Govor Emir Ramića na Cntralnoj Akademiji građana BiH u Kanadi povodom Dana državnosti BiH
Zemaljsko antifašistiÄko vijeće narodnog osloboÄ‘enja Bosne i Hercegovine {ZAVNOBiH} je najznaÄajniji dogaÄ‘aj u historiji Bosne i Hercegovine {BiH}. Svojom Rezolucijom na OsnivaÄkoj skupštini i Proglasom narodima BiH, ZAVNOBiH je potvrdio njen historijsko-politiÄki i državno-pravni individualitet i formirao državu BiH, što je najznaÄajnija tekovina antifašistiÄkog rata. To je historijski datum – Dan državnosti BiH. Rezolucija ZAVNOBIH-a i nastanak Republike BiH predstavlja kljuÄni datum novije historije BiH i osnovu koja, pored ostalog, omogućava postizanje potpune samostalnosti BiH. ZAVNOBIH je dokaz da je u BiH, ne samo moguć, nego i logiÄan zajedniÄki život njenih graÄ‘ana i naroda, da njihova zajedniÄka država može funkcionirati za dobro svih. Stoga je ZAVNOBIH najznaÄajniji datum naše historije, datum koji potvrÄ‘uju hiljdugodišnje postojanje BiH i pruža model po kojem se jedino BiH može razvijati, a svim njenim graÄ‘anima i narodima omogućiti punu ravnopravnost i slobodu. Nezavisnost BiH je samo logiÄni slijed i rezultat onoga što je cijela historija BiH iskazala i za što je ZAVNOBiH ostavio bitne politiÄke i ustavno-pravne pretpostavke. Tekovine narodnooslobodilaÄkog pokreta i antifašistiÄke borbe u Drugom svjetskom ratu bile su znaÄajan temelj odbrambenog rata 1992.-1995. protiv fašizma, a za oÄuvanje BiH.
U toku odbrambenog rata 1992.-1995. Republika BiH je, zahvaljujući hrabroj odbrani Armije Republike BiH i drugim antifašistima iz reda svih njenih graÄ‘ana i naroda, voÄ‘enoj na temelju antifašistiÄke, narodne i oslobodilaÄke borbe iz Drugog svjetskog rata, historijskih odluka ZAVNOBiH-a i steÄenog suvereniteta i nezavisnosti, odbranjena od brutalne velikosrpske i velikohrvatske agresije i njihovih kolaboracionista i petokolonaša.
Dejtonski mirovni sporazum je, pod pritiskom tzv. meÄ‘unarodne zajednice, zaustavio potpuni završni uspjeh odbrambenog rata i, nažalost, legalizirao osvajaÄki rat protiv Republike BiH i genocid nad Bošnjacima, te nametnuo rješenja koja nisu u skladu sa meÄ‘unarodnim demokratskim standardima. Uvjereni smo da u BiH postoje brojni antifašisti koji su u stanju da ponovo obnove i uÄvrste demokratski, multietniÄki i multikulturalni karakter BiH, kao nezavisne, jedinstvene, održive, funkcionalne i prosperitetne države.
Sedamdesetjednu godinu poslije zasjedanja ZAVNOBiH-a i više od 20 godina poslije agresije na Republiku BiH i genocida nad njenim graÄ‘anima i dalje se vrši politika eliminacije Bošnjaka sa teritorije zemlje BiH. Ta politika eliminacije Bošnjaka se vodi danas na privremeno okupiranom dijelu države BiH razliÄitim sredstvima i metodama putem ponižavanja i depriviranja njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, otvorenim kršenjem Deklaracije o ljudskim pravima i slobodama. Bošnjaci se pokušavaju tretirati kao manjina na teritoriji svoje države kroz duhovni, moralni, psihološki i politÄki terror. Bošnjacima se pokušava izbiti svijest o njihovoj historijskoj, nacionalnoj, jeziÄkoj, vjerskoj, kulturnoj tradiciji. Bošnjaci se ne osjećaju slobodno i dostojanstveno i podvrgnuti su užasu odnaroÄ‘avanja u sopstvenoj zemlji. BošnjaÄkog odgovora na duhovni, moralni, psihološki i politÄki teror nema jer Bošnjaci još nemaju izgraÄ‘ene nacionalne institucije koje bi istraživale, Äuvale i širile bošnjaÄku nacionalnu, državotvornu i teritorijalnu svijest koja se više ne treba i ne može bazirati samo na obrambenom smislu, kao svijest o nepristajanju da budu ono što se od njih zahtijevalo, tj. Srbi, Hrvati. Bošnjacima trebaju pozitivni sadržaji nacionalnosti, zašto je nužna društvena i intelektualna elita, te bošnjaÄko jedinstvo.
U vijeku zaštite ljudskih prava i sloboda MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za bivšu Jugoslaviju {MKTJ} koji je u svome osnivanju važio kao historijska svijetska pravna institucija, autoritet i šansa za istinu i pravdu, gubi bitku za istinu i pravdu, gubi bitku protiv nekažnjivosti, ostavlja tako mogućnost novih ljudskih i civilizacijskih tragedija u obliku novih genocida. Rad ove važne i potrebne svijetske pravne istitucije ozbiljno je doveden u pitanje, prije svega ponašanjem predsjednika Teodora Merona. Dešavaju se presude protivne meÄ‘unarodnom pravu. Prijevremenim oslobaÄ‘anjem pojedinih zloÄina, MKTJ je svijetu poslao poruku da Äak i oni zloÄinci koji su poÄinili najgnusnije zloÄine mogu jednoga dana ugledati svjetlo slobode i ponovo djelovati u javnom životu kao bilo koji drugi graÄ‘anin. Sama kazna u obliku trajne etikete “ratnog zloÄinca” ne može biti dovoljna sankcija u dugoroÄnoj perspektivi, nego je MKTJ trebao donijeti kaznu kojom nakon izlaska na slobodu svim zloÄincima zabranjuje bavljenje politikom, Äak i bilo koji oblik uÄestvovanja u javnom životu. ZloÄinci moraju biti udaljeni od mogućnosti obavljanja javnih funkcija jer samo tako se može smanjiti direktan utjecaj njihovih zloÄinaÄkih ideja i planova koje, oÄigledno, većina zloÄinaca ni nakon toliko vremena nisu uspjeli preoblikovati u humanost i ljudskost. OslobaÄ‘anje zloÄinaca je znak da humanost nije na cijeni, a da se zloÄini ne kažnjavaju najtežim kaznama i sankcijama.
Nacionalni interes Bošnjaka je oÄuvanje BiH kao države svih njenih graÄ‘ana i naroda. To je kljuÄni, fundamentalni, najviši interes i vrhovni nacionalni cilj Bošnjaka. To je suštinska odredba nacionalnog programa Bošnjaka. U najtješnjoj povezanosti sa borbom za biološki opstanak jeste oÄuvanje Bošnjaka kao politiÄkog naroda, a ne samo vjerske grupe. Tu svoju karakteristiku Bošnjaci će zadržati sve dok postoje teritorijalna cjelovitost, nezavisnost, integritet i suverenitet BiH i njenih institucija preko kojih se oni ostvaruju. BošnjaÄki nacionalni interes je i uvoÄ‘enje pravnih kategorija jedinstvene države, te zamjena agresivne, zloÄinaÄke i genocidne ideologije, politike i prakse - postulatima graÄ‘anskog društva i države. Jedino u demokratiji Bošnjaci mogu živjeti sigurno i slobodno. Jedino tamo gdje je zagarantovana puna vjerska, nacionalna i kulturna sloboda Bošnjaci mogu živjeti Äovjeka dostojnim životom. Svako gaženje i ugnjetavanje politiÄkih, vjerskih ili nacionalnih prava ma koje vjerske ili nacionalne skupine ili pojedinca uvijek je pogaÄ‘alo i Bošnjake. Zato se svaki oblik državnog ureÄ‘enja BiH mora temeljiti na univerzalnim politiÄkim i ekonomskim principima demokratskih društava. Bošnjaci borbu za demokratiju uzimaju kao osnovu borbe za oÄuvanje i razvijanje državno-pravnog suvereniteta BiH i njene politiÄke nezavisnosti.
BošnjaÄki kolektivni intelekt i posebno bošnjaÄki dijaspora ima obavezu i pravo da iskaže i sintetizuje težnje i interese svoga naroda. Krajnje je vrijeme i nužna potreba ujedinjavanja, te aktivnijeg angažovanja svih Bošnjaka u dijaspori, u borbi za oÄuvanje države BiH i uspostavljanje jedinstva bošnjaÄkog naroda. U ostvarivanju tih zadataka kljuÄno mjesto ima bošnjaÄka intelektualna elita (svjetovna i duhovna). Od njihovih pravilnih odluka, angažmana i djelovanja zavisi jedinstvo Bošnjaka u BiH i dijaspori. Stoga se od njih oÄekuje da trezveno, objektivno, realno, bez ljutnje, bez srdžbe, otvoreno, iskreno, bratski, civilizacijski, a s puno mudrosti, donesu samo i jedino ispravne odluke s kojima će biti zadovoljni svi Bošnjaci u BiH i dijaspori. Uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti, na što nas, pored ostalog, obavezuju brojne žrtve agresije i genocida koje su ubijene samo zbog njihove nacionalne, etniÄke i vjerske pripadnosti, te osvajanja njihovog životnog prostora i što su branile BiH. To od nas oÄekuju i naša djeca i mole nas da, izjednaÄeni, bez regionalnih i stranaÄkih podjela, bez ikakve surevljivosti i suparniÄkih nakana, ugradimo ciglu po ciglu za naše jedinstvo, našu slogu i bolju budućnost.
Možete me istjerati iz BiH ali BiH iz mene istjerati nemožete. Jer za mene je BiH, vrelo najljepše ljudske vrste, koje ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. To je civilizacijski proces, nešto što kroz sve historijske promjene i politiÄke suprotnosti traje jedan cijeli milenij, do jednakog stepena prakticiranog u svakodnevnom životu sa jednakom živošÄ‡u u svakom. U ovom procesu interakcije nacionalne kulture uÄestvuju kao varijable, zadržavajući svoje specifiÄne identitete i izlažući se konstantnom kulturno-stvaralaÄkom odnosu primanja i davanja. U praksi, svaka nacionalna kultura u BiH je oboje, i ono što je imenom i nešto mnogo više. U tom vrelu je brdo bosanskohercegovaÄke vjeÄnosti koga znaš da nikad ne znaš, Ideja Bosne I Bosanski duh koji su se odupirali inkvizicijama koje prokliju i pale bosanskohercegovaÄku zemlju vjekovima. Velika je i Äudesna ta slobodoumna ideja koja se opire neljudskom, a potiće blagost i skromnost. Ideja i duh koji možda još jedini u poharanom svijetu trajno svjedoÄi o nepotkupljenom i humanom modelu popravljanja ljudskosti.
Na Akademiji povodom Dana državnosti BiH kanadski Bošnjaci žele upozoriti Predsjedništvo i Parlament BiH, kada je u pitanju ratifikacija granice BiH i Crne Gore, da ne dodjele taj prostor Crnoj Gori, jer je to suvereni prostor BiH. Pitanje Sutorine je test državnosti za sve politiÄare. Vijeće ministara je utvrdilo prijedlog o granicama sa Crnom Gorom prema kojem Sutorina bi trebala da ostane u Crnoj Gori. Kanadski Bošnjaci traže da se to zaustavi u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kanadski Bošnjaci podržavaju inicijativu da Evropski parlament usvoji rezoluciju kojom bi se osudilo ponašanje optuženika za ratne zloÄine Vojislava Šešelja. Puštanje Šešelja je poraz pravde i meÄ‘unarodnog prava i rezultira gubitkom poverenja graÄ‘ana u meÄ‘unarodno pravosuÄ‘e. U predmetu Šešelj "nepravda je otišla još dalje, jer Šešelj po izlasku na slobodu organizuje politiÄke skupove i, praćen medijima ruga se meÄ‘unarodnoj pravdi i žrtvama. On ponovo govori jezikom mržnje i svojim izjavama i govorima obnavlja ideologiju koja je bila ishodište agresije i genocida. To destruktivno deluje na sam kriviÄni postupak koji se vodi u Hagu, unosi strah meÄ‘u ljude, posebno žrtve i svedoke i dezavuiše samu ideju meÄ‘unarodne pravde.
Kanadski Bošnjaci izražavaju duboku zabrinutost i podržavaju protestno pismo Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike svim odgovornim institucijama, zbog sramnog Äina pojedinaca, vandalskih namjera, koji su oskrnavili bošnjaÄko mezarje u Seattle-u, saveznoj državi Washington. Skrnavljenje mezarje predstavlja vandalski Äin, i Äin zloÄina u miru. Kanadski Bošnjaci oÄekuju brzu i efikasnu akciju od agencija i pojedinaca koji su odgovorni za sigurnost mezarja i svih drugih vjerskih ustanova. Izražavamo uvjerenost da su poÄinitelji ovog sramnog, anticivilizacijskog, nehumanog, neljudskog i zloÄinaÄkog djela vandali koji ovim huliganskim Äinom žele izazvati nerede i potaknuti mržnju prema bošnjaÄkoj zajednici Seattlea. Kanadski Bošnjaci podržavajući rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike po ovom pitanju poruÄuju iz zemlje kulturnog mozaika u kome se priznaje, prihvata, poštuje i toleriše drugo i drugaÄije kao modus egzistencije da će ameriÄki Bošnjaci, posebno Bošnjaci Seatle ostanu dosljedni baštenici Ideje Bosne i Bosanskog duha, bosanskohercegovaÄkog odgovora priznavanja I tolerisanja razliÄitosti.
ÄŒovjek bez domovine je mrtav Äovjek. Progonstvo iz domovine je najteža kazna živu Äovjeku, jer što je Äovjek bez domovine, bez jezika svoje domovine. BiH ostaje je globalna slika svijeta sa bosanskohercegovaÄkom hižom što je univerzitet slobodoumlja.