Povodom Prvog jula - Dana Kanade - Sretan rođendan Kanada
Povodom Prvog jula - Dana Kanade - Sretan rođendan Kanada
Prilikom posjete Kanadskom parlamentu posjetili smo spomenik Mirovnih misija i pomirenja u Otavi. Prijatno smo bili iznenaÄ‘eni srdaÄnim doÄekom sa bosanskohercegovaÄkim i kanadskim zastavama, te sa predstavnicima Ministarstva za veterane Vlade Kanade i bivšim Älanovima kanadskog mirovnog kontigenta u Bosni i Hercegovini.
Kanadske mirovne snage sa kontigentom od 4000 vojnika boravile su u svim mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992 do marta 2010. godine. Zahvalili smo se Vladi Kanadi na tome. MeÄ‘u 400 pripadnika UNPROFOR-a koji su od srpskih agresorskih vojnih i policijskih snaga zloÄinaÄki uzeti kao taoci bilo je i KanaÄ‘ana. Podsjetili smo naše domaćine da je to znak da fašizam nije bio pobjeÄ‘en u Evropi u Drugom svijetskom ratu. Kriza sa taocima osokolila je pripadnike vojnih i policijskih formacija manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta i Srbije da u narednom periodu intenziviraju napade na Srebrenicu i Žepu i ostvare planove iz Direktive br. 7, kao i djelimiÄno iz “strateških ciljeva srpskog naroda” koja se odnosi na eliminisanje rijeke Drine kao granice izmeÄ‘u srpskih država. U meÄ‘uvremenu, u Bosni i Hercegovini su stizale snage za brze intervencije koje su trebale služiti kao pomoć pripadnicima UNPROFOR-a, ukoliko doÄ‘e do zraÄnih udara NATO-a. No, pravilo “dvostrukog kljuÄa”, prema kojem je generalni sekretar UN trebao pozvati NATO na intervenciju, njihovo nedjelovanje i nespreÄavanje genocida u Srebrenici, ohrabrujuća pisma specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a Yasushija Akashija Radovanu Karadžiću, sastanci Janvier – Mladić povodom oslobaÄ‘anja talaca, njihovi tajni dogovori, kao i Janvierovi javni otpori vojnoj intervenciji imali su za posljedicu Äinjenje genocida i u Srebrenici, te se konstatacija Radovana Karadžića - “Mi smo sretni što imamo UN s kojima sreÄ‘ujemo sve ove poslove”, pokazala kao precizno taÄna.
Spomenuli smo i kanadskog generala Lewis MacKenzie. Bio je komandant UNPROFOR-a za Bosnu i Hercegovinu, februar-septembar 1992, prosrpski orijentisan, zastupao je tezu o “zaraćenim stranama” i, s tim u vezi, kako su “sve strane u ratu krive za zloÄine”, pri Äemu je bezoÄno i besramno izmišljao da su “svi u Bosni i Hercegovini meÄ‘usobno pobili toliko mnogo majki i djece svojih suparnika”; umanjivao je razmjere zloÄina, kako on kaže, zvjerstava u Republici Bosni i Hercegovini, Äime je negirao zloÄin genocida i na taj naÄin i sam uÄestvovao u tom zloÄinu, uÄestvovao u silovanju Bošnjakinja. Sramna je šutnja politiÄkih establišmenata Kanade, UN i Bosne i Hercegovine o ovom kanadskom generalu koji je ponizio Kanadu, UN, Bosnu i Hercegovinu i posebno žrtve agresije i genocida. Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike i drugim organizacijama je u više navrata tražio sudsko procesuiranje generala. UN su to na žalost odbile pravdajuću se imunitetom za generala. PolitiÄki i sudski establišment države Bosne i Hercegovine je ostao nijem na naša traženja. Država Kanada takoÄ‘e. Zato vrijeme kompletno 19. poglavlje knjige „Izgledao sam dobro zbog vojnika“ pod nazivom „Optuženik za silovanje, opet“ Lewis McKenzie posveÄuje aktivnostima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Za slućaj Lewis McKenzie jedino interesovanje pokazala je istaknuta kanadska novinarka CBC Carol Off, te u posljednje vrijeme istraživaÄki novinari Radio Canada - CBC sa kojima Institut za istraživanje genocida Kanada saraÄ‘uje.
Žrtve genocida ipak nisu zaboravljene u Kanadi. Vlada Kanade poÄela je zvaniÄno priznavati genocid u Bosni i Hercegovini nakon što je 2010. godine Parlament usvojio Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida. Kanadska vlada u kontinuitetu na poseban naÄin ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini. To potvrÄ‘uje dvije rezolucije Kanadskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava, jednoj od najuglednijih svjetskih muzejskih ustanova, izuÄavanje genocida u Bosni i Hercegovini u kanadskim školama, otkrivanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, prvom takvom komemorativnom spomen obilježju u Sjevernoj Americi, podjeli Cvijeta Srebrenice, simbola genocida, svim Älanovima Kanadskog parlamenta i proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u gradovima Hamilton i Windsor. Zahvalni smo Vladi Kanade što je priznala bosanski jezik i nacionalni ime Bošnjak, što obilježava Dan državnosti i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Sretan ti rođendan Kanada.
Profesor Emir Ramić