Deveti januar, pe?at u njegovim rukama, bh. gra?ani ogor?eni: U ?ijem interesu i za koga radi ambasador BiH u Kanadi

Deveti januar, pe?at u njegovim rukama, bh. gra?ani ogor?eni: U ?ijem interesu i za koga radi ambasador BiH u Kanadi

Ali ono što dodatno zabrinjava jeste ?injenica da se isti antibosanski obrazac danas ne manifestira samo na ulicama u Banjoj Luci i politi?kim skupovima, nego i unutar diplomatsko-konzularnih predstavništava države Bosne i Hercegovine

Obilježavanje devetog januara u Banjoj Luci nije pitanje tradicije, ve? kontinuirani politi?ki ?in osporavanja ustavnog poretka nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine, njenih gra?ana i presuda najviših sudskih instanci.

Taj datum nije simbol identiteta, nego simbol institucionalnog nasilja nad bosanskom državom.

Ali ono što dodatno zabrinjava jeste ?injenica da se isti antibosanski obrazac danas ne manifestira samo na ulicama u Banjoj Luci i politi?kim skupovima, nego i unutar diplomatsko-konzularnih predstavništava države Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegova?ka zajednica u Kanadi danas ne izražava samo nezadovoljstvo - ona izražava duboku institucionalnu nevjericu.

Prvi put se s pravom postavlja pitanje: da li Ambasada države Bosne i Hercegovine u Kanadi djeluje u interesu države koju formalno predstavlja?

Nakon što je javnost obaviještena o uklanjanju državne zastave - ?inu koji sam po sebi predstavlja ozbiljno kršenje diplomatske prakse i simboli?ko negiranje države - danas svjedo?imo još težem presedanu: onemogu?avanju pristupa državnom pe?atu bosanskim gra?anima, posebice Bošnjacima/Bosancima.

Gra?ani su primorani ?ekati danima ili se vra?ati bez obavljenog posla jer se pe?at drži pod li?nom kontrolom ambasadora. Ovo nije proceduralna odluka - ovo je zloupotreba službenog položaja i svjesno onemogu?avanje ostvarivanja gra?anskih prava.

U pravnom smislu, radi se o:

- povredi na?ela jednakosti gra?ana pred institucijama države,

- povredi prava na konzularnu zaštitu,

- kršenju osnovnih standarda profesionalnog diplomatskog ponašanja,

- te stvaranju diskriminatorne prakse zasnovane na politi?koj samovolji.

U diplomatskoj praksi suvremenih država, ovjera dokumenata je administrativna funkcija, a ne li?ni ?in ambasadora. ?injenica da se u drugim državama — uklju?uju?i i one gdje ambasadori dolaze iz reda srpskog naroda - taj posao obavlja bez ikakvih problema, dodatno potvr?uje da se ovdje ne radi o sistemu, nego o namjeri.

Istovremeno, Bosanska ambasada u Kanadi ne pokazuje vidljive rezultate u klju?nim oblastima svog mandata: nema uspješnog lobiranja, nema potpisanog Sporazuma o socijalnom osiguranju izme?u Bosne i Kanade, nema institucionalne proaktivnosti. Bosna je jedina država u regionu bez tog sporazuma — i to nije diplomatski propust, nego politi?ka zapuštenost.

Gra?ani se s pravom pitaju: ako ambasador ne obavlja strateške diplomatske zadatke, ako ne osigurava efikasne konzularne usluge, ako relativizira državne simbole - kome onda Bosanska ambasada u Kanadi uop?e služi?

Bosanski gra?ani u Kanadi podsje?aju na period gotovo potpunog kolapsa ambasade, kada gra?ani mjesecima nisu mogli dobiti pasoše, punomo?i ni osnovne dokumente.

Taj period je javno spominjan i od strane ministra vanjskih poslova. Uprkos tome, o?igledno je da odgovornost nikada nije u potpunosti uspostavljena.

Zato danas bosanski gra?ani u Kanadi ne traže objašnjenja. Oni traže odgovornost sa jasnim zahtjevima:

1. Institucionalnu provjeru rada Bosanske ambasade u Kanadi,

2. Uspostavljanje pune dostupnosti konzularnih usluga bez li?ne samovolje,

3. Profesionalno i politi?ki neutralno ponašanje diplomatskog osoblja,

4. Razmatranje rotacije ambasadora po etni?kom i profesionalnom principu, u skladu s karakterom države Bosne i Hercegovine,

5. Jasnu poruku da ambasade BiH nisu privatni posjedi, nego javne institucije.

Protest protiv devetog januara i protest protiv diskriminacije u ambasadi dio su iste borbe - borbe za državu koja postoji, funkcionira i poštuje svoje gra?ane.

Država Bosna i Hercegovina nije projekat jedne ideologije. Nije teritorijalna fantazija. Nije privatna firma.

Ona je me?unarodno priznata država. A njeni gra?ani, uklju?uju?i dijasporu u Kanadi, ne?e prihvatiti da budu gra?ani drugog reda - ni kod ku?e, ni u vlastitim ambasadama.