiv humanosti, protiv cijeloga jednog naroda, protiv države. Ovo utoliko prije što je MeÄ‘unarodni sud pravde već donio presudu o tome da genocid jest uÄinjen i da Srbija već jest u nekoj vezi s tim, makar i tako što ga nije sprijeÄila, što znaÄi, u najmanju ruku, da ga jest mogla sprijeÄiti. Naglašavamo da se ne sudi Srbima i Srbiji, nego MiloševiÄevoj srbijanskoj politici i praksi i njegovim institucijama u jednome mraÄnom razdoblju agresivno genocidnog pokušaja realizacije ideje Velike Srbije na raÄun države Bosne i Hercegovine i prije svega bošnjaÄkog naroda.
Zbog navedenog, reviziju presude je obavezno pokrenuti, a neka MeÄ‘unarodni sud pravde preuzme odgovornost za to da li ima ili nema osnova za reviziju. Licemjerne prijetnje u i van Bosne i Hercegovine po pitanju revizije presude ponovo potvrÄ‘uju da su idejni tvorci i izvršioci agresije i genocida na državu Bosnu i Hercegovinu daleko od katarze, od priznanja genocida, da oni ucjenjuju istinu, pravdu, povijest i evroatlansku budućnost Bosne i Hercegovine. Još jednom istićemo da budućnost Bosne i Hercegovine i povijest Evrope i svijeta može biti uspješna samo ako se gradi na temeljima pravde i istine, a ne na zatrpavanju zloÄina genocida politiÄkim ucjenama. PolitiÄko cjenkanje o reviziji presude je gore od zloÄina genocida. Neistina, krivda i falsifikovanje historije generira nove sukobe. Srbija u proteklih deset godina nije prihvatila sudski utvrÄ‘ene Äinjenice i priznala agresiju i genocid na Bosnu i Hercegovinu, nije zatražila oprost od žrtava, nije se pokajala i izvršila katarzu. Zato revizija presude samo može stabilizovati situaciju u Bosni i Hercegovini i natjerati Srbiju na priznanje zloÄina i katarzu.
U straviÄnim uslovima agresije i genocida branioci Bosne i Hercegovine su cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo bosanske zajednice, radeći sa ljubavlju, pod granatama, uÄeći studente o vrijednostima ÄovjeÄanstva i civilizacijskim ciljevima, o antifašizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najteži oblik zloÄina ne ponovi i da oni koji za ovaj strašni zloÄin trebaju odgovarati, ne ostanu nekažnjeni. Istina i pravda su razlog za multietniÄku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i istinsko susretište svega što Evropu – pa i ljudsku civilizaciju uopće – Äini posebnom.
Naš Institut sa svojim Upravnim odborom i MeÄ‘unarodnim ekspertnim timom stoji na raspolaganju u procesu revizije presude.
S poštovanjem,
Dr. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada