4. maja 1992. poÄela je agresija i opsada na Goražde -
4. maja 1992. poÄela je agresija i opsada na Goražde - Na Drini se branila BiH.
Sjećaš li se Goražda? Da se nikada ne zaboravi genocid u Goraždu. Sve dok se oni negiraju genocid mi ćemo ih tući nauÄnom i sudskom istinom.
Prošlo je 30 godina otkako je prva granata, ispaljena na zgradu Općine, najavila opći napad na Goražde i poÄetak opsade, koja je trajala 1.336 dana.
Uvod u agresiju na jedini slobodan grad na Drini bio je prekid u isporuci struje, vode, svih veza sa svijetom, pa je ubrzo za otpor stanovnika opkoljenog grada, slabo naoružanih graÄ‘ana u gradu bez hrane, hirurga i lijekova, Äuo cijeli svijet.
Tokom troipogodišnje opsade ubijeno je gotovo 4.500 stanovnika, uglavnom civila, ali su mladići, koji su ratovali u patikama i teksas jaknama, pokazali kako je njihovo srce jaÄe od Äelika, te slobodno Goražde saÄuvali od svih korpusa VRS i Srbije, dobrovoljaca iz Rusije, Ukrajine, Rumunije…, koji su na njega nasrtali.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN-a) je 16. aprila 1993. godine Goražde proglasilo zaštićenom zonom. Prema toj odluci, ono nije smjelo biti “izloženo oružanim napadima niti bilo kakvom drugom Äinu neprijateljstva”. No, srpska vojska nije to poštovala i držala je enklavu Goražde u obruÄu, Äineći pri tome brojne zloÄine nad Bošnjacima. Broj žrtava u ovom gradu, ukazuje da ni u ovom sluÄaju odluka UN-a nije poštovana.
Za vrijeme troipogodišnje opsade grada poginulo je oko 4.000 ljudi, vojnika i civila meÄ‘u njima 148 djece. Na spomen obilježju u centru grada ispisana su imena ubijene djece no nalogodavaci i poÄinitelji masovnih ubistava za organe gonjenja ni toliko godina poslije nisu dostupni. Optužnice i sudski procesi su izostali.
Status sigurne zone UN-a nije ništa znaÄio. MeÄ‘unarodne organizacije "igrale su se", skupa s agresorom, sa sudbinom stanovnika, te snose znaÄajnu odgovornost za njihovo stradanje, pa i zloÄine poÄinjene nad djecom.
Više djece je ubijeno u vrijeme kad je Goražde bilo tzv. "sigurna zona". PoÄinitelji zloÄina djeci u Goraždu oduzeli su pravo na život, obrazovanje, Äak i pravo da se adekvatno sahrane. Granatirali su i groblja u vrijeme sahrana. Jako bitan segment zloÄina je zloÄin nasilnog odvajanja djece od jednog ili oba roditelja.TakoÄ‘er, mnoga djeca tokom opsade su deportovana, prisilno protjerana i izbjegla. Mnogi roditelji djecu su samovoljno izmještali kako bi ih saÄuvali da biološki prežive.
Podsjećamo, Goražde je i u II. svjetskom ratu kao dio NDH bilo mjesto velikosrpskih zloÄina, konkretno Vojske Jugoslavije poznatije kao Äetnici. Krajem studenog 1941. godine domobranske jedinice Nezavisne države Hrvatske i talijanska vojska napuštaju Goražde, a samo dan kasnije u Goražde ulaze ÄetniÄki koljaÄi.
Nauka o genocidu je upotrebom nauÄno istraživaÄkih metoda dokazala da je u Goraždu izvršen zloÄin genocida.
IGK