Prof. Emir Ramic
Uvodna rijec na okruglom stolu KBSA u Torontu
Iako je od rata proslo deset godina, neosporna je cinjenica da je on ostavio vrlo dubok trag. Moze se, takodjer, reci da BiH zapravo nikad nije izasla iz struktura bivseg socijalistickog sistema i da koncepti kolektiviteta, grupnog misljenja i etnickog identiteta jos uvijek prevladavaju nad konceptom osobnog misljenja i osobnih prava, barem onako kako ih vidi takozvana zapada demokratska tradicija. Umjesto jednopartijske vladavine iz ranijeg razdoblja sada postoji dominacija nekoliko partija s osloncem na izrazito jake etnicke identitete. Sve je to do sada ometalo napredak zemlje. Daytonski sporazum koji je zapravo ugovor o prekidu vatre na koji su dogradjeni amandmani kako bi se omogucila izgradnja drzave, nije nikada bio zamisljen kao zavrsni sporazum jer mnoge klauzule i aneksi nisu do kraja razradjeni. Veci broj clanaka ima ugradjene mehanizme koji omogucuju uvodjenje promjena i amandmana. Mnoge stvari u Daytonskom sporazumu sve su ovo vrijeme ostale nepromijenjene zato sto medjunarodna zajednica nije imala sposobnosti ili volje da ispravi neke stvari. Tek u posljednje vrijeme uvidja se neophodnost promjena tog sporazuma. Treba znati da su njime uvedene promjene koje nisu postojale prije rata. Zemlja je podijeljena na entitete. Njihovo se postojanje nekima ne svidja, ali su tu i postali su realnost. Ljudi u Republici Srskoj zabrinuti su da bi promjene Daytonskog sporazuma dovele do ukidanja entieta. Dakle, uvjeti za uvodjenje bilo kakvih ustavnih promjena u BiH su vrlo teski za svakoga tko je ukljucen u taj proces. KBSA zato zeli pomoci svim stranama da krenu naprijed. BiH je nasa zemlja i mi moramo preuzeti odgovornost za nju. Moramo promijeniti postojece stanje kako bi osigurali bolji zivot, posatali sastavnim dijelom medjunarodne zajednice, kako bi uveli BiH u Evropsku uniju. Vremena je malo i nije na nasoj strani. Moraju se usvojiti nove zakoni do kraja ove godine kako bi se iduci opci izbori odrzali u boljim uvjetima. Ako se to ne uradi sad, cijela generacija Bosanaca i Hercegovaca bit ce osudjenja na zivot u zemlji ogranicenoj nesretnim posttitoistickim okvirima. Pretpostavljamo da nece biti tesko postici suglasnost o tome da su promjene ustava neophodne kako bi se omogucilo normalno funkcioniranje zemlje. Znatno ce teze biti postici konsenzus o tome kako to uciniti i u kojim sve oblastima. Venecijanska komisija je zakljucila proslog mjeseca da ustavni okvir BiH ne odgovara evropskim standardima, niti standardima za zastitu ljudskih prava. Promjene su neophodne, a razjasnjenje odredjenja takozvanog vitalnog nacionalnog interesa najvaznije je u tom procesu. Vjerujemo da citav posao ovisi od toga kako definirati tu oblast, a da se pritome ne stvore preduvjeti za uspostavu stalnih blokada svakog politickog procesa u zemlji. Ako mozemo pristupiti rjesenju pitanja vitalnog nacionalnog interesa tako da se njime ne destabilizira struktura vlasti, onda ce biti moguce pristupiti razumnom rjesavanju i ostalih pitanja na svim razinama. Ako se uspjesno rijesi problem zastite vitalnog nacionalnog interesa, ona ce biti moguce reformirati parlament, Predsjednistvo, restruktuirati Vijece ministara i redifinirati ulogu premijera i ministarstava, reformirati izborni zakon. Zato se ovaj problem mora rijesti prvi. Ovaj proces gradjani Bosne i Hercegovine moraju provesti sami. Ne moze vise biti Daytona, ne moze vise medjunarodna zajednica pisati ili reformirati ustav. To mora biti autenticni bh proces. KBSA zeli pomoci. Imamo prijedloge i zelimo o njima pokrenuti dijalog. Mora se stvoriti osjecaj zajednickog interesa kod svih strana i do kraja godine pripremiti paket ustavnih promjena o kojima postoji suglasnost i koje nije nametnuo netko drugi, nego su ih pripremili i usvojili sami Bosanci i Hercegovci.. Tada ce i medjunarodna zajdnica biti spremna ukljuciti se i pomoci pokretanju ovog procesa. Cilj je na kraju doci do ustavnih amandmana koji ce omoguciti znacajno priblizavanje BiH evroatlantskim institucijama do 2006 i 2007. Inicijativa za promjene ustava Bosne i Heregovine dobila je podrsku Kongresnog odbora za vanjsku politiku u SAD i Kanadskog parlamenta. Nema nikakve sumnje da Sjedinjene Drzave i Kanada zele prepustiti Evropskoj uniji odlucujucu ulogu u svim preostalim kljucnim pitanjima na Balkanu. To je razumljivo jer se radi o dijelu Evrope i nema nikakve potrebe da se Evropa i Amerika i Kanada natjecu oko toga tko ce imati veci utjecaj u tom dijelu svijeta. Medjutim, i u takvom kontekstu Sjedinjene Drzave i Kanada mogu odigrati vrlo konstruktivnu ulogu, ako izabaru politiku koja ce podrzati i omoguciti integraciju Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Radi se dakle o izborima koje