JE LI ÄUKANOVIĆ TOKOM RATA BIO - 'MIROTVORAC'?
Dr. Ibrahim Kajan, književnik
Član Instituta za istraživanje genocida Canada
U sklopu manifestacije „Mostar ne zaboravlja prijatelje“ Centar za mir i multietniÄku saradnju Mostar, posmrtno je dodijelio meÄ‘unarodno priznanje „Mostar Peace Connection“ velikom svjetskom tenoru i humanisti Lucianu Pavarottiju, a odlikovnje je preuzela umjetnikova supruga 14. jula 2016. Zgrada koju je humanist obnovio i opremio, MuziÄki centar Pavarotti, stradala je u agresiji kojom je Mostar postao nalik Hirošimi ili Vukovaru. Ulogu u ratu imao je i sinoć kasno laureatom proglašeni – predsjednik Vlade Crne Gore Milo Äukanović. Koliko god pokušavali razumjeti „paradoks“ real-politike i njezine moći da jednog velikog umjetnika koji je zaljeÄivao rane rata izjednaÄi u trudu i plemenitosti s osobom koja je te duboke, nezalijeÄene rane stvarala, jednostavno nećemo uspjeti! ÄŒinjenica da je aktualni premijer Crne Gore istodobno potpisao i Mostarsku povelju mira s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, hvalevrijedni je, od nagrade potpuno neovisni budućnosni projekt, meÄ‘u prijateljskim zemljama.
Svako odliÄje nosi pozadinu djela, Äina laureata u presudnim vremenima za koje se ono i dodjeljuje. Ljudi dobro znaju dobra po kojima je Luciano Pavarotti „prijatelj Mostara koji se ne zaboravlja“. Znaju i za Milu Äukanovića“, osim u sluÄaju da postoje i nepoznati a hvalevrijedni detalji za koje se dosad nije znalo. Dok se oni ne saznaju, bit ću, kao Älan Instituta za istraživanje genocida Canada, suglasan sa stavovima koje je sinoć na facebooku iznio direktor Instituta, dr. Emir Ramić. Naravno, i prijatelj Centra za mir – koji, u ovom sluÄaju, „misli drukÄije“.
Dr. Emir Ramić je naveo u svom stavu „dvije kljuÄne taÄke“ u biografiji netom proglašenog „mostarskog mirotvorca“ : prva je – „njegova komandna odgovornost“ inaugurirana pozicijom imenovanja na položaj crnogorskog premijera 1991. i – druga - njegovo „aktivno uÄestvovanje na sjednicama Vrhovnog savjeta odbrane u periodu 1992.–1995., kao premijera Crne Gore“. „Zahvaljujući tim Äinjenicama, dolazi se i do pouzdanih dokaza o tome kako je i na koji naÄin Äukanović zajedno sa Bulatovićem i Miloševićem po komandnoj odgovornosti uÄestvovao u agresiji i genocidu u BiH – piše dr. Ramić.
Relativiziranje neÄije aktivne ratne uloge koja je ostavila materijalnu pustoš i brojne ljudske žrtve u zemlji na koju je agresija izvršena, nipošto nije posao pojedinaca, pa ni „samostalnih odluka“ politiÄara. Osim, naravno, ako ne djeluju potpuno izdvojeno, mimo uvažavanja kolektivnog pamćenja, znanstvenih rezultata istraživanja žrtava rata i prava na komentar javne dimenzije „glasa naroda“.
U Mostaru, 24. 7. 2016.