Povodom 28. septembra Dana Bošnjaka
28. 09. 2017.
Povodom 28. septembra Dana Bošnjaka
U vrijeme agresije i genocida na Bosnu i Hercegovinu, u opkoljenom Sarajevu 28. septembra 1993. godine drugog dana zasjedanja Prvog bošnjaÄkog sabora je usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv Musliman zamijenjen nazivom Bošnjak. Vraćanjem starog, povijesnog imena Bošnjak, Bošnjaci se Ävrsto vežu za državu Bosnu i Hercegovinu i njenu državnopravnu tradiciju, za bosanski jezik i bošnjaÄku duhovnu tradiciju. Za Bošnjake i Bošnjakinje je ovo veliki datum, datum kada su vratili pravo na bošnjaÄku historiju, kulturu, tradiciju, nacionalni identitet i bosanski jezik, pravo koje se ostvaruje unutar multietniÄke, multivjerske i multikulturne, jedinstvene, suverene države Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Na taj dan u opkoljenom Sarajevu donijeta je odluka o povratku historijskog imena Bošnjak i bosanskog jezika, te deklaracija o jedinstveni državi BiH u njenim historijskim granicama. Ujedinjeni narodi su u svoj kalendar unijeli ovaj praznik kao MeÄ‘unarodni dan Bošnjaka. Bošnjaci vide Bosnu i Hercegovinu kao slobodnu i demokratsku državu, koja će Äuvati i produbljivati stoljetne zasade tolerancije i meÄ‘usobnog poštovanja svih ljudi i svih tradicija što u njoj žive. Bosna i Hercegovina je jedina domovina Bošnjaka. Nikakva trenutaÄna dejtonska rješenja ne mogu izbrisati hiljadugodišnju historijsku vertikalu sraslosti Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom, ni bošnjaÄku vjeru u prolaznost legalizovanih rezultata agresije i genocida. Bošnjaci, su oduvijek bili miroljubiv narod, koji je svoju sudbinu i život vezao za povijesni prostor na kojem stoljećima postoji. Okrivljavanje Bošnjaka koji su bili žrtva agresije i genocida braneći svoju zemlju, Bošnjaka koji u toj odbrani nisu ni korak stupili na tlo država agresora, uzelo je isuviše maha i traje predugo. Vrijeme je da se s tim definitivno prekine i da se jasno i glasno kaže istina: za agresiju na Bosnu i Hercegovinu krivi su agresori. I za zloÄine, krivi su zloÄinci. I za smrt ubijenih Bošnjaka i Bošnjakinja krivi su oni koji su ih pobili, a ne Bošnjaci koji su bili njihove nevine žrtve.
Ali termin Bošnjak nije izmišljen na tom Saboru. Bošnjak kao termin je poznat svakom ko imalo poznaje bosanskohercegovaÄku historiju i narodnu tradiciju. Deklaracijom kao izjavom o bošnjaštvu Sabor je želio da okonÄa višegodišnje razgovore o nužnosti vraćanja nacionalnog i historijskog imena, Bošnjak. Termin Musliman donosio je velike nesporazume i lišavao njegove nosioce prirodnoga prava i pojma o zemlji, jeziku i narodu. Termin Musliman u nacionalnom smislu, potkrijepljen velikim M i malim m, postao je potpuno deplasiran u mnogim jezicima koje ove termine pišu istim slovom. Nacionalno ime Bošnjak je historijski, etniÄki i kulturni termin koji simbolizije jedinstvo bošnjaÄke historije, kulture, tradicije, jezika i vjere unutar jedinstvenog multidimenzionalnog bošnjaÄkog bića, na osnovu kojih se to bošnjaÄko biće razlikuje od drugih bosanskohercegovaÄkih nacionalnih konstanti. Bošnjaci su dostigli svoj cilj, dobili su svoje nacionalno ime koje im historijski pripada, Äime je zaokružen bošnjaÄki nacionalni identitet.
Renominacijom nacionalnog imena, Bošnjaci su iz anonimnosti iskoraÄili na povijesnu scenu i prvi put se legitimirali kao ravnopravni politiÄki subjekt u evropskoj zajednici naroda u uslovima kada su svi državni režimi i sve nacionalne ideologije susjednih naroda osporavali i negirali poseban bošnjaÄki nacionalni identitet. Vraćanje nacionalnog imena je ogroman povijesni dobitak za bošnjaÄki narod. Na identitetsko-kulturološkoj ravni realizirana su postignuća koja su bošnjaÄki narod kolektivno definirala, a koja prethodnih decenija nisu bila izvodljiva. Bošnjaci su nasljednici onoga što je Bosna i Hercegovina kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To bošnjaÄko svojstvo nikoga ne iskljuÄuje iz sudjelovanja u tom naslijeÄ‘u, ali neće da bude žrtva parcijalnih odluka da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda.
ÄŒinjenica je da se više od 51 posto graÄ‘ana Bosne i Hercegovine na posljednjem popisu izjasnilo kao Bošnjaci te da se oko 54 posto graÄ‘ana u popisu izjasnilo da im je maternji jezik bosanski. Bošnjaci podignite glavu, jer na vašem Äelu nema nijednog traga niti znaka za stid. Naprotiv, vaše Äelo svjedoÄi da pripadate narodu i naciji Äija sva kultura i tradicija odišu sa toliko humanizma i pozitivne energije da jedino što zaslužujete jeste da ponosno, dostojanstveno i slobodno hodite ma gdje bili, u matici ili dijaspori. Stanja genocidnih stradanja koliko god bilo Äesta u historiji, nikada nisu porazila i slomila Bošnjake. Nikada više neće drugi odreÄ‘ivati ime i sudbinu bošnjaÄkog naroda. Bošnjaci su odluÄili da preuzmu odgovornost za sebe i Bosnu i Hercegovinu. Pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine nad agresorskim vojskama sakrivena je Dejtonskim sporazumom. To nismo zaboravili.
Veoma je važno da svi Bošnjaci kao i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini i dijaspori znaju zašto upravo na ovaj datum Bošnjaci obilježavaju kao svoj nacionalni praznik.To je dan, kada su nakon teške borbe, povratili nepravedno oduzeto pravo, da sebe nazivaju onako kako žele i da budu ono što jesu –Bošnjaci.
Kanadski Bošnjaci su bili, jesu i ostaće nacionalno promotivni u kanadskom Kulturnom mozaiku. Upotrebom faktografskih i historijskih Äinjenice kanadska javnost je upoznata sa bošnjaÄkom historijom, tradicijom, kulturom, bosanskim jezikom. Rezultat navedenih aktivnosti je priznanje nacionalnog imena Bošnjak u kanadskim statistiÄkim i drugim dokumentima i priznanje bosanskog jezika kao World heritage language na osnovu Äega je otvoreno više škola bosanskog jezika u Kanadi.
Suprostavljajući se kontinuiranom dovoÄ‘enju u pitanje vraćanje naziva Bošnjaci, kao i kontinuiranom negiranju bosanskog jezika, Bošnjaci u Kanadi će uvjek obilježavati ovaj datum, saÄuvati ga od zaborava, graditi mostove prijateljstva, saradnje i suživota sa graÄ‘anima Kanade bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost i tako dati doprinos kanadskom Kulturnom mozaiku, kanadskoj državi i društvu.
28. septembar je dan svih Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Bošnjaci slaveći svoj nacionalni dan i poštujući svoje nacionalno ime i jezik ne izdvajaju se iz matice Bosne i Hercegovine, ne žele da se getoiziraju u Bosni i Hercegovini nego su kao i u uslovima agresije i genocida odluÄni za oÄuvanje i razvoj države Bosne i Hercegovine kao multietniÄke, evropske, demokratske i slobodne države.
Svim Bošnjacima u matici i dijaspori neka je sretan dan povratka Bošnjaštvu, Dan Bošnjaka.
Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada