ESEJI, PISMA, PORUKE…
posvećeno prof. dr. Emiru Ramiću
Ne postoji recenzija ove knjige, ili predgovor za nju, koji bi poput ovog poglavlja mogli odslikati poštovanje i povjerenje koje prof. dr. Emir Ramić uživa meÄ‘u najuglednijim Bošnjacima svoga vremena. Autorski tekst o djelu dr. Ramića može biti sintetiÄan, sveobuhvatan, ali, sigurno da ne može sagledati sve one povode i taÄke gledišta sa kojih je valoriziran rad jednog od najvažnijih bošnjaÄkih intelektualaca današnjice, a po nekim sudovima, i svojevrsnog lidera u institucionalnom profiliranju naše dijaspore. Zbog toga smo se odluÄili da iz bogate bibliografije i korespondencije prof. Ramića izdvojimo 40 imena koja će posvjedoÄiti razliÄite aspekte valorizacije ovog akademskog i patriotskog opusa i pregnuća. U poglavlju koje je pred vama možete susresti istinska esejistiÄka promišljanja misije prof. dr. Emira Ramića; možete uoÄiti da neki stavljaju akcenat na umrežavanje dijaspore, drugi na profiliranje akademskog liderstva, treći na stvaranje lobistiÄke platforme u meÄ‘unarodnim okvirima, Äetvrti na zasluge u meÄ‘unarodnoj borbi za istinu o genocidu nad Bošnjacima… I tako redom. Ponovo se uvjeravamo koliko su bogata i raznorodna polja djelovanja prof. dr. Emira Ramića. No, ovaj put, to ne svjedoÄi autorsko pero dr. Ramića, već to Äine ugledna i priznata imena, koji u razliÄitim povodima, sa autorskim peÄatom, akcentiraju neku od bitnosti rada i djelovanja prof. dr. Emira Ramića. Pred nama su, dakle, eseji koji su pisani o radu dr. Ramića, te pisma i poruke upućena na njegovu adresu. Imena koja stoje iza ovih sadržaja, najbolja su preporuka za Äitanje narednog poglavlja:
Ibrahim Kajan, Esad Duraković, Smail ÄŒekić, Ferid Muhić, Vehid Gunić, Mustafa Cerić, Šaćir Filandra, Fatmir Alispahić, Ismet Dizdarević, Bedrudin Gušić, Sakib Softić, Ibrahim Osmanbašić, Fuad Jakirlić, Ekrem Tucaković, Džemal Najetović, Lejla Panjeta, Ademir Jerković, Mirsad Mahmutović, Erol Avdović, Šemso Agović, Dženad Hodžić, Senahid Halilović, Dženita Pašić, Zijad Bećirević, Rizvan Halilović, Ševko Kadrić, Damir A. SaraÄević, Selena Seferović, Meliha Pihura, Fuad Džidić, Francis A. Boyle, Enes Ljevaković, Izet Terzić, Ramiz Salkić, Džemaludin Latić, Nedim Makarević, Stjepan Kljuić, Ejup Ganić, Smail ÄŒekić, Lamija Tanović, Remza Lagarija.
***
Prof. dr. Ibrahim Kajan
GLAVNI STRATEG KONGRESA BOŠNJAKA
I INSTITUTA ZA PROUÄŒAVANJE GENOCIDA
Emir je dobar poznavatelj historije naseljavanja ove goleme zemlje, pa spominje da je već na prvim koracima bijelog istraživaÄa Samuela Champlaina (1605-1606.), u njegovim dnevnicima zabilježeno i prisustvo bar jednog jedinog Južnog Slavena, nekog Jacquesa iz Slavonije. Poslije su, dakako, ispunili mnoge rudnike i luÄke gradove. Bosanska dijaspora je, kaže, mlaÄ‘eg datuma; javlja se krajem 19. i poÄetkom 20. stoljeća – s austrougarskom okupacijom Bosanskog vilajeta, a posebno nakon I. svjetskog rata. Pojave filoksere koja je obrstila i poharala sve vinograde u Hercegovina bacivši na koljena hiljade ljudi, ubrzala je i umnožila broj emigranata – budući da su većini nevoljnika vinogradi bili jedini izvor egzistencije. Prije desetak godina prof. Ramić je napisao jedan tekst o historiji useljavanja, pa mi sad, podsjećajući se nekih podataka, kaže: „Zanimljivo je, da u Kanadu od 1945. do 1960., pristiže sve više Bosanaca – naravno da oni ne dolaze izravno iz “hermetiÄki zatvorene policijske republike BiH”, kakva je cijela Rankovićeva Jugoslavija, nego se useljavaju iz drugih europskih zemalja u kojima su se zatekli nakon svršetka drugog svjetskog rata”. Pretpostavljam, kažem Emiru, da je tu bilo studenata, Äinovnika, profesora, lijeÄnika, inženjera, a u politiÄkom smislu HSS-ovaca, sitnih politiÄara ili razvojaÄenih tipova Dražinih „oslobodilaca“ i, poglavito, Pavelićeve tzv. Nezavisne. Ali, bilo kako bilo, svi su oni u novom svijetu – zapoÄinjali “novi život u rudnicima, na gradilištima, ili na farmama Manitobe i Alberte”. Nova grupa doseljenika podmladila je stare – kaže Emir - i unijela u njih nešto dinamike, osobito preko nogometnih klubova. No, pridošlice su u isto vrijeme dobrim dijelom politizirale već uspavane ili jugoslavenskom propagandom dezinformirane zajednice. Tako je nastao i odreÄ‘eni antagonizam izmeÄ‘u "starih" i „novih“ doseljenika. SliÄne pojave bilježimo i u ukrajinskim, slovaÄkim i drugim zajednicama – kaže prof. Emir o starijoj useljeniÄkoj zajednici bosanskog porijekla. MeÄ‘u vodećim intelektualcima, svakako je i naš sugovornik prof. Ramić, PrijedorÄanin, nekoć najblistaviji student svoje generacije na sarajevskom Fakultetu politiÄkih nauka. Angažiran je na hamiltonskom McMaster University. Emirov rad je dragocjen – ne samo kao osnivaÄa i direktora Instituta za genocid, nego i istraživanjima multidimenzionalnog bošnjaÄkog bića u kanadskom kulturnom mozaiku. Nevjerovatna je njegova aktivnost, i kao Älana više nauÄnoistraživaÄkih institucija u BiH, Evropi, Kanadi i SAD, i kao prvog predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (danas predsjednik ogranka za Kanadu), osnivaÄa i direktora Instituta za prouÄavanje genocida, ostajući tim izuzetno važnim institucijama i danas glavnim strategom. Ne trebam ni spominjati njegova stradanja od genocidne ideologije u Prijedoru, ali i opasnosti koje ga prate i ovog trenutka na današnjoj, kanadskoj adresi.
***
Akademik prof. dr. Esad Duraković
VAŠA USTRAJNOST JE IMPRESIVNA
Mi se mnogo uzdamo u potporu naše dijaspore, posebno u Sjevernoj Americi kao najmoćnijoj zemlji svijeta, jer našoj zemlji još uvijek prijete veoma velike opasnosti. Od srca Vam želim dobro zdravlje i uspjeh. Znam da je bošnjaÄka dijaspora u Sjevernoj Americi veoma aktivna, angažirana, Äini mi se i dobro organizirana, što jest uvjet za efikasno pozitivno djelovanje. Vaša elektronska pošta mi je redovno stizala. No, u svakom sluÄaju, moj sud o Vašem radu, makar i na temelju onoga što sam do sada kazao, veoma je pozitivan. Šta više, ja sam Vam zahvalan za konstantan i Ävrst angažman za prosperitet Bosne i Hercegovine i izražavam poštovanje za Vašu razložnu brigu o još uvijek neizvjesnoj budućnosti Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Da budem sasvim otvoren - mnogo puta sam, Äitajući vašu elektronsku poštu, mislio o tome kako je vaša samosvijest u Sjevernoj Americi na višem nivou nego naša u Bosni i Hercegovini, kako ste poltiÄki zreliji i odgovorniji u vezi s našom sadašnjošÄ‡u i budućnošÄ‡u nego što smo to mi sami u Bosni i Hercegovini. Mi smo u Bosni i Hercegovini, nažalost, veoma razjedinjeni (pogledajte samo fatalnu razjedinjenost naših aktualnih politiÄkih lkidera!), tako da mene kao Äovjeka to Äini nesretnim, kao intelektualca veoma zabrinutim i kao politiÄki osviješÄ‡eno biće priliÄno pesimistiÄnim. Utoliko mi je više Vaša usrdnost, ustrajnost, Äini mi se i organiziranost, bila i ostala dragocjenijom, gotovo impresivnom.
***
Prof. dr. Smail Čekić
UZOR BORBE ZA BUDUĆNOST BOSNE I BOŠNJAKA
Mr. Emira Ramića sam susreo nekoliko puta. Prilikom našeg susreta u Institutu za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 2007. predložio sam mu formiranje Odjeljenja za Sjevernu Ameriku. Emir je to prihvatio kao odliÄnu ideju. Ideju smo konkretizovali prilikom moje posjete Kanadi i Sjedinjenim AmeriÄkim Državama, aprila 2008. godine. Otuda potiÄe naša saradnja. Iz razgovora i iskustva u saradnji sa Emirom Ramićem oÄigledno je da se radi o istinski opredijeljenom borcu za ljudsku i nauÄnu istinu, o svim žrtvama zloÄina bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, a naroÄito na organizovanju preživjelih žrtava genocida u Sjevernoj Americi i njihovom znaÄajnijem povezivanju sa Bosnom i Hercegovinom. Na tom planu je ispoljio veliku izdržljivost, istrajnost i strpljivost. Ne podliježući pod tegobama nasilno prognaniÄkog života, daleko od svoje domovine, ali sa idejom Bosne u srcu i duši, nastavio je nedvosmislenu opredijeljenost u borbi za drugaÄiju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu, nego što je to sadašnja dejtonska Bosna. Emir je branio Äast Bošnjaka svojim perom u vremenu kada sile zla nisu prestale atakovati na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod. On je jedan od svijetlijih primjera koji ukazuje na mogućnost da Bošnjaci mogu imati bolju i sretniju budućnost samo ako budu jedinstveniji i dosljedniji u borbi za opstanak naroda i države. Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjaÄki glas istine o genocidu, tražeći pravdu prema zloÄincima. Pokušao je Bošnjake motivirati da se okrenu vlastitoj tradiciji i originalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Neumorno je ukazivao na opasnost i njene posljedice kojima su Bošnjaci i dan danas izloženi. Posebno je isticao da Bošnjaci u Sjevernoj Americi iz sjevernoameriÄkih društava trebaju uzeti ono što će ih Äiniti jaÄim i organizovanijim, uz njegovanje pozitivnih obiÄaja, dobrih navika, kulture i tradicije bošnjaÄkog naroda.
***
Akademik prof.dr. Ferid Muhić
VAŠI REZULTATI SU BEZ PRESEDANA U DIJASPORI
Moja poznavanja istorije, organizovanja i djelovanja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, skromna kakva jesu, savršeno jasno i potpuno uvjerljivo potkrepljuju Äinjenicu da ste uprvo Vi ovu organizaciju izveli iz anonimnosti i dali joj ne samo legitimitet nego i politiÄki prestiž i opšte poštovanje. Za mene, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je u Vama dobio svoju istinsku afirmaciju, a Vi ste, svojim zaista neumorniom radom i ogromnim angažovanjem postigli rezultate bez presedana u dijaspori. Ne znam za razloge ostavke, uvažavam Vašu zrelost i argumente uzete u obzir pri donošenju takve odluke, ali sam zaista veoma skeptiÄan kako će Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike dalje produžiti! Biće veoma teško naći nekoga sa polovinom Vašeg elana i radne energije, i sa toliko ideja pretvorenih u akciju. Vi ste, ipak, najprije Vi, dakle Äovjek, a svaki je Äovjek više nego suma svih njegovih društvenih angažmana! PolitiÄki angažman, as hectic as yours, zna ponekad da skuÄi prostor manifestovanju pravog Äovjeka, što je, po meni, uvijek prevelika cijena i nenadoknadiva šteta! Biće mi uvijek veoma drago da produžim ovu komunikaciju, i posebno, da se sretnem sa Vama, pravim Emirom Ramićem.
***
Vehid Gunić
EMIR RAMIĆ JE JEDAN OD NAJLJEPŠIH IZDANAKA NAŠEG NARODA
U mojoj knjizi „Pisma u Budućnost“ posebno poglavlje je posveÄeno gospodinu Emiru Ramiću, Äovjeku koji na najljepši, najintelektualniji i najbosanskiji naÄin predstavlja i svoj narod i svoj natalni grad i domovinu iz koje je potekao. Daleko od Bosne i Hercegovine, i veoma blizu mjesta gdje se Nijagara uz huku golemu sunavraćuje prema jezeru Ontario, po svemu sudeći, svoju drugu domovinu našao je tihi i veoma skromni profesor Emir Ramić. Iza tako uopćene formulacije skriva se sjajni intelektualac i grleni borac, koji nastoji da u svijet prodre makar dio istine o stradanju naroda kojem pripada, o zloÄinima koji su poÄinjeni nad njegovim narodom i o narodu koji je oduvijek samo za ljubav znao. I sada, kada je taj narod preživio tragediju i najveći izgon poslije Drugog svjetskog rata, on samo za ljubav zna. Emir Ramić je jedan od najljepših izdanaka toga naroda. Živi, rekoh, u Kanadi, ali, kao predsjednik Bošnjaka Sjeverne Amerike, stiže bezmalo u sve krajeve i te zemlje, ali i Sjedinjenih AmeriÄkih Država. On te poslove radi iz entuzijazma, a za zemlju iz koje je stigao, iz žestokog, gotovo neobuzdanog patriotizma.
***
dr. Mustafa ef. Cerić, Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
ISLAMSKA ZAJEDICA JE PARTNER U VAŠEM RADU
Svako jutro poslije klanjanja Sabah namaza ja otvorim kompjuter da bi saznao šta se radi u svijetu i kako su Bošnjaci tamo. Prvo što uradim je otvorim web stranicu Bosnjaci.net, proÄitam šta piše na ovom našem web magazinu. Onda proÄitam šta piše profesor Emir Ramić i kakve su aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, politiÄki najvažnijoj organizaciji u dijaspori. Nema više kod nas “podrazumjeva se”, kod nas mora da stoji uradilo se i uradiće se, neka podrazumjeva ko šta hoće, mi moramo raditi jer kad ostanemo na “podrazumjeva se” neko drugi će to uraditi u naše ime, a kad ti neko drugi uradi u tvoje ime onda možeš misliti na šta će to liÄiti. Želim posebno da istaknem aktivnosti i djelatnosti predsjednika Emira Ramića i svih Älanova Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivnosti, planovi i programi rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike za nas mnogo znaÄe. Nadam se da će održati kontinuitet vašeg rada. U našoj povijesti bilo je mnogo projekata koji nisu dugo živjeli. Ljudi se zasite i odustanu od projekta. Ja se nadam da Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike neće doživjeti takvu sudbinu. Nije lako održavati organizaciju kakva je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike u svijetu mnogih izazova kakva je Sjeverna Amerika. Ja vam Äestitam i izražavam zahvalnost u ime Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i u svoje ime. Bošnjaci se trebaju nauÄiti komunicirati i poštovati jedne druge. Ne trošimo energiju u destrukciji. Držite kondiciju Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Islamska zajednica nije konkurent Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, već partner. Islamska zajednica se treba brinuti o vjeri, a Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike o svim onim stvarima gdje Islamska zajednica ne može, gdje nije kvalificirana da radi, nacionalno i državno. Imami trebaju podrzati Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i uticati na održavanje kontinuiteta Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.
***
prof. dr. Šaćir Filandra, predsjednik BZK „Preporod“
EMIR RAMIĆ JE KONGRES BOŠNJAKA UÄŒINIO RELEVANTNIM
Institucionalno organiziranje je i politiÄko artikuliranje bošnjaÄkog identiteta u Sjedinjenim AmeriÄkim Državama, a što je izraženo kroz Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, dogaÄ‘aj je od nesagledive važnosti za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Kongresom je stogodišnja bošnjaÄka fragmentarna i partikularna prisutnost u Sjevernoj Americi prerasla u jedinstvenu nacionalnu organizaciju, u instituciju koju je utemeljila slobodna volja ljudi voÄ‘enih zajedniÄkim i opštim ciljevima. Opstanak i boljitak vlastitog naroda kroz njegovo predstavljanje i zastupanje na svjetskoj politiÄkoj pozornici – a što je moć, prestiž i ugled uÄinio od SAD u našem vremenu – cilj je kojeg ova institucija baštini i s manjim ili većim uspjehom ostvaruje. Borba za bošnjaÄka prava istovremeno je i borba za bosanskohercegovaÄke interese, što na sretan naÄin objedinjuje graÄ‘ansku i etniÄku dimenziju politiÄkog bošnjaÄkog djelovanja u dijaspori. Takvo djelovanje je u uvjetima globalizacije, kada smo svi zahvaljujući infromatiÄkim sredstvima premošÄ‡avanja svijeta postali komšije, i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike uÄinilo domaćom, svakodnevnom, aktualnom bosanskoherecogovaÄkom Äinjenicom. On je postao ravnopravnim sudionikom bosanskohercegovaÄke javne, društvene i politiÄke scene. To da je djelovanje Bošnjaka Sjeverne Amerike postalo dio ukupnog bošnjaÄkog politiÄkog života, da je uticalo i da utiÄe na donošenje odluka bitnih za Bosnu i Hercegovinu u svjetskim politiÄkim forumima i domaćim institucijama, uveliko treba zahvaliti i gospodinu Emiru Ramiću. On je dinamizirao rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i uÄinio tu instituciju nacionalno i uopće društveno relevatnom. (…) UbijeÄ‘en sam da će tim putem gospodin Ramić i dalje ići. Sa Kongresom ili bez njega. U protivnom, kako sada stvari stoje, svoÄ‘enje Bošnjaka na vjersku zajednicu te njegove krovne nacionalne institucije na folklorni dodatak godišnjim susretima imama, jeste smjer kretanja koji nije svojstven duhu liberalnih i sekularnih društava slobodnog svijeta. Nadati se, s ove bosanske udaljenosti, da takvim pogrešnim smjerom naše stvari u dalekoj Americi neće ići.
***
Mr. sc. Fatmir Alispahić, književnik i publicista
SVJETIONIK AKADEMSKOG LIDERSTVA
U bošnjaÄkoj politiÄkoj povijesti nikada nije postojala institucija u okviru koje je projicirano toliko kvalitetnih, dugo oÄekivanih, strateških projekata za Bošnjake, kao što je to danas u okviru Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA). Kako je uopće moguće da se jedna takva Äinjenica ignorira ili nepodaštava, da biva negirana ili prešutkivana, ako nikada niko u Bošnjaka nije institucionalno uspostavio nacionalne strateške pravce, kako je to uÄinila ova institucija, osnovana prije desetak godina s ciljem brige o Bošnjacima koji su uglavnom kao žrtve genocidnog entiÄkog ÄišÄ‡enja doselili u Ameriku i Kanadu?! Dejtonska intencija prekida bh. državnih veza sa bh. dijasporom, uvjetovala je da KBSA proširi dijapazon svoga djelovanja i da se poÄne zanimati i za procese koji bi kroz jaÄanje bh. državnosti ojaÄali vezu sa dijasporom. Budući da djeluje u najmoćnijoj državi Svijeta, koja može uticati na bh. realnost, te da su sazrele potrebe za uvezivanjem bošnjaÄkih historijskih razasutosti u jednu krovnu instituciju - KBSA je zauzeo lidersku poziciju u promišljanju bošnjaÄke politike. Ta Äinjenica se može ignorirati, ali tako da šteti samo onome ko neće da vidi i prizna da su Bošnjaci u KBSA konaÄno dobili instituciju koja nudi jedno savremeno strukturiranje odnosa u nacionalnom organizmu. Ovo što nije prepoznato u Bošnjaka, prepoznato je u Srba, jer su Srbi ispravno proÄitali da KBSA odgaja jedno drukÄije, nepokorno i postojano politiÄko vrijeme u Bošnjaka. Prije nego što se upoznamo sa neviÄ‘enom nervozom u svesrpskim redovima, neka nam bude dozvoljeno da ukažemo na Äudan paradoks – da se napadi na KBSA i osobno njegovog lidera prof. Emira Ramića, istovremeno odvijaju iz bošnjaÄkih rupa i sa svesrpskih položaja. Dakako, ne radi se o koordinaciji, ili o unutarbošnjaÄkoj izdaji, ali se radi o nevjerovatno taÄnoj ilustraciji bošnjaÄke tupavosti i zagubljenosti. Kako je moguće da neki Bošnjaci ne vide to što svi Srbi vide – da je KBSA postao istinska prijetnja opstanku Republike Srpske, odnosno, da je izrastao u instituciju koju svesrpska politika respektira kao jedini ozbiljan reprezent bošnjaÄke politike i kao prijetnju velikosrpskim interesima?!
Zadivljuje upornost sa kojom je prof. Ramić insistirao na procesuiranju zloÄina generala Mekenzija i podsjeća na upornost sa kojom su Vizental i saradnici gonili nacistiÄke zloÄince. Takva upornost predstavlja arhetipski uzor koji treba biti usvojen od svih Bošnjaka. Dakle, nema mira, pravde i smiraja dokle god se Luis Mekenzi ne naÄ‘e pred licem pravde! Ovu odluÄnost prof. Ramića prepoznali su velikosrpski lobisti, koji su potom u isti lanac uvezali ostale aktivnosti KBSA, usmjerene protiv ustavne zaostavštine Radovana Karadžića, odredivši tako svoje prve, konkretne, institucionalne, postdejtonske bošnjaÄke neprijatelje - oliÄene u KBSA i prof. Emiru Ramiću.
Umjesto da Bošnjaci zbiju redove, da na sve naÄine podrže KBSA i prof. Ramića, nekoliko Bošnjaka već par mjeseci nastoji ovu instituciju i njenog lidera okarakterizirati u negativnom svjetlu. Negativni naboj briše i sve drugo što je KBSA postigao, a toga je uistinu mnogo.
***
VI STE UVJERLJIVI GLASNOGOVORNIK ŽRTAVA GENOCIDA
O Vašem konstruktivnom djelovanju znaÄajnom za Bosnu i Hercegovinu sam saznavao iz tekstova koje ste pisali ili koje su drugi pisali o bosanskohercegovaÄkim zbivanjima i ponašanjima važnih sudionika u njima. Sadržaji tekstova su uvjerljivo govorili o Vašem dobrom poznavanju ranijih i sadašnjih zbivanja, o Vašoj odanosti zemlji u kojoj ste roÄ‘eni i Vašim osjećanjima za probleme i poteškoće naroda kome pripadate. Sve što ste Äinili Vi i Vaši saradnici, što sada Äinite i što ćete, nadamo se, i dalje Äiniti su znaÄajni doprinosi razumijevanju onoga što su Bošnjaci i pripadnici drugih naroda koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom doživjeli, a doživjeli su strahote agresije i genocida. Vi ste bili uvjerljivi pisci i glasnogovornici i onoga što danas žrtve genocida traže: privoÄ‘enje pravdi (procesuiranje) svih zloÄinaca, kako idejnih zaÄetnika i propagatora “opravdanosti“ genocida tako i sadistiÄkih izvršitelja progona, muÄenja i ubijanja nevinih.
***
Bedrudin Gušić, novinar i publicista
DIVIO SAM SE NJEGOVOJ ENERGIJI I NESEBIČNOM ANGAŽMANU
Bilo je nekoliko varijanti u opciji kako da zapoÄnem ovo mišljenje o radu profesora Emira Ramića za KBSA, odnosno našu dijasporu uopće. Budući da se i sam vidim u nekakvoj srodnoj poziciji kada je u pitanju borba za bolju Bosnu i Hercegovinu, a posebno za istinu o njoj, nekako mi je najprirodnije bilo da slovo o Emiru zapoÄnem sa prvom asocijacijom koja mi padne na um kada razmišljam o njemu: da je rijeÄ o još jednom bošnjaÄkom don Kihotu koji se godinama, neustrašivo, odvažno, hrabro - onako kako to samo Krajišnici rade, principjelno i nadasve intelektualno bori sa vjetrenjaÄama. Zapravo, njegova upornost kada je u pitanju borba za jedinstvo nas - Bošnjaka te naše odrastanje i predstavljanje, ne samo na sjeverno-ameriÄkom kontinentu, nego i drugdje u svijetu, ne može ostaviti nikog dobronamjernog ravnodušnim. Koliko su mi objektivne mogućnosti dozvoljavale, pratio sam rad KBSA i prije nego je profesor Ramić postao primus inter pares u Upravnom odboru te naše asocijacije u Sjevernoj Americi, te uz dužno poštovanje prema njegovom prethodniku s kojim sam, kao i s Ramićem, imao zadovoljstvo uraditi intervju za javnost, imam puno argumenata za tvrdnju da je KBSA tek s Ramićem na Äelu postao nekako prodorniji, intelektualniji, medijski eksponiraniji, bliži nama - Bošnjacima koji živimo u SAD i Kanadi, ali bliži i relevantnim institucijama i domicilnim graÄ‘anima tih zemalja. To nisu samo moji utisci, već i mnogih naših sunarodnika s kojima sam u kontaktu. Divio sam se liÄno njegovoj energiji, htijenju, svakodnevnom nesebiÄnom angažmanu za nas - Bošnjake na ovim i drugim prostorima te bio mu zahvalan na tome. Naravno, i do mene su dopirala i drugaÄija mišljenja o njemu i njegovom radu, kritike koje su bile posljedica neÄije negativne energije, ali takve priÄe i kritike ne govore o gospodinu Ramiću, već o nama, odnosno o onima koji se, ne s kritiÄkim, već kritizerskim nabojem bude, dangube i odlaze na poÄinak. Treba raditi, gospodo! Lahko je priÄati priÄe. Tražiti dlaku u jajetu ili iglu u plastu sijena je jalov posao od kojeg jedinu korist ima naša - šteta.
***
BIO SAM PRIJATNO IZNENAÄEN DUBINOM VAŠEG PRISTUPA
Kao graÄ‘anin Bosne i Hercegovine i kao njen zastupnik u meÄ‘unarodnom sporu koji se tiÄe poÄinjenog genocida nad našim narodom koji je bio i razlogom Vašeg odlaska iz zaviÄaja i domovine, osjećam potrebu i dužnost da Vam se zahvalim na Vašem doprinosu na profiliranju i izgradnji naše najjaÄe nacionalne organizacije izvan domovine. Bio sam svjedokom Vašeg ogromnog liÄnog angažmana na oblikovanju i realizaciji programskih ciljeva Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Kongres je zauzimao stavove o svakom važnom pitanju unutrašnje i vanjske politike Bosne i Hercegovine i o tome informisao donosioce politiÄkih odluka kao i širi krug ljudi u Bosni i Hercegovini koji na te odluke i na donosioce mogu uticati, na koji naÄin je omogućavao svestraniji uvid i bolje rješenje problema. Ponekad se stvari iz daljine bolje vide. Bolje se razdvoji bitno od nebitnog. U poslovima koje sam obavljao za Bosnu i Hercegovinu kao savjetnik bošnjaÄkog Älana Predsjedništva BiH i kao agent tužbe bio sam prijatno iznenaÄ‘en dubinom i serioznošÄ‡u Vašeg pristupa pitanjima s kojim sam se suoÄavao i bio pozvan da o njima liÄno ili zajedno sa drugim odluÄujem. TakoÄ‘er Vam se zahvaljujem na podršci tužbi koju je Kongres pružio u najodluÄnijim momentima za istrajavanje na okonÄanju spora. Ta podrška bila je i finansijska i intelektualna. Uz izraze zahvalnosti za sve što ste uÄinili u funkciji predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerke želim Vam dobro zdravlje i uspjeh u obavljanju drugih liÄnih i društvenih poslova.
***
Ibrahim Osmanbašić, književnik (Udruženje književnika Sarajevo)
JA VAS SVRSTAVAM U ODABRANE!
Pored intuitivne naklonjenosti ka Vašem predanom i humanom angažmanu na pitanjima od općeg interesa i dobrobiti, svjedoÄi Vaš rad da ste se zalagali za sistem - a što znaÄi za harmoniju i red, za institucije i programe, za istinu i pravdu. Kroz historijsko iskustvo takvi angažmani su nailazili na snažan otpor od strane onih Äija je moralna strana liÄnosti duboko u mulju neÄasnosti - jer su liÄne interese stavili iznad općih. Nažalost, naša bosanska i bošnjaÄka iskustva su puna imena pogaženih i javno iskompromitovanih Äasnih ljudi - koji su se odvažili da govore istinu i koji nisu bili spremni na sljepoću pri neracionalnim i duboko štetnim aktivnostima - a što je usmjereno ka uskogrudim grupaškim interesima, kroz pasivizaciju aktivnosti od općeg interesa. BosnjaÄki narod, a i cijela Bosna i Hercegovina, ostala bi bez jednog istaknutog borca za perspektive budućnosti - ako bi se Vi povukli iz javnog djelovanja - potisnuti mraÄnjaÄkim hirom i pirom. Ako Vi odustanete - neprijatelji Bošnjaka i Bosne i Hercegovine - slaviće pobjedu - još jednu neÄovjeÄnu pobjedu - nad Äovjekom, nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima. Poštovani gospodine Emire Ramiću - kakva će poruka otići u javnost – Bosni i Hercegovini i Bošnjacima - ako se Vi povuÄete iz javnog života, gdje ste, smatram, konsolidovali pozitivne trendove u djelovanju i imidža javnih aktivista za opću dobrobit? Pritisku mraÄnjaštva može odoljeti volja pozitivnih konstruktivaca, ali kroz sistem, racionalizam i humanizam, jer su razlozi duboki a argumenti stameniti, a modaliteti borbe su ispred onih koji su dostojni te borbe - a, ja liÄno, u te odabrane Vas svrstavam!
***
PROF. RAMIĆ JE ZNAO NA VRIJEME UPUTITI ZAHTJEVE
NA MJESTA GDJE SE DONOSE VAŽNE ODLUKE
Meni je jako žao što se sve ovo dogaÄ‘a Äovjeku koji je nesebiÄno radio za opšte inerese Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Napadi dolaze od onih koji se pozivaju na zakone, a oni upravo najviše krše te iste zakone. Razlozi za ove napade su zbog toga što Bošnjaci još uvijek nisu formirana jedinstvena nacija pa djeluju heterogeno i štetno, kada su u pitanju naši zajedniÄki interesi. To, nažalost, šteti svima nama. Ovih dana ima dosta komentara oko rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Prof. Emira Ramića u našim medijima. Većina ocjenjuje rad gosp. Ramića kao veoma uspješan. Ja mogu reći da je prof. Ramić znao koristiti elektronske medije te na vrijeme uputiti zahtjeve na mjesta gdje se donose važne odluke za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Ja oÄekujem da će gosp. Ramić nastaviti i dalje raditi za naše opšte dobro. U ime BH koordinacije Kongresa New Yorka, i svoje liÄno ime, ja se zahvaljujem Prof. Ramiću na dosadašnjem uspješnom voÄ‘enju Kongresa i želim puno uspjeha u budućem radu i životu.
***
Ekrem Tucaković, rukovodilac Službe za odnose s javnošÄ‡u Rijaseta Islamske zajednice
LIDERSKA ULOGA U ORGANIZACIJI DIJASPORE
Nikada nisam imao priliku da neposredno radim i saraÄ‘ujem, pa Äak ni da liÄno upoznam Emira Ramića. Obzirom na ovu Äinjenicu upuštam se u rizik da ove rijeÄi budu necjelovite ili jednodimenzionalne, posebno kada se dogaÄ‘aji posmatraju s distance, ili ako nema pogleda i iskustva iznutra. No, Äini se, da to nije dovoljan razlog da se ne istakne, makar i necjelovita, impresija o Emiru Ramiću, koju sam vremenom formirao, prvenstveno kroz njegov rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, Äije sam aktivnosti pratio i nastojao povremeno objavljivati na Rijasetovom web portalu. Dakako, bilo je to vrijeme stasanja i profiliranja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u respektabilnu organizaciju Bošnjaka u dijaspori. U tom smislu ne može se poreći Äinjenica da je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike postao najprepoznatljivija bosanska i bošnjaÄka organizacija naše razuÄ‘ene dijaspore, da se Kongres svojim proaktivnim djelovanjem snažno nametnuo Bošnjacima u našoj sveukupnoj dijaspori, nametnuo se bosanskoj društvenoj i politiÄkoj sceni, ali i javnosti u regionu. Bez sumnje, to nije malo postignuće, jer promocija dijaspore i njeno uvezivanje s maticom - domovinom je dugoroÄan i osmišljen proces kojeg obiÄno osmišljavaju i projiciraju državne vlade i parlamenti. Nažalost, naša domovina, ne ulazeći u razloge i odgovornost, vrlo malo je, ili skoro ništa, uÄinila da se dijaspora horizontalno i vertikalno organizira, uveže, promovira i razvija njena patriotska svijest. U tom praznom prostoru, Kongres Bošnjaka je pokušavao, nadomjestiti nedostatak institucionalne brige, umrežiti dijasporu, pokrenuti brojne inicijative prema državi Bosni i Hercegovini, tražeći da domovina uvažava glas, znanje i iskustva dijaspore i aktivno štiti interese svojih graÄ‘ana i na domaćem i na vanjskom planu. IzvoÄ‘enje u punom kapacitetu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike na javnu scenu, zadobijanje kredibiliteta u dijaspori i domovini jesu, izmeÄ‘u ostalog, vrijednosti koje se ne smije zaboraviti ljudima i rukovodstvu Kongresa.
***
Akademik prof. dr. Džemal Najetović, dekan Pravnog fakulteta
SMATRAM TE NAJAKTIVNIJIM ZEMLJAKOM IZVAN BiH
Dragi profesor Ramić, smatram te najaktivnijim zemljakom van BiH i kao poznatom demokrati slobodan sam predložiti da sa ovim komplimentarnim pismom - Povelja o kulturi sjećanja na žrtve genocida u BiH - upoznaš uvaženog Trudeau Justina, premijera Kanade, velikog i plemenitog Äovjeka. Meni se posebno važnim Äini to što on druge i drugaÄije protežira kao i svoje sunarodnike. Tako Kanada kao država postaje poznata po osobenoj demokratiji koja je u njoj razvijena, gdje se spajaju brojne kulture i tradicije radinosti, odgovornosti, mirotvorstva, demokratiji koja ne suprotstavlja ljude bez obzira na imovinski i društveni status, religijski identitet i sl. Smatram da bi iskustva života u jednoj tako naprednoj i ureÄ‘enoj državi mogla mnogima poslužiti kao pozitivan primjer i doprinijeti boljem razumijevanju i suživotu ÄovjeÄanstva uopće. Selam iz Sarajeva!
***
Dr. sc. Lejla Panjeta
TALENTIRANI VOÄA POSVEĆEN PATRIOTIZMU
Profesor Emir Ramić jedan je od svjedoka bosanskohercegovaÄke stvarnosti, koja se ogleda u jedinstvenoj, demokratskoj i ekonomski prosperitetnoj državi Bosni i Hercegovini za koju se trenutno na putu ka evropskim integracijama zalaže većina bosanske akademske elite. Iz njegovog djela evidentno je da podržava i nastoji doprinjeti otvorenijem, slobodnom i jednakopravnom bosanskohercegovaÄkom društvu, a njegovi tekstovi govore o tome da se radi o autoru koji sa lakoćom govori onako kako piše, piše onako kako iskreno misli, misli onako kako osjeća. Ovakva predanost vidljiva je i u njegovim ostalim radovima i projektima u kojima je karakteristiÄna kultura bošnjaÄkog i bosanskohercegovaÄkog dijaloga u cilju jaÄnja države i otvorenog, slobodnog, civilnog društva u Bosni i Hercegovini u kome će biti zagarantovana osnovna prava i slobode Äovjeka, graÄ‘anina, naroda i državljanina. Emir Ramić je širom dijaspore i u Bosni i Hercegovini poznat po produkciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, krovnoj organizaciji ameriÄkih i kanadskih Bošnjaka, nezavisnoj od bilo koje politiÄke i druge opcije. Kongres je pod njegovim voÄ‘stvom postao znaÄajna organizacija koju su jednako uvažavali i najveći neprijatelji Bosne i Hercegovine i najveći prijatelji. Njegovi saradnici su dobijali samopouzadanje i snagu kroz ovog talentiranog voÄ‘u koje im je davao svojim primjerom i radom. Brižljivo prikupljeni podaci i izvori, naÄini argumentacije i jednostavno i sažeto izlaganje karakteristike su Ramićevih tekstova. I dalje on nastavlja raditi za bolju budućnost države i društva u Bosni i Hercegovini, a iz ovog djela vidljivo je da je patriotizamu i ljubavi prema domovini posvetio najvažniji dio svog života. Zbog svog bezinteresnog zalaganja i velikog uloženog truda za nadati se je da će u vremenu koje je pred nama ovaj rad biti adekvatno prepoznat i nagraÄ‘en.
***
Dr. sc. Ademir Jerković, direktor Arhiva FBiH
VI STE ÄŒASTAN ÄŒOVJEK KOJI NOSI VELIKI TERET
Veoma žalim što podnosite ostavku. Ne znam sve pojedinosti koje su Vas rukovodile da preduzmete takav korak. Ali, sigurno postoje razlozi. Iz Vašeg pisma se vidi da ste Äastan Äovjek, jer u rijeÄima Vaše ostavke prepoznajem emocije. Toj vrsti ljudi ja sam veoma sklon, jer znam da takvo pismo i takvu odluku neće donijeti neko ko nema obraza. Znam da nosite veliki teret, ali nemojte se predavati. Mi Bošnjaci vodimo tešku borbu. Mnogi naivno misle da smo "pregurali" najteže. Sada se vodi rovovska borba i svaki Äovjek nam je važan. Jer, svijet u kojem živimo (a posebno zapadni) neće ni trepunuti da se oko većeg uloga nagodi na raÄun Bosne i Hercegovine. U politici sve može. Principi preko noći prestaju to biti, a nešto što upamet ne može stati proglasi se samo u jednom danom neupitnim principom. Zato, molim Vas, razmislite još jedanput. Teška nas borba oÄekuje i moramo zbiti redove. Na ovaj naÄin smo izgubili mnogo ljudi. Na kraju, želim Vam Äestitati na dosadašnjem radu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike se pod Vašim voÄ‘stvom nametnuo kao nezaobilazan faktor ne samo u dijaspori nego u ukupnom bošnjaÄkom miljeu.
***
Akademik prof. dr. Ferid Muhić
DO SADA NAJUSPJEŠNIJI PODUHVAT U BOŠNJAÄŒKOJ DIJASPORI
Iako je, prema mojim saznanjima, Vaš rad formalno podrazumijevao realizaciju kroz institucije KBSA, njegov realni efekat daleko prevazilazi i institucionalne i geografske okvire. Iz vrlo dugaÄke liste Vaših znaÄajnih inicijativa koje su meni poznate – a koja je svakako tek mali dio svega onoga što ste Vi uradili, emotivno me posebno pogodila i istinski inspirirala odliÄno organizirana borba na otkrivanju krivaca za strašne zloÄine i genocid nad Bošnjacima u Prijedoru, Kozarcu i podruÄju sjevero-zapadne BiH, kao i svestrana zalaganja za rehabilitiaciju nevinih žrtava sa ovih podruÄja. Aktivnosti kojima ste ne samo stavili do znanja najvišim insititucijama SAD i Kanade, istinu o zloÄinima u BiH, nego i dobili njihove povratne konkretne odgovore i što je posebno važno – njihovu podršku - kao i veliki broj inicijativa za popravljanje položaja Bošnjaka u ovim zemljama, predstavlja vjerovatno do sada najuspješniji poduhvat u tom smislu. TakoÄ‘er je neprocjenjiva i Vaša stalna angažiranost na politiÄkom, ekonomskom i kulturnom afirmisanju Bošnjaka u dijaspori. Pregled Vašeg rada i uspjeha Vaših projekata, koliko god bio kratak, nikako ne smije ispustiti iz vida i Vaše inicijative za izmjene i dopune glasaÄkih prava Bošnjaka iz dijaspore u matiÄnoj državi BiH, koje su svojom odliÄnom organizacijom i agilnim provoÄ‘enjem u konkretnu akciju odigrale krupnu ulogu u pozitivnom profiliranju javnosti u BiH. Nezavisno od bilo Äijeg liÄnog stava i privatnog mišljenja, bez obzira što, barem do sada, nisam imao priliku da Vas liÄno upoznam, Äinjenica da ste Vi obavili ogroman posao na ujedinjenu dijaspore Bošnjaka u Sjevernoj Americi, i da ste dali ogroman doprinos istini o agresiji na BiH i genocidu provedenom nad Bošnjacima, ostaje objektivan pokazatelj istinske i neprocjenjive vrijednosti Vašeg angažmana. Sasvim je jasno da ubuduće KBSA treba i oraganizacijski i programski usaglašavati svoj rad sa situacijom i sa promjenama u sadržajima realizacije prava Bošnjaka, ali jedno je sasvim sigurno: njegovom radu Vi ste postavili institucionalne temelje, odredili vrjednosne i etiÄke standarde, i naznaÄili okvire dinamike, energiÄnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju odluka Älanstva, kao i volje, odnosno najboljih interesa, svih Bošnjaka.
***
Mirsad Mahmutović, naÄelnik Ureda za dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH
VRIJEDAN DOPRINOS U BORBI ZA BOSANSKI JEZIK
Daleko od oÄiju, a duša bosanska, Emir Ramić je predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivan i vrijedan Äovjek. Voli svoju domovinu i radi na njenom promoviranju. Uz svoje redovne poslove vodi školu bosankog jezika u Hamiltonu. On je najbolje shvatio rijeÄi rah. Alije Isakovića koji je davno zapisao: „Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam Bosanski jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskoga ni u okrilju hrvatskoga jezika, nije njihova izvednica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do poÄetka XX stoljeća, kada su politiÄke prilike izmijenile njegov javni status...“ (Alija Isaković, RijeÄnik karakteristiÄne leksike u Bosanskome jeziku, Sarajevo 1992.g.) U Kanadi su Bošnjaci izuzetno aktivni po pitanju Äuvanja maternjeg jezika, jer su svjesni da gubljenjem te komponente dolazi do sigurne asimilacije. I kako kaže književnik Isnam Taljić: „Više nije upitan naš odnos prema vjerskim vrijednostima, niti prema državi BiH, upitan je naš odnos prema bosanskome jeziku!“ Stoga ovaj primjer g. Ramića i drugih entuzijasta zaslužuju naše veliko poštovanje i pažnju.
***
Erol Avdović, novinar, New York
RADO SAM PRENOSIO VAŠE STAVOVE ZA DEUTSCHE WELLE
Želim da Vam se zahvalim na zaista, dosad neviÄ‘enoj ažurnosti u slanju svih materijala koje ste godinama prosljeÄ‘ivali. Iako, moram priznati nisam podrobno upućen u razloge Vaše ostavke, žao mi je što odlazite, jer što se tiÄe mog novinarskog rada, nikad mi nije manjkalo informacija o aktivnostima Kongresa, upravo zahvaljujći Vama. Moram, naravno dodati, da niti ja nisam previše "kopao", jer su me interesovali Vaši stavovi po pojedinim pitanjima, koje sam u nekoliko navrata rado prenio za Deutsche Welle i u mojim novinama, Euro Bazaru, koji se već odavno preselio u povijest. Zato još jednom hvala, uz nadu da ostajete aktivan u BH zajednici u Sjevernoj Americi, te da ćete svoje dosadašnje iskustvo ugraditi u neki novi institucioanalni angažman, ili sasvim osobni - graÄ‘anski i intelektalni. Podsjetio bih Vas na Volterove rijeÄi: "Progres je tihi revolt intelektualaca"! Uz nadu da dolaze bolja vremena.
***
Šemso Agović, Ljubljana
U SVETOJ MISIJI BORBE ZA OPSTANAK BOSNE I BOŠNJAKA
Agresija na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake (1992-1995.), uprkos razornosti i brutalnosti nije postigla svoj cilj – nestanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, već naprotiv, otvorila je novu stranicu u njihovoj afirmaciji na geopolitiÄkoj pozornici Balkana. Za takav preokret potrebni su bili nebrojeni hrabri pojedinci, patriote, nesebiÄni eruditi, koji su i u ratu i u miru vršili svoju svetu ulogu u borbi za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Jedan od njih je i prof. Emir Ramić, koji se odvažio uložiti sav svoj ljudski, intelektualni i patriotski kredo za Bosnu i Hercegovinu i bošnjaÄki narod, organizujući Bošnjake Sjeverne Amerike u respektabilnu i efikasnu zajednicu Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Svoj rad u Dijaspori i Kongresu profesor Ramić je sublimirao kao svjedoÄanstvo jednog vremena i Ramićeve uloge u njemu. Njegov rad je još jedna radna pobjeda našeg intelektualca, patriote, erudite, prijatelja i Bošnjaka, profesora Emira Ramića, a istovremeno je i prilog kontinuitetu razvoja bošnjaštva uopšte.
***
Dženad Hodžić, urednik na BM radiju
LIDER BRITKE KRITIKE, SVJESTAN SNAGE PERA
Pisati o Emiru Ramiću znaÄi pisati o Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, pisati o dijaspori, o ljudima koji su se ne svojom voljom našli van granica svoje domovine i koji tu istu domovinu ako ne sa većim onda sa istim žarom vole kao i oni koji su ostali ovdje. Borba za istinu ima mnogo oblika a jedan od oblika je baš ovaj, nazvaću ga, "Emirov oblik borbe". To znaÄi konstantno ukazivanje, pravovremeno reagovanje i za razliku od mnogih drugih organizacija davanje originalnih rješenja za izlaz iz nastale situacije. U turbulentnim vremenima koja su ostala iza nas i ovom koje je još uvjek u toku, Emir Ramić je u svakom momentu znao šta Äini i bio je svjestan kolika je snaga "pera". U mnogobrojnim intervjuima koje sam obavio sa njim, Emir kao prvi Äovjek Kongresa je dokazao da je istina jaÄa od neistine. Da je dobro jaÄe od zla. Svojim radom i britkom kritikom onoga što je pogubno po državu Bosnu i Hercegovinu i njen historijski i pravni kontinuitet, a ne stavljajući se apriori uvijek i samo na jednu stranu nego na stranu onih koji su u pravu, Emir je dokazao da će "biti Bosne".
***
Prof. dr. Senahid Halilović
MISIJA IZGRADNJE KROVNE ORGANIZACIJE U DIJASPORI
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je jedinstvena organizacija na ovim prostorima (U.S.A i Kanada), koja zaista okuplja sve Bošnjake, bez obzira na vjersko ili politiÄko opredjeljenje, starosnu dob ili pol. Stekao sam utisak, da je to organizacija koja je spona izmeÄ‘u ostalih bošnjaÄkih organizacija, koje rade u cilju osvješÄ‡ivanja bošnjaÄkog bića. Doživjela je nagli uspon napornim radom (uz pomoć drugih zajednica ili pojedinaca), sa svojim upravnim odborom, na Äijem Äelu je bio prof. Emir Ramić. Tada se potpuno dala na raspolaganje Bošnjacima ovog dijela dijaspore, kako bi njima pokazala put da ostvare svoja prava, njeguju dugotrajnu tradiciju, zaštite svoje interese, kako ovdje tako i u Bosni i Hercegovini. Mislim da je bila dovoljno zrela da postane krovna organizacija i spona svih nevladinih organizacija, politiÄkih partija i drugih, kako bošnjaÄkih tako i probosanski orjentisanih organizacija u dijaspori, kao i njihova konekcija s Bosnom i Hercegovinom. Rad Kongresa, na Äelu Emirom Ramićem, doživio je veliki uspon.
***
Dr. sc. Dženita Pašić, advokat
UPORNI ENTUZIJASTA U BORBI ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Prof. Emira Ramića sam "upoznala" preko emaila, prije nekoliko godina kada su na moju adresu stala stizati pisma i dopisi koje je prof. Ramić neumorno pisao. Mislim da je naša "veza" nastala kroz BošnjaÄko-AmeriÄko savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu sa kojim smo oboje saraÄ‘ivali. Pisma prof. Ramića, izjave za štampu, pozivi na akciju, uvijek su bili puni energije, emocije, borbe za pravdu i, što je najvažnije, borbe za Bosnu i Hercegovinu. Za prof. Ramića bi se moglo reÄi da je iskreni entuzijasta. NaroÄito me je dojmila njegova upornost i borba da se onemogući Darku Trifunoviću odlazak na simpozij u NjemaÄku jer je isti negirao genocid u Bosni i Hercegovini. Ni prijetnje sudom nisu omele prof. Ramića u njegovoj namjeri. Takvih ljudi je u našoj dijaspori zaista malo i treba im dati svu podršku u njihovom radu. Nadam se da će prof. Ramić i ubuduće nastaviti sa svojim zalaganjima za dobrobit Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Kanadi i Americi.
***
Doc. dr. sc. Zijad Bećirović, direktor MeÄ‘unarodnog instituta za bliskoistoÄne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana
EMIR RAMIĆ U SJENI KBSA ILI KBSA U SJENI EMIRA RAMIĆA?
Profesor Emir Ramić je svojom pojavom i djelom oznaÄio svoje vrijeme i budućim generacijama Bosanaca/Bošnjaka široko trasirao puteve progresa, posebno na planu priznanja i emancipacije Bosne i bošnjaštva. Za šest godina svoga aktivnog rada u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) mladi prijedorski profesor stvorio je aktivnu respektabilnu bošnjaÄku organizaciju multinacionalne, multietniÄke i multikulturalne orjentacije i obezbijedio joj puni kredibilitet u komunikaciji i interakciji na meÄ‘unarodnom planu, s domovinom - Bosnom i Hercegovinom i bosanskom dijasporom u svijetu. S Emirom na Äelu KBSA postaje spremniji za sve izazove, nezavisniji i agresivniji u jasno istaknutim zahtjevima da se agresor na BiH 92-95. decidno odredi i kazni, revidira nepravedan Dejtonski mirovni sporazum, prognani vrate svojim domovima, a žrtve dobiju satisfakciju i obeštete. Emir Ramić je ujedinio bošnjaÄku organizacionu strukturu zaÄetu u Kanadi u Torontu s ojaÄalim bošnjaÄkim enklavama Chicaga, New Yorka, St. Louisa, Jacksonvilla i drugih, uspostavio njeno sjedište u SAD i dao joj internacionalni karakter, danas prepoznatljiv u Äitavom svijetu. Time je KBSA postala krovna organizacija sjevernoameriÄkih Bošnjaka, ali isto tako vodiÄ i zastupnik svih Bošnjaka dijaspore. Svjež dokaz trajne aktivne interakcije KBSA i njegova vizionarskog lidera Emira Ramića je nagrada KBSA, koja mu je dodijeljena 25. decembra 2008. godine na Manifestaciji u Chicagu, povodom 65. godišnjice postojanja RBiH, za bošnjaÄki patriotizam i nemjerljiv doprinos u afirmaciji bošnjaštva. Za Emira se može sigurno reći da je postavio institucionalne temelje, odredio vrijednosti i etniÄke standarde, naznaÄio okvire dinamike, energiÄnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju volje i interesa Älanstva, okupljenog oko KBSA. Emirova idejna podloga za budući nacionalni koncept (kreirana maja 2004), ostaje saÄuvana kao vrijedna okosnica buduće nacionalne platforme Bošnjaka. Svojom energiÄnom neustrašivom odluÄnošÄ‡u Emir je usporio i zaustavio promociju i rekonvalenscenciju ÄetniÄkog pokreta Darka Trifunovića na raÄun bošnjaÄke žrtve, demaskirao srpski ÄetniÄki pokret Kanade i informativnim pojašnjenjem bh realnosti preusmjerio naklonjenost kanadskih vlasti ÄetniÄkoj kamufliranoj bratiji; Rezolucijom o genocidu u Srebrenici ojaÄao impulsivnu energiju pokreta srebreniÄkih majki da istraju u svojim pravednim nastojanjima; bosanskom jeziku u Americi, Kanadi i svijetu obezbijedio priznanje, verifikaciju i status; raskrinkao silovatelja bošnjaÄkih djevojaka i majki - kanadskog generala Mekenzija, te osujetio brojne destruktivne pokušaje protiv bošnjaÄkih instituta, instanci, organizatora i nosioca akcije. Saopštenja KBSA pisana Emirovim stilom, snagom i logikom u vezi promjene bosanskog Ustava, reforme b-h policije, te Deklaracija povodom presude MeÄ‘unarodnog suda u Hagu (februara 2007.) imale su snažan odjek, efekat i nesumnjiv domet. Moja je želja ovim tekstom zahvaliti KBSA na strateškoj mudrosti, g. Ramiću na nesebiÄnom doprinosu, a BIH i njenom narodu još jednom predstaviti koliko dobra može uÄiniti jedna dobra duša, a koliko zla jedna loša.
***
Dr. sc. Rizvan Halilović, Udruženje demokratskih pravnika BiH
DOKTOR RAMIĆ ZASLUŽUJE PODRŠKU AMERIKE I KANADE
Poštovani prijatelji u Institutu za istraživanje zloÄina genocida i svih drugih zloÄina i zloÄinaÄkih poduhvata, mi iz Udruženja demokratskih pravnika Bosne i Hercegovine, a vjerujem da govorimo u ime svih slobodoumnih ljudi u Bosni i Hercegovin, svesrdno podržavamo akademika prof. dr. Emira Ramića i njegov tim. To su ljudi koji neprekidno tragaju i bore se za istinu i pravdu u ime žrtava genocida i svih drugih zloÄina. Nažalost i nakon brojnih zloÄina i brojnih presuda meÄ‘unarodnog suda pravde i MeÄ‘unarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, sljedbenici nacistiÄkih tvorevina Pavelića i Nedića u Hrvatskoj i Srbiji i dalje nastoje negirati sve zloÄine koje su poÄinili. Ono što Äine direktor Ramić i Älanovi Instituta za istraživanje gencida u Kanadi, je nemjerljivo i vrijedi svakog pomena i zaslužuje podršku institucija prijateljskih država Kanade i SAD. Mi oÄekujemo da akademik Ramić bude na svaki naÄin podržan od ameriÄke intelektualne i slobodarske javnosti i državnih institucija Amerike i Kanade. Napadi na Ramića od strane ustaša i Äetnika koji slijede Pavelića i Nedića u zloÄinima moraju biti osuÄ‘eni i od onih nad kojima su Pavelić i Nedić poÄinili Holokaust u Drugom svjetskom ratu. To su kvislinške tvorevine koje su se takmiÄile koja će više Jevreja uništiti u logorima Jajinci, Banica, Sajmište, Jasenovac i dr. Bošnjaci su nebrojeno puta stali u zaštitu svojih komšija u svim situacijama i to naši susjedi dobro znaju, ali nikada nisu smogli snage da se okrenu civilizacijskim i univerzalnim ljudskim vrijednostima, kojima cijeli svijet teži nakon osnivanja UN i drugih meÄ‘unarodnih organizacija, koje se bore protiv Holokausta i genocida u svijetu. Još jednom poruÄujemo našim prijateljima u Institutu na Äelu sa akademikom Ramićem da nastave svoju plemenitu misiju, pozivajući sve sudske i druge organe u SAD i Kanadi da pruže zaštitu naših prijatelja u Institutu. SrdaÄni pozdravi i podrška svim borcima za univerzalna ljudska prava i slobode, a naroÄito onim organizacijama koje se bore za istraživenje Holokasuta i genocida, kao bi dali svoj nemjerljiv doprinos globalnom miru i sigurnosti svih ljudi u svijetu.
***
Ševko Kadrić, direktor „Hamleta“ – bh. izdavaÄke kuće iz Skandinavije
PREGALAC, ENTUZIJASTA, MORALAN I ZNALAÄŒKI ÄŒOVJEK
Sa velikim interesovanjem sam pratio pojavu Emira Ramića, na politiÄkoj sceni Sjeverne Amerike koja je imala znaÄajnog uticaja na svebošnjaÄka dešavanja u dijelu koji figurira pod imenom „bh. dijaspora“. (...) Emir Ramić naprosto nije bio dio te priÄe te je njegov izbor za Predsjednika KBSA u ÄŒikagu 28. maja 2006. godine bio tim Äudniji. U periodu koji je slijedio, Emir Ramić je vispreno, istrajno i znalaÄki stvarao osnovu da se svi ovi ciljevi i realizuju u realnom životu. U skorašnjem izvještaju ove organizacije predoÄena je cijela niska sjajnih rezultata i uÄinaka organizacije na Äijem je Äelu ovaj pregalac, entuzijasta, moralan i znalaÄki Äovjek bio. Nažalost, Emirovi rušitelji nisu imali silu argumenata, imali su ono što jedino i imaju argument sile. Problem je da je sa svakim danom sve manje Emira, koji hoće, znaju i umiju da vide svjetlo na kraju tunela u mraku besvjesti i bešÄašÄ‡a.
***
Damir A. SaraÄević (Linc, Austrija)
DJELO EMIRA RAMIĆA JE INSPIRACIJA ZA NAŠU DIJASPORU
Ono što moram odmah na poÄetku naglasiti je da prof. Emira Ramića ne poznajem osobno, već da se moje mišljenje o njemu gradilo na osnovu onoga što je dolazilo do mene od njegovih aktivnosti u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na osnovu toga mogu više napisati o takvoj vrsti ljudi općenito, nego o prof. Ramiću osobno. Ako uzmemo u obzir da se nakon uspješnog suprostavljanja probosanskih snaga pokušaju uništenja bosanske multikulturalne države poÄetkom 90-tih godina ipak još uvijek nije došlo do dugoroÄnog rješenja bosanskog (istoÄnog) pitanja, kao ni do nesmetane funkcionalnosti bosanskohercegovaÄkih državnih organa, onda se može zakljuÄiti da je svaki oblik organiziranja pojedinaca ili institucija u cilju uÄvršÄ‡ivanja državnosti Bosne i Hercegovine i osiguranja temeljnjih ljudskih prava svih graÄ‘ana na njenoj teritoriji od velikog znaÄaja za sve one Äija je sudbina vezana za tu zemlju. Jedan od tih svjesnih pojedinaca, koji se zalagao i zalaže za dobrobit Bosne i Hercegovine u Sjevernoj Americi, kao i za izgradnju svijesti o genocidu nad Bošnjacima, je zasigurno prof. Emir Ramić. Nadam se da će njegov primjer, pogotovo nama koji živimo izvan granica svoje domovine, pomoći spoznati i preuzeti svoju ulogu u bici za opstojnost nas samih kroz Bosnu i Hercegovinu, jer preživjeti rat ne znaÄi i ostati živ.
***
Selena Seferović, direktorica Bosanske biblioteke Chicago
KRUNA NJEGOVOG RADA JE
REZOLUCIJA O SREBRENICI U AMERIÄŒKOM KONGRESU
Gospodina Emira Ramića, doskorašnjeg predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike poznajem već nekoliko godina, i za to vrijeme smo ostvarili veoma plodnu i znaÄajnu saradnju na polju jezika, književnosti i kulture uopšte. Kad je rijeÄ o njegovom doprinosu našoj bosanskohercegovaÄkoj zajednici u Americi i Kanadi, izdvojila bih nekoliko, po meni, najvažnijih uspjeha. Boreći se za zvaniÄno priznavanje bosanskog jezika kod kanadskih vlasti, Emir Ramić je to isto uspio da uradi, a kao direktor Škole bosanskog jezika, intenzivno ga i danas predaje našem mladom naraštaju u Kanadi, na Äemu mu je zajednica veoma zahvalna. Što se tiÄe knjiga i promocija, gospodin Ramić je uvijek podržavao rad naše Bosanske biblioteke Cikago, i rado se odazivao, da bar preko pisma pozdravi naš rad i skupove ljubitelja dobrih knjiga, pa je tako povodom Genocida u Prijedoru, kada smo imali prezentaciju Udurženja PrijedorÄana iz St.Luisa, napisao i kao PrijedorÄanin pozdravni govor koji je primljen sa odobravanjem. Možda kao kruna njegovog rada jeste borba da se izglasa Rezolucija o Srebrenici u ameriÄkom Kongresu, kada sam inspirisana i njegovim trudom i lobiranjem, napisala pisma našim senatorima iz Ilinoisa Ricardu Durbinu i Baraku Obami, moleći ih da na bazi Äinjenica o genocidu u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini, podrže Rezolucije, što su oni i uÄinili, a potom m obojica odvojeno jedan od drugog napisali povratno pismo, što sam i objavila u mojoj knjizi “Bosanska biblioteka Cikago - Govor zaviÄaja”. Gospodin Ramić je uradio još puno toga za dobrobit naše izbjegliÄke bosanskohercegovaÄke zajednice u Sjevernoj Americi, ali sam se ja u ovom kratkom osvrtu fokusirala na našu liÄnu saradnju, i vjerujem da će svjedoÄenja i drugih ljudi na ovu temu doprinijeti da se sastavi mozaik liÄnosti i djela koji se zove Emir Ramić.
***
Iz cijelog ovog etno-socijalnog i politiÄko-kulturološkog zemljotresa, iz prašine nihilizma uzdigla se bosanskohercegovaÄka narodna organizacija: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike. Od 1996. KBSA je institucionalno i organizovano branio interese Bosne i Hercegovine kao države, te Bošnjaka u domovini i dijaspori. Dosljednost i djelatnost pojedinaca i organizacije okupljenih oko ideje KBSA nije samo omogućila organizaciji da živi 13 godina, već je i proširila i poboljšala kvalitet svog rada, postigavši jako dobre rezultate u SAD i Kanadi, unatoÄ malom budžetu i nezrelosti same organizacije. A za to, zacijelo, dio zasluga pripada i Emiru Ramiću, jednom od najaktivnijih Älanova KBSA. U mnoštvu ovih, po meni vrijednih Bošnjaka, koji su svojim dobrovoljnim neplaćenim radom oplemenili svoje zajednice i aktivno unaprjeÄ‘uju status bošnjaÄko-ameriÄke i bosansko-ameriÄke etniÄke skupine, izdvaja se g. Ramić. Svojim volonterskim djelovanjem je poboljšao efikasnot KBSA, jer se prihvatio najgore i najteže zadaće: Äelnika KBSA u trenutku kada je prijetilo da organizacija zamre i prestane sa djelovanjem. On je dao sve od sebe do krajnjih granica. Gospodin Ramić, kao osnivaÄ KBSA, uradio je puno toga dobrovoljno i savjesno u korist djece onih ljudi koji su poginuli braneći bosanskohercegovaÄku državnost i pravo Bošnjaka da postoje i napreduju, kako u novom domu, tako i u domovini. A kako KBSA radi vrlo vrijedno da bi se oÄuvala baština onih koji su ostali u B&H da bi se B&H izgradila, da bi se emigrantima dala priliku za povratak nakon bijega od genocida, taj doprinos se ne smije negirati niti omalovažavati. Pitanje koje se neizbježno postavlja pred svakim novim kritiÄarem bilo kog bosanskohercegovaÄkog prvaka jeste: Da li je on zaista dao sve od sebe? Da li je on bio dovoljno dobar? Da li se ponio pravilno u skladu sa situacijom? Da li je trebao postupiti drugaÄije? Objektivan posmatraÄ Ä‡e znati dati pravi odgovor, a subjektivan će ostati sluga pracijalnih interesa koji su itekako naštetili Bosni u prošlosti. Zbog toga poštujte trud i doprinos koji je dar svakog strpljivog, ponekad sporovozećeg, ali zasigurno valjanog dobrovoljca okupljenog bilo gdje u SAD i Kanadi pod okriljem KBSA, te prve funkcionalne bošnjaÄke institucije na sjevernoameriÄkom kontinentu od poÄetka prve masovne bosanskohercegovaÄke emigracije u SAD i Kanadu devedesetih godina. Bez KBSA ne bi ostalo ni traga o postojanju bosansko-ameriÄke populacije. Jer danas nema ni traga o bilo kakvoj bosanskohercegovaÄko-ameriÄkoj organizaciji - sa malim izuzetkom ÄŒikaga - i Bošnjacima iz velikog vala od 1880. te njihovom doprinosu u SAD. Zdravlje i nade, krv i suze ovih bosanskohercegovaÄkih emigranta, Bošnjaka i ostalih, su ugraÄ‘eni u ameriÄki san, ali o njima danas jedva da ima pomena u historiografiji SAD. Zato su nam potrebni Ramić i KBSA, i zato moramo biti Bosanci na bosanski naÄin.
***
Professor Francis A. Boyle
Dear professor Emir Ramic,
I want to extend my sincere appreciation to Emir Ramic Director of the Institute for the Research of Genocide in Hamilton, Canada and to Smail Cekic and Rasim Muratovic, Director of the Institute for the Research of Crimes against Humanity and International Law at Sarajevo University in Bosnia and Herzegovina for sponsoring the publication of my forthcoming book that will be entitled: “Stopping Serb Genocide against the Bosnians!” This second volume will pick up where my first book “The Bosnian People Charge Genocide!” (Aletheia Press: 1996 ) left off in early 1994 and will continue that story until today. It my hope and intention that this new book will provide all Bosnians with historical background, analyses and recommendations that will be useful for them in planning their future and the future of Bosnia and Herzegovina.
***
Fuad Džidić, savjetnik u Ambasadi BiH, Ottawa
- Poštovani gospodine Ramić, Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, i Vama liÄno, upućujem svoje iskrene Äestitke u povodu priznavanja bosankog jezika u Canadi kao jednog od službenih “World Heritage” jezika. Priznavanje bosanskog jezika sigurno je jedan od najznaÄajnijih datuma u dosadašnjem radu KBSA. U ime Ambasade BiH, kao i u svoje liÄno ime, još jednaput Äestitam Vam na ovom priznanju.
***
Prof. dr. Enes Ljevaković
- Žao mi je što ste podnijeli ostavku na mjesto predsjednika Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Mislim da ste uložili mnogo truda na razvoju i unapreÄ‘enju rada ove institucije i da ste trebali nastaviti davati Vaš doprinos. Vi svakako najbolje poznajete Vaše prilike i okolnosti. Neka Vas Uzvišeni nagradi za dosadašnji rad i trud i neka Vam pomogne u Vašem budućem radu. I najmanji uloženi trud za dobrobit naše dijaspore zavrijeÄ‘uje našu pažnju i zahvalnost, a kamoli kada je rijeÄ o velikom trudu i naporu kakav je bio Vaš.
***
dr. Izet Terzić
- Iako se nisam Äesto javljao redovno sam pratio što si pisao. Tvoja reagovanja i zapažanja su bila od izuzetne važnosti za naš narod, državu i vjeru. Znam da si na tom putu nailazio na nerazumijevanje, ali budi u dubini svoje duše sretan jer si Äinio prave stvari. Ukoliko se ne oda pravo i potpuno priznanje od ljudi na ovome svijetu ne zaboravi da ima Onaj koji sve vidi sve zna, a Njegova je nagrada, na koncu, i najbitnija. Neka te Allah dž.š. nagradi i ne posustaj u svom daljem plemenitom radu.
***
Ramiz Salkić, podpredsjednik entiteta Republika srpska
- Poštovani profsore Ramić, Hvala ti za sve što Äiniš za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Kao i sve tvoje inicijative vjerujem da će i ova biti uspješna i da ce naši graÄ‘ani u Kanadi ali i graÄ‘ani Kanade imati bolje uslove za povezivanje kada se Ambasada prijateljske Kanade otvori u našoj Domovini. Za svoj rad i inicijative uvjek ćeš imati podršku prijatelja. Sa svoje strane ću podržati inicijativu u svakoj prilici koja se ukaže. Primi iskrene pozdrave iz sunÄane šeher Banja Luke.
***
Prof. dr. Džemaludin Latić
- Pratio sam Vaš rad u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, podržavao Vas, a danas Vam mogu reći samo da Vam Äestitam na patriotizmu.
***
- Profesor Emir Ramić je jedan lijep i svijetao primjer kako se jedan Bošnjak treba aktivirati za interese svoje zemlje i graÄ‘ana u dijaspori. Ovakav vid rada je posebno važan kada vidimo da matica, nežalost, evo po već ko zna koji put zaboravlja na nas u dijaspori. Situacija bi se nesumnjivo kud i kamo popravila kada bi imali više patriotiskih aktivista kakav je uvaženi profesor.
***
Stjepan Kljuić, Älan ratnog Predsjedništva RBiH
- Godinama sam radio na povezivanju naše dijaspore pa su mi problemi sa kojima ste se razoÄarali bili i ostali veoma bliski. Iskreno me je ražalostilo to što ste podnijeli ostavku, ali sa ljudske strane ja Vas potpuno razumijem. Stoga Vam sa zadovoljstvom i poštovanjem pišem ovo nekoliko redova. SrdaÄan pozdrav.
***
Akademik prof. dr. Ejup Ganić
- Emire, hvala na istrajnom angazovanju u oÄuvanju nase države i istine o njenoj novijoj istoriji.
***
Prof. dr. Smail Čekić
- Moram ti priznati da sam tužan - zbog toga u ovom trenutku nisam u stanju da bilo šta drugo napišem. Neka te Allah nagradi za sve što si uÄinio (i Äiniš) za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu
***
Prof. dr. Lamija Tanović
- Vas sigurno pokriva dugi period aktivnosti u bh dijaspori. Naravno, ja sam proÄitala više Vaših Älanaka i hvala vam na borbi za bolju Bosnu i Hercegovinu.
***
Remza Lagarija, Edmonton, Kanada
- Veliko Hvala profesoru Emiru Ramiću, kao i cjelokupnom njegovom timu za nesebiÄne i ogromne napore koje ulaže u u cilj otkrivanja ISTINE o GENOCIDU nad BOŠNJACIMA u R Bosni i Hercegovini.