Historijski potez Kanade koja će se pridružiti pravnom postuku Gambije da se osudi Mijanmar povodom optužbi za genocid
Historijski potez Kanade je bitan i za proces oko savjetodavnog mišljenja MeÄ‘unarodnog suda pravde: da li entitet RS treba biti ukinut nakon presuda za genocid od strane MeÄ‘unarodnog suda pravde i MeÄ‘unarodnog kriviÄnog kriviÄnog tribunala? Dobijanje navedenog savjetodavnog mišljenja je ispit i iskušenje liÄnog i kolektivnog aktivizma u koje moraju biti ukljuÄene akademski, nauÄno-istraživaÄki i materijalni kapaciteti bosanskohercegovaÄke dijaspore. Eliminacija zla, kakvo je entitet RS, blagorodno je za sve narode i graÄ‘ane u BiH, posebno za bosanske Srbe.
Kanada i Holandija formalno će se pridružiti pravnom postuku Gambije da se osudi Mijanmar povodom optužbi za genocid protiv muslimanske manjinske etniÄke grupe Rohinja, u potezu koji struÄnjaci opisuju kao historijski. Kanada se prikljuÄuje sluÄaju pred MeÄ‘unarodnim sudom pravde (ICJ), kako bi sprijeÄila zloÄin genocida i kako bi odgovarali oni koji su odgovorni za to. Ovaj sluÄaj se tiÄe cijelog ÄovjeÄanstva. Posebnu pažnju Knada će posvetiti zloÄinima povezanim sa seksualnim i rodnim nasiljem, ukljuÄujući silovanje.
Više od 730.000 Rohinja pobjeglo je iz svojih domova u mijanmarskoj državi Rakhine u augustu 2017. godine, prešavši granicu sa susjednim Bangladešom, gdje sada žive u prenatrpanim izbjegliÄkim kampovima nakon što je vojska pokrenula brutalni obraÄun. Ujedinjeni narodi su istragom utvrdili da je kampanja provedena s “genocidnom namjerom”.Globalni centar za pravdu u New Yorku pozdravio je ovaj potez Kanade nazvavši ga “historijskim”. Akila Radhakrishnan, predsjednica grupe, rekla je: “Koliko je važna kanadska namjera da se ukljuÄi u sluÄaj, toliko je važno njieno obećanje da se fokusira na rodne zloÄine genocida, kao što su seksualno i rodno nasilje, što je bilo kljuÄno u zloÄinama nad Rohinjama.
Gambija, mala zapadnoafriÄka zemlja, pokrenula je sluÄaj protiv Mijanmara pred ICJ-em, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948. godine.
Izbjeglice Rohinje optužile su mijanmarsku liderku Aung San Suu Kyi da laže pred ICJ-em, u svjedoÄenju u kojem je negirala da su oružane snage njene zemlje krive za genocid poÄi njen nad ovom muslimanskom manjinskom grupom. Mijanmarska Äelnica priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob “kompleksan i nije lako u njega proniknuti”.
IGK