SVAKI GLAS DIJASPORE NA IZBORIMA JE BITAN ZA OČUVANJE DRŽAVE BIH

SVAKI GLAS DIJASPORE NA IZBORIMA JE BITAN ZA OČUVANJE DRŽAVE BIH

Piše Emir Ramić

U Bosni i Hercegovini 1. oktobra 2006. godine održat će se izbori na kojima će se birati politički predstavnici za sve razine vlasti.

 

Bošnjaci, naše je pravo i dužnost izaći na izbore - izbori su veoma ozbiljna stvar

Bošnjaci su narod koji godinama živi pod ucjenama. Agresija i genocid su nas istraumatizirali do vlastite inferiornosti i kompromis postaje naša konstanta, naše stanje bivstvovanja. Vrijeme je da se obračunamo sa stoljetnim šejtanom koji kruži bošnjačkim metabolizmom. Strahom od vlastitog mišljenja. Pokidajmo u sebi genetske kodove iracionalne panike, šta će na ono što mislimo, na ono što ćemo kazati, na ono što ćemo uraditi, reći drugi. Naš usud, da se kao Bošnjaci raÄ‘amo u paranoidnim okruženjima validan je razlog da moramo biti jaki i odvažni. Vrijeme je da se svaki Bošnjak zapita šta činiti.
Prema popisu stanovništva 1991. godine u BiH je bilo oko 2,4 miliona Bošnjaka od ukupne populacije od oko 4,5 miliona. Danas je bošnjačka populacija svedena na manje od dva miliona, a veliko njen dio 525.038 čine prognanici, raseljeni unutar BiH i 624.250 izbjegica u drugim državama, od koji njih oko 297.550 nemaju osiguran trajni status. Više od 92.000 mladih napustilo je BiH u periodu 1996.-2001. Gotovo dvije trećine mladih u BiH izjasnilo se da je spremno napustiti državu. Agresija i genocid u periodu 1992-1995. su uništili gotovo pola bošnjačke populacije, s milion izbjeglica i oko dvije stotine hiljada ubijenih ljudi. Bošnjaci u dijaspori moraju biti odgovorni članovi svoga naroda i nikada se ne smiju predati u borbi za ostvarenje društvenih odnosa kojima je istina temelj, pravda sredstvo, a mir i opće dobro trajan cilj. U ovom povijesnom trenutku, svaki je odgovorni član bošnjačkih zajednica dužan usprotiviti se nepravdi i odgovornim izvršavanjem svojih graÄ‘anskih dužnosti - registracijom i izlaskom na izbore, učiniti ono što je u njegovoj moći da bi se postiglo opće dobro čime se ostvaruje i dobro svakoga čovjeka, odnosno dobro države i društva u BiH.

 

Bošnjaci, neizlaskom na izbore prepuštamo drugima da odlučuju o nama

Neizlaženje na izbore nije tek bezazleno propuštanje da se iskoristi graÄ‘ansko pravo koje se ima. Neizlazak na izbore znači prepuštanje drugima da odlučuju o našoj sudbini, a to može značiti i daljnje obespravljenje bošnjačkog naroda u BiH, posebno u manjem entitetu BiH. Ne zaboravimo da je Milorad Dodik, kada je prvi put bio premijer RS obećao da će vratiti 70.000 protjeranih Bošnjaka. Za to je dobio preko 200 miliona dolara, koje je potrošio da pravi kuće Srbima uglavnom na bošnjačkoj zemlji i da kupuje stanove i pravi kuće Bošnjacima, zastupnicima u Skupštini RS, sve u cilju da bi dobio glasove istih da održi vladu.
Anemičan stav OHR-a i članica Vijeća za implementaciju mira u BiH u vezi sa Dodikovom izjavom o referendumu za otcjepljenje RS, treba Bošnjacima biti još jedan signal za izlazak na izbore. U momentu kada ni OHR ni Vijeće za implementaciju mira u BiH ne koriste svoje mandate za sankcionisanje Dodikovih izjava, koje služe u svrhu jeftine predizborne kampanje, u situaciji kada Dodik ne može naći odgovore na teške socijalne i ekonomske prilike u BiH, odnosno RS, Bošnjacima ostaje izlazak na izbore kao najbolje demokratsko sredstvo za odbranu i jačanje suverene, cjelovite, nezavisne, demokratske i prosperitetne BiH. Referenduma koji ugrožava ustavnu strukturu BiH ne može biti, ne što neka meÄ‘unarodna organizacija ili pojedina država to ne dozvoljava, već zato što nema pravnih pretpostavki da se on organizuje i bude meÄ‘unarodno priznat bez konsenzusa svih naroda i graÄ‘ana BiH.
RS je entitet unutar BiH, a prema Ustavu BiH suverenitet i teritorijalni integritet su u nadležnosti države BiH. RS koja objektivno nema karakter države, ne može raspisivati referendum o samoopredjeljenju. U BiH, gdje postoji nacionalna izmješanost stanovništva, ne postoje nikakvi mehanizmi, niti bilo kakva ustavna ili faktička mogućnost da bi se bilo koja nacija mogla opredjeljivati. VoÄ‘stvo RS, a prije svega SDS, je novembra 1991. godine organizovalo takozvani plebiscit, u kome su, plavi listići bili za Srbe, a žuti za pripadnike ostalih naroda. Pitanje je glasilo: Da li ste za to da BiH ostane u Jugoslaviji? Taj plebiscit niko nikada nije priznao. Znači da je besmisao kada neko pokušava da razmišlja o tome da unutar BiH izdiferencira jednu naciju. U BiH graÄ‘ani ostvaruju suverenitet, dok su narodi konstitutivni. Pojam konstitutivnosti je ispod pojma suvereniteta. Ni jedan konstitutivni narod u teorijskom smislu nema suvereno pravo, on samo ima pravo da zajedno sa ostalim narodima učestvuje u odlučivanju na ravnopravnoj osnovi.

Po Miloradu Dodiku ne postoje dobre meÄ‘unarodne okolnosti da se pravo na otcjepljenje RS realizira. Dodik hoće da kaže da pravo postoji, ali eto sada nećemo koristiti, jer nije zgodna prilika, a kada se za to ukaže prilika mi ćemo ga iskoristiti. To nema uporišta ni u meÄ‘unarodnom pravu, ni u Ustavu BiH. Sve stranke koje su se registrovale da učestvuju u izbornoj trci, su se, izmeÄ‘u ostalog obavezale da će striktno poštovati Daytonski ugovor, koji garantuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Kada lider jedne od najjačih političkih stranaka u RS priziva navodni referendum, on zapravo atakuje na vrijednosati za koje se unaprijed obavezao da će ih poštovati u predizbornoj kampanji. Dodik je tako svojom izjavom indirektno pozvao na nacionalno homogeniziranje Srba u BiH. Tako je ponovo oživio ideju o integraciji srpskog nacionalnog korpusa, nastavio genocidni hod Slobodana Miloševića, čiji je krajniji cilj život svih Srba u jednoj državi.
Neizlazak na izbore takoÄ‘er znači podupiranje onih snaga koje žele uništiti bošnjačku suverenost, politički subjektivitet, konstitutivnost i identitet i tako onemogućiti bošnjački narod da bude ravnopravan s drugim narodima u BiH. Na izborima bošnjački glas se treba više čuti i na bošnjački glas se treba više računati. Zato je vrlo važno da na izbore izaÄ‘e svaki punoljetni Bošnjak koji na to ima pravo i svojim glasačkim listićem učini da se njegov lični i ukupni bošnjački glas više čuje u i van BiH.

Bošnjaci, glasajmo odgovorno i po savjesti

Oni koji imaju političku odgovornost ne smiju zaboraviti ili potcijeniti moralnu dimenziju zastupanja, koja se sastoji u nastojanju da se dijeli sudbina naroda u traženju rješenja društvenih problema. Javna uprava kao instrument države na svakoj razini; nacionalnoj, regionalnoj, općinskoj; za svrhu ima služenje graÄ‘anima.

Bošnjaci, glasajmo za one koji se istinski zalažu za dobro Bošnjaka i BiH

Glasajmo za one koji se dokazano istinski zalažu za opće dobro bošnjačkog naroda na cijelom području BiH, a takoÄ‘er poštuju i sve druge domicilne narode i narodnosti. Na temelju informirane prosudbe, savjesno i odgovorno zaokružimo ono ime ili onu političku stranku za koju doista vjerujemo da će časno predstavljati i odgovorno djelovati u institucijama lokalne i državne uprave, imajući u vidu uvijek opće dobro i dobro svoga izbornog tijela, a ne svoje osobne interese ili interese pojedinih skupina.
U ovom kritičnom trenutku naše povijesti moramo biti svjesni da nikada ni jedan narod nije dobio slobodu na dar, nego se morao za nju izboriti. Za svoju slobodu i pravo Bošnjaci se moraju izboriti. Mi to želimo i možemo. Imamo veliku i dostojanstvenu prošlost. Budimo dostojanstveni i u svojoj sadašnjosti i budućnosti, izgraÄ‘ujući konstruktivno demokratsku, suverenu, jedinstvenu BiH zajedno s drugim narodima i za dobro svih njenih naroda. Dajmo svoj glas onim ljudima, koji će bošnjački narod predstavljati i za njega se zauzimati na najbolji mogući način.
Prihvatiti unutrašnju reintegraciju države i društva u BiH i njihovu integraciju u sjevernoatlanske saveze, a ne odreći se vlastitih nacionalnih interesa je umijeće koje treba naći sadržaj u političkim platformama političkih partije i pojedinaca u predizbornoj kampanji. Centri svjetske moći nemaju prijatelje, oni imaju samo svoj interes u koji se BiH mora što prije uklopiti.
Šta BiH treba u globalnoj svijetskoj zajednici? Treba moćne pojedince globalne zajednice koji prihvataju suverenu, nezavisnu, cjelovitu, demokratsku i propseritetnu BiH.
Kako naći kompromis izmeÄ‘u tradicionalnih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih vrijednosti i vrijednosti zapadnih društava u kojima Bošnjaci trenutno žive? Za to je potrebna pamet i profesionalno lobiranje. Intelektualci, bar većina spavaju, ili nemaju interesa. Omladina ne dobiva inicijalnu injekciju u kućnom vaspitanju. Vlada BiH nema ozbiljnu politiku prema dijaspori. Rijetki i ambiciozni zvaničnici u BiH ambasadama na Zapadu pokušavaju prodati neka svoja viÄ‘enja i doktrine bosanskohercegovačkoj vladi, koja nema u ovom trenutku prioritetnije poslove. Bošnjaci moraju transformisati svoju bogatu tradiciju u moderniju formu tradicije, u kojoj će ponovo ostati Bošnjaci, ali ovoga puta priznati i poštovani od Zapada. To je bošnjački novi put u novu bošnjačku budućnost. Bošnjaci moraju očuvati svoje tradicionalno kroz formu modernog.