PISMO MISIJI BIH U UN
Izražavajući veliko nezadovoljstvo sjevernoameriÄkih Bošnjaka tretmanom bosanskog jezika, najvažnije kategorije konstitutivne državnosti BiH, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), krovna organizacija koja zastupa interese više od 300.000 ameriÄkih i kanadskih Bošnjaka traži od Vas da hitno reagujete kod nadležnih organa Organizacije Ujedinjenih Nacija u smislu što bržeg stavljanja bosanskog jezika na listu zvaniÄnih jezika ove najveće svjetske institucije. Opravdanost našeg zahtjeva stoji u Äinjenici da je bosanski jezik već postavljen u državne institucije Sjedinjenih AmeriÄkih Država i Kanade, kao i u pojedine organizacije koje su pod samim pokroviteljstvom Organizacije Ujedinjenih Nacija, poput OSCE i drugih.
U obrazloženju ovog zahtjeva želim naglasiti da se popisom stanovništva 1991 godine oko 90% Bošnjaka ili 38% ukupnog stanovništva BiH izjasnilo da im je bosanski jezik maternji, kao i da je 21. marta 1992. godine u Sarajevu grupa bošnjaÄkih intelektualaca usvojila “Povelju o bosanskom jeziku” u kojoj se kaže:"Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim. Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika Äiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrÄ‘en u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjaÄkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u razliÄitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima".
TakoÄ‘e u ljeto 1993 godine osamnaest najistaknutijih lingvista u Centru za znanstveni rad BošnjaÄkog Kulturnog Društva Preporod donosi platformu, gdje je nauÄno elaboriran stoljetni kontinuitet postojanja bosanskog jezika kao jedinog zvaniÄnog jezika na prostorima Bosne i Hercegovine, i gdje su date smjernice za izradu novog pravopisa bosanskog jezika koji je izraÄ‘en od autora Senahida Halilovića i komisija ga prihvatila 11. novembra 1995 godine.
Glavni argumenti koji dokazuju nauÄnu utemeljnost bosanskog jezika su:
- južnoslavensko jeziÄko porijeklo (to nije hibridni jezik nastao ukrštanjima već jezik koji se razvio iz zajedniÄkog južnoslavenskog prajezika),
- etnos koji je stvorio i prenosio taj jezik ( Bogumili, srednjevjekovna bosanska država, islamizacija),
- naziv bosanski jezik koji se saÄuvao od srednjeg vijeka,
- bošnjaÄka alhamijado literatura,
- bosanÄica i njena tradicija,
- jeziÄke reforme u 19. vijeku, jeziÄki reformatori,
- Kallayeva politika bosanskog jezika,
- bogato usmeno stvaralaštvo na narodnom jeziku,
- pisana književnost Bošnjaka.
Današnja zakonska osnova u našem zahtjevu takoÄ‘e je opravdana Äinjenicom da je referendumom za suverenu i nezavisnu BiH 1. marta 1992. godine potvrÄ‘ena državnost, samostalnost i nezavisnost države BiH. Na referendumsko pitanje: "Za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih graÄ‘ana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive pozitivno se izjasnilo 64,3% graÄ‘ana. Prijemom u Organizaciju UN 6. aprila 1992. godine BiH konaÄno postaje država u punom obimu znaÄenja tog pojma u savremenom svijetu. Trenutno su 192 države Älanice najveće svjetske organizacije. BiH je jedna od njih. Ali na listi od 393 jezika u upotrebi u Organizaciji UN bosanski jezik se ne nalazi iako je bosanski jezik ustavom BiH odreÄ‘en kao jedan od tri zvaniÄna jezika u upotrebi u BiH.
Bosanski jezik kao lingvistiÄki i kulturnohistorijski fakt o kojem se ne može sporiti, je najvjerniji pokazatelj historijske ukorijenjenosti bošnjaÄkog nacionalnog bića. Bosanski jezik, organski stvoren u smislu historijski zakonitosti nastanka i razvoja, ima svoje historijske korijene i sva neophodna sredstva koja odlikuju druge jezike. U nazivu bosanski jezik Bošnjaci poistovjećuju svoje kulturno biće sa povijesnom teritorijalno državnom maticom. Zato priznanje bosanskog jezika kao zakonomjerne kulturno historijske pojave znaÄi politiÄko priznanje Bošnjaka kao konstitutivnog naroda BiH i politiÄko priznanje države BiH kao takoÄ‘e zakonomjerne pojave. Tvorac bosanskog jezika je bošnjaÄki narod, a matica bosanskog jezika je BiH, taj najzapadniji istok i najistoÄniji zapad, prostor koji stremi Evropi i njezinom vrijednostima, nudeći joj svoje autohtone vrijednosti. Zato je bosanski jezik važna državna tvorevina i najvažniji uslov nacionalnoga opstanka Bošnjaka. Bosanski jezik je nesumnjiv akt Äije je postojanje dokazano nauÄnom, a ne politiÄkom metodologijom.
Bošnjaci imaju puno pravo da ga nazivaju bosanskim jezikom jer se tim nazivom ostvaruje bošnjaÄka matiÄnost državi BiH. Bošnjaci takoÄ‘e imaju pravo tražiti upotrebu bosanskog jezika u OUN, najvećoj svjetskoj organizaciji koja je priznala državu BiH. Bošnjaci imaju pravo tražiti upotrebu bosanskog jezika u OUN jer je bosanski jezik priznat kao World Heritage Language u SAD, državnoj teritoriji na kojoj se nalazi OUN.