Zlocin na Koricanskim stijenama je jedan od najvaznijih dokaza genocida u Prijedoru
"Ovdje mijenjamo zive za zive, a mrtve za mrtve!" viknuo je zlocinac Darko Mrdja, dojucerasnji gradski besposlicar i instruktor plesa a tog dana, prije tacno 20 godina, komandir Interventnog voda prijedorske policije. Ispred njega, nad rubom provalije na Koricanskim stijenama na Vlasicu bilo je postrojeno vise od 200 njegovih sugradjana, Prijedorcana, netom oslobodjenih iz logora smrti u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju, odvojenih od ostatka konvoja protjeranih prijedorskih Bosnjaka i Hrvata koji se kretao ka Travniku. Tog dvadeset i prvog augusta 1992. strijeljali su ih njihovi sugradjani iz prijedorske policije i bacili u provaliju duboku nekoliko desetina metara. Do sada je identifikovano 124 Prijedorcana ubijenih na Koricanskim stijenama tog dana. Ukupno je do sada 14 prijedorskih policajaca optuženo za ovaj zloÄin, Äetvorica su priznali i pravosnažno osuÄ‘eni. Za ovaj zlocin su osudjeni Darko Mrdja, Damir Ivankovic, Saša ZeÄević, Radoslav Knežević, Marinko Ljepoja, Ljubisa Cetic, Milomir Stakic, Momcilo Krajisnik, Radoslav Brdjanin, Biljana Plavsic i drugi, a tek predstoje hapsenja i sudjenja ostalih clanova Interventnog voda i njihovih nadredjenih iz prijedorskog Kriznog staba. Dvanaest PrijedorÄana je preživjelo strijeljanje i pad u provaliju, neki od njih su svjedoÄili pred sudovima u Hagu i Sarajevu. Tijela većine žrtava još uvijek nisu pronaÄ‘ena, a na osnovu do sada pronaÄ‘enih skeletnih ostataka putem DNA identifikovano je 118 osoba, meÄ‘u kojima i Äetiri žrtve iz Kotor Varoši.
Poruka za sve negatore genocida u Prijedoru, posebno za aktuelne prijedorske vlasti
Zlocin na Koricanskim stijenama je jedan od najvaznijih dokaza genocida u Prijedoru. Na tom mjestu pripadnici Interventnog voda CJB Prijedor prije taÄno 20 godina izdvojili iz konvoja, a potom strijeljali više od 200 muškaraca, prijedorskih civila, uglavnom Bošnjaka. Prijedorski policajaci koji su izvršili strijeljanje nakon toga su bacali bombe kako ne bi bilo preživjelih. Ipak, ovaj strašni zloÄin preživjelo je 12 PrijedorÄana koji su o tome svjedoÄili pred sudovima u Hagu i BiH.
Nasilna smrt neduznih gradjana Prijedora i zlocin pripadnika prijedorske policije, kao olicenje genocida u Prijedoru, uskoro ce biti priznato i obiljezavano u Prijedoru. Jer nema te sile koja moze prezivjele zrtve i svijedoke genocida u Prijedoru sprijeciti od sve intezivnije medjunarodne akcije da se genocid u Prijedoru sudski prizna, da se zrtve obestete i da se u samom gradu Prijedoru svake godine obiljezava dan genocida kao svojevrsna poruka i pouka da se vise nikada i nikome ovakav strasan i normalnom covjeku nezamisliv zlocin ponovi.
Upozoravamo svijetsku javnost na nastavak genocida u Prijedoru, olicenog sada u nekorektnom ponašanju graÄ‘ana Kneževa, koji porodicama žrtava zlocina na Koricanskim stijenama kopaju po živim ranama, pretvarajući mjesto ovog zlocina u deponiju otpada.
Upozoravamo svijetsku javnost na nastavak genocida u Prijedoru, olicenog sada u negiranju genocida od strane prijedorskih opcinskih vlasti koje ne dozvoljaaju zrtvama da postave spomen-ploÄu kao znak podsjećanja na nevino stradale i upozorenje da se ovakvi zloÄini više ne ponove.