Istraživači genocida traže proglašenje 20 jula Danom žalosti u općini Prijedor

18. 07. 2016.

Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Istraživači genocida traže proglašenje 20 jula Danom žalosti u općini Prijedor

20. jula 1992. godine desio se jedan od najvećih zločina na području
općine Prijedor u sklupu višegodišnje udružene zločinačke kampanje
genocida. U toku jednog dana ubijeno je blizu 1.600 civila. Srpske
vlasti potpomognute zločinačkom JNA izvršili su napade na bošnjačka
sela na lijevoj obali Sane: BišÄ‡ane, Rizvanoviće, Rakovčane,
Hambarine, ÄŒarakovo, Zecove, te hrvatska sela: Briševo, Raljaš, Staru
Rijeku i druge. Krvavi pir koji je izvođen prvo artiljerijskim
napadima, a potom pješadijskom, rezultirao je ubistvom više stotina
bošnjačkih i hrvatskih civila, a neutvrÄ‘en broj odveden je u logore,
gdje je kasnije uglavnom likvidiran.

Kontinuirano tokom mjeseca jula vršena su hapšenja, silovanja i
deportacije Bošnjaka u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje i druga
mjesta zatočenja. Mučenja, ubijanja, silovanja, rušenja, pljačke i
devastacija imovine bila je svakodnevna praksa. Genocid i drugi oblici
zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine
Prijedor trajala su kontinuirano u periodu 1992-1995. Najmasovnija
ubijanja izvršena su do ljeta 1993. U Prijedoru je izvršena nasilna,
masovna deportacija i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Po uhodanom
scenariju nasilna protjerivanja su trajala dok skoro cjelokupno
bošnjačko i hrvatsko stanovništvo nije protjerano. Nasilna
protjerivanja su pračena pljačkom. U Prijedoru je izvršeno masovno
uništenje tragova kulture, duhovnosti, vjerskih obilježja Bošnjaka i
Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zločin namjernog i
organizovanog mučenja u koncentracionim logorima smrti. U tri
najpoznatija logora smrti ubijeno je i mućeno više od 31.000 Bošnjaka
i Hrvata, od toga je ubijeno više od 1000. U Prijedoru je organizirano
izvršen masovni zločin silovanja. Silovano je više stotina
Prijedorčanki. Silovanja su vršena sistematski u logorima, kućama,
policiskim i vojnim stanicama. Kao posljedica agresije i genocidne
politike ubijeno je više od 3200 osoba oba pola i svih starosnih
struktura. Civili, bolesni, nezakonito zatočeni, medicinsko osoblje,
ratni zarobljenici, vjersko osoblje i druge osobe koje su zaštićene
Ženevskim konvnecijama, bili su meta srpskih vojnih i policijskih
snaga. Posebno su ubijani intelektualci i ljudi koji su obavljali
društvene funkcije na područiju općine.

Istraživači unutar Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za
istraživanje genocida, Kanada smatraju da je Prijedor paradigma
zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Republici Bosni i Hercegovini.
Istraživači opominju da se Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru i dalje
teroriziraju. Oni su i dalje poniženi građani drugog reda, bez
osnovnih ljudskih prava i sloboda. Javno se ponižavaju organizacije
koje okupljaju žrtve, potomke žrtava i svijedoke genocida i tako
namjerno, organizovano i ciljano širi strah meÄ‘u porodicama ubijenih i
nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni
zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se
skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi
antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo
na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu se zahtjevi predstavnika
međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija
po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o
genocidu mora biti dokućena, da se zločinci moraju osuditi i pravda
zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju
obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i
mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode Bošnjaka i Hrvata
još više ruše ugled Prijedora, napadaju na osnovne temelje savremene
demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice osnovnih
međunarodnih dokumenta o ljudskim pravima i slobodama. Niko nema pravo
da ponižava žrtve genocida, da im zabranjuje sjećanje na zločin, da im
i dalje unosi strah.

Osam identifikovanih civilnih žrtava genocida biće ukopano 20. jula u
Prijedoru. Istraživači unutar Internacionalnog ekspertnog tima
Instituta za istraživanje genocida Kanada pozivaju politički
establišment Prijedora na čelu sa Markom Pavićem. Napravite korak
boljoj zajedničkoj budućnosti Prijedora i Bosne i Hercegovine.
Napravite korak ka humanizaciji od vas dehumaniziranih preživjelih
žrtava, potomaka žrtava i svjedoka genocida u Prijedoru. Proglasite 20
juli Danom žalosti u Prijedoru.

Istovremeno istraživači genocida traže hitnu akciju od strane
relevantnih svijetskih institucija i autoriteta protiv velikosrpske
politike revizije historijske istine o agresiji i genocidu, protiv
politike negiranja genocida, protiv politike terora nad povratnicima i
protiv kontinuirane politike osporavanja prava žrtava i njihovih
organizacija i zajednica na kulturu pamćenja. Još jednom pozivamo sve
istinske prijatelje istine, pravde, ljudskih prava i sloboda da širom
svijeta dignu svoj glas za izgradnju spomenika ubijenoj djeci
Prijedora. Pozivamo i bosanskohercegovački politički establišment da
se konačno oglasi kao politički glas žrtava, da zaštiti žrtve, da
zatraži proglašenje 20 jula Danom žalosti u Prijedoru.

Institut za istraživanje genocida, Kanada