Negiranje genocida

Negiranje genocida u Srebrenici se u pravnom i civilizacijskom smislu ne tretira kao sloboda govora, ve? kao kažnjivo djelo u mnogim kontekstima, posebno u Bosni i Hercegovini. 

Evo klju?nih aspekata ove teme:

• Pravni okvir u BiH: Izmjene Krivi?nog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik, predvi?aju kazne zatvora za negiranje, minimiziranje, opravdavanje ili veli?anje genocida, zlo?ina protiv ?ovje?nosti i ratnih zlo?ina pravosnažno utvr?enih sudskim odlukama.
• Stav IGK-a: Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) isti?e da negiranje genocida nije sloboda govora, ve? oblik veli?anja ratnih zlo?ina i nacizma, upore?uju?i to sa negiranjem holokausta.
• Izazovi u primjeni: Uprkos zakonu, procesuiranje negiranja genocida je sporo, a do 2023. godine bilo je malo optužnica.
• Politi?ki kontekst: Negiranje je i dalje prisutno u javnom prostoru, ?esto kroz izvještaje komisija koje negiraju sudski utvr?ene ?injenice. 

Sudski utvr?ene ?injenice o genocidu u Srebrenici su temelj za pravnu zabranu njegovog negiranja.