Istina o po?injenom genocidu i naslije?e Tribunala ostaje trajna opomena ?ovje?anstvu

Na temeljima presuda Tribunala moramo nastaviti  putovanje ka pravdi, istini i kulturi sje?anja. Tribunal je dokazao da je odgovornost za najteže me?unarodne zlo?ine mogu?a, a u naslije?e ostavio zapis agresiji i genocidu.

Vije?e sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Me?unarodni krivi?ni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja me?unarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i obi?aja ratovanja.

Vije?e sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje me?unarodni sud sa isklju?ivim zadatkom da krivi?no goni osobe odgovorne za teška kršenja me?unarodnog humanitarnog prava po?injena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vije?e sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Me?unarodnog suda.

Vije?e sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na podru?ju bivše Jugoslavije, a prevashodno na podru?ju Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju me?unarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vije?e sigurnosti UN-a iskazalo odlu?nu namjeru da zaustavi takve zlo?ine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vije?e sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje me?unarodnog suda i krivi?no gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja me?unarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira.

Osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za po?injenje ratnih zlo?ina od suštinskog je zna?aja za cjelokupnu me?unarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

Svjedoci smo da se me?unarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje doga?aju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da ?e se pozvati na odgovornost za po?injena krivi?na djela, te da ?e se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne ?injenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, me?unarodna zajednica je potaknula razvoj me?unarodnog krivi?nog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i obi?aja ratovanja, genocida i zlo?ina protiv ?ovje?nosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogu?nost žrtvama da se i njihov glas ?uje, ?ime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivi?nopravnim postupcima.

Osnivanje MKTJ-a imalo je pravni, historijski, civilizacijski i moralni zna?aj.

Tribunal je bio prvi me?unarodni krivi?ni sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zlo?ince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o po?injenom genocidu nad Bošnjacima, zlo?inima protiv ?ovje?nosti i drugim zlo?inima. Izme?u ostalog, hašku zaostavštinu ?ini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana su?enja, a svjedo?ilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izre?eno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima ve? je utvr?ivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, politi?ari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvu?i pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zlo?ina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o po?injenom genocidu i naslije?e Haškog tribunala ostaje trajna opomena ?ovje?anstvu.

Civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zlo?ine protiv ?ovje?nosti i druge zlo?ine.

Izvo?enje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i po?etna o?ekivanja s po?etka rada ovog me?unarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se ti?u genocida po?injenog nad Bošnjacima, zlo?ina protiv ?ovje?nosti i drugih ratnih zlo?ina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivi?nog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vo?enog protiv me?unarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine.

Pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uklju?uju?i i presude o udruženim zlo?ina?kim poduhvatima, dokazano da je rije? o me?unarodnom oružanom sukobu.

Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Me?unarodnog suda pravde, još uvijek svjedo?imo anticivilizacijskom djelovanju nekih politi?ara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zlo?ince. Opasnost od politi?ara koji slijede ideologiju i politiku zlo?inaca ne smijemo podcijeniti. Ni Bosna i Hercegovina, ni me?unarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sje?anja.

Da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih ?injenica utvr?enih u postupcima pred Tribunalom.

Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veli?anje zlo?ina?kih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. 

Podržavamo  da se arhivska gra?a Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, politi?kih dogovora i tajnih podataka, koji jasno potvr?uju šta se dešavalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, trebaju biti pohranjeni u Sarajevu. To je jedino pravedno rješenje.

Uvažavaju?i presude najviših sudova UN-a, smatramo da je važno konstatirati da su presude Haškog tribunala od kapitalnog zna?aja za cjelokupno me?unarodno pravo i poredak. Izme?u ostalog, presudama najviših sudova UN-a utvr?eno je da su po?injeni genocid nad Bošnjacima i udruženi zlo?ina?ki poduhvati protiv države Bosne i Hercegovine.

Najviši sudovi UN-a su trajno osudili velikodržavne ideologije i politike koje su pokušale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i me?unarodnu priznatu državu. Me?unarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina imaju pravnu, politi?ku, moralnu i historijsku obavezu prema žrtvama i budu?im naraštajima da traže reviziju krivi?nog zakonodavstva u zemljama regiona radi adekvatnog procesuiranja i kažnjavanja svih onih koji negiraju sudske presude i glorificiraju presu?ene ratne zlo?ince. Me?unarodna zajednica ne treba dozvoliti da se pravosnažne presude sudova Ujedinjenih nacija samo arhiviraju i potom zaborave.

Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti da me?unarodna zajednica, u interesu cijelog ?ovje?anstva, pošalje poruku da se rezultati po?injenog genocida, zlo?ina protiv ?ovje?nosti i drugih zlo?ina ne smiju trajno priznati.

Ostvarenja pravde nema bez ozbiljnog i odgovornog pristupa rješavanju problema iz prošlosti, a ozbiljnog pristupa nema bez primjene mehanizama tranzicijske pravde. Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala (Me?unarodni krivi?ni tribunal za bivšu Jugoslaviju - MKTJ i njegov pravni nasljednik Me?unarodni rezidualni mehanizam za krivi?ne sudove - MRMKS). Na temeljima presuda ovog Tribunala moramo nastaviti zajedni?ko putovanje ka pravdi i istini. Mi drugog puta nemamo.