Bošnja?ka dijaspora u Kanadi

Dr. Emir Rami?: Bošnja?ka dijaspora se uspješno integrisala u kanadsko društvo, ali i odbranila od asimilacije

 

Profesor dr. Emir Rami? direktor Institut za istraživnje genocida u Kanadi u razgovoru za edukativni portal Intelektualno.com  govori o historijatu Bošnjaka u Kanadi, njihovoj organiziranosti, vezi sa domovinom, veoma dobrim odnosima sa kanadskim vlastima i sli?nim temama.

Razgovarao: Admir Lisica

-Na koji na?in se Bošnjaci po?inju organizirati u Kanadi nakon dolaska, te kada po?inje njihovo masovnije doseljavanje?

Rami?: Kanadski Bošnjaci prvo putem vjerskog organizovanja, a zatim putem nacionalnog i državotvornog organizovanja uspjevaju izraziti vlastitost, di?i glas u odbranu bošnja?ke ?asti, duhovnosti i identiteta, bošnja?ke kulture, historije, tradicije i obi?aja, bosanskog jezika i bosanskohercegova?kih društvenih i državnih vrijednosti. To je proizašlo iz toga što su Bošnjaci u Kanadu sa sobom donijeli snažnu svijest o svojoj nacionalnoj posebnosti, koja se izražavala kroz islam, bosanski jezik i pripadnost državi BiH, jedinoj bošnja?koj matici. Istovremeno kanadski društveni sistem poznat pod imenom Kulturni mozaik daje pravo i slobodu svakoj nacionalnog grupi u Kanadi da ?uva i ja?a svoju nacionalnu posebnost.

Masovan dolazak Bošnjaka u Kanadu po?inje 1992. godine, po?etkom agresije na BiH. Bošnjaci najviše dolaze u Južni Ontario, ali i u druge djelove ove velike zemlje. Prema kanadskim statisti?kim podacima danas u ovoj drugoj po veli?ini zemalji u svijetu živi oko 30 hiljada Bošnjaka. Rastegnuti izme?u želje za povratkom u BiH ili ostankom u Kanadi radi ekonomske sigurnosti, želja da im djeca budu Bošnjaci, integrirani u kanadsko društvo, a sa druge strane opet bojaznost od asimilacije, suo?eni sa traumama agresije i genocida, kanadski Bošnjaci su imali pred sobom dilemu kako sa?uvati svoj jezik, folklor, kulturu,vjeru, brak i porodicu, historiju, tradiciju, kako se istovremeno integrisati u kanadski Kulturni mozaik uz odbranu od asimilacije. Odgovor su našli kroz u?enje bosanskog jezika, o?uvanju i ja?anju vjere islama, njegovanju bošnja?ke i bosanskohercegova?ke historije, kulture, tradicije. Kanadski Bošnjaci su tako pokazali nacionalno, duhovno i državotvorno dostojanstvo.

-Koliko Bošnjaci ?uvaju svoju tradiciju, te koje su glavne aktivnosti u tom smjeru?

Rami?: Vjersko, nacionalno i patriotsko sazrijevanje kanadskih Bošnjaka po?inje krajem ’90. godina prošlog vijeka. Ako bi se htjelo ukratko sažeti osnovne karakteristike života, rada i uspjeha kanadskih Bošnjaka onda bi se moglo re?i da su Bošnjaci u Kanadi “probili led” tada, po?eli se ku?iti, stjecati dobra, graditi svoje džamije i nacionalne institucije. Bilo je to razdoblje, padova i uspjeha, vjerskog, nacionalnog, patriotskog povezivanja, vrijeme politi?kog naboja i sazrijevanja, vrijeme proboja u poslovni, društveni, kulturni, nau?ni i politi?ki život Kanade, ali i vrijeme gradnje mostova izme?u Kana?ana i Bošnjaka, Kanade i BiH.

Zahvaljuju?i bošnja?kim islamskim centrima – džematima, kanadski Bošnjaci izgra?uju svijest o islamu kao najsigurnijoj brani njihove potencijalne asimilacije u kanadski “Kulturni mozaik”. Istovremeno se kod njih izgra?uje svijest o islamu kao najširem i najdubljem obliku razli?itsti od drugih. Zato kanadski Bošnjaci u samom po?etku, svoje nacionalne i patriotske potrebe izražavaju kroz svoje islamske institucije. Kod kanadskih Bošnjaka se putem navedenih institucija razvija i svijest o islamu kao vjeri razbora i zdravog razuma jer ona zagovara ljudsku slobodu. Putem bošnja?kih islamskih zajednica, kanadski Bošnjaci postaju svijesni zna?aja islama kao neuništive, bitne jezgre bošnja?kog nacionalnog bi?a, kao usmjeravaju?e snage u procesu prihvatanja – integracija, pozitivnih vrijednosti kanadskog Kulturnog mozaika. Islam kao jezgro bošnja?ke bitnosti i bitisanosti nije opre?an kanadskom društvenom sistemu, oli?enom u Kulturnom mozaiku. Kanadski Bošnjaci nisu nikakvo strano tijelo u kanadskom društvenom sistemu, ve? njegov bitni, razvojni, organski, konstruktivni dio. Istovremeno sa otporom prema asimilaciji priziva se potreba integracije u kanadski društveni sistem, prihvatanjem svih onih vrjednosti koje nisu u suprotnosti sa islamom i bošnja?kom, odnosno bosanskohercegova?kom tradicijom.

Nacionalna i državotvorna svijest kanadskih Bošnjaka, koja je o?uvana zahvaljuju?i bošnja?kim islamskim centrima, jasnije se artikulira sa formiranjem Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Kongres nije govorio u ime svih kanadskih Bošnjaka, ali se trudio da sve što radi odgovara interesima Bošnjaka u Kanadi i interesima Kanade i BiH. Kroz uspješne akcije priznavanja bosanskog jezika i nacionalnog imena Bošnjak u Kanadi, Kongres po?inje proces nacionalnog, državotvornog sazrijevanja kanadskih Bošnjaka. Za Kongres, bošnjaštvo je više od regionalnog osje?aja, više od geografskog pojma, više od kulturno-historijske posebnosti, mada u sebi ovo sve obuhvata. Bošnjaštvo je stvarna i jedina nacionalna identifikacija, temeljna i najvrijednija karakteristika BiH, nedjeljive povijesne i politi?ke državne cjeline. Bošnjaci su svoj nacionalni položaj uvijek razumjevali u dijalekti?kom odnosu s bosanskohercegova?kom posredovanoš?u. U najtežim momentima za vlastitu opstojnost, Bošnjaci ne napuštaju ideju Bosne i bosanski duh, kao multidimenzionalne višesložne vjerske, kulturne, narodne, i civilizacijske zajednice. Tako u Kanadi sazrijevaju osnovne bošnja?ke vrijednosti: islam, bošnjaštvo, bosanski jezik, BiH.

-Na koji na?in Bošnjaci sara?uju sa vlastima Kanade?

Rami?: U zadnjih deset godina mi smo sa kanadskim premijerima i ministrima u vladi imali veoma dobru korespondenciju. Karakteristi?no da je Kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio ve?i uticaj Kanade na zaštitu bosanskohercegova?kih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politi?kog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Dosadašnji najvažniji rezultati lobiranja za bosanskohercegova?ki interes u Kanadi su: bosanski jezik je priznat u Kanadi, nacionalno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statisti?kim i drugim dokumentima, genocid u BiH se izu?ava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipegu, genocid u BiH prezentiran Kana?anima i kanadskim univerzitetima, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, iniciran projekat kojim je kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka, parlamentarna peticija kojom se traži krivi?no sanskcionisanje negatora genocida. Posebno je važno što kanadski gradovi na prigodan na?in obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, svjetski Dan bijelih traka i Dan genocida u Srebrenici.

U fokusu našeg lobiranja su BiH kao evropska, demokratsa, slobodna država gra?ana i naroda, poštivanje pluralnog bosanskohercegova?kog naslije?a oli?enog u Ideji Bosne i bosanskom duhu, vrlo sli?inim kanadskom Kulturnom mozaiku, borba protiv svih oblika segregacije, diskriminacije i aparthejda u BiH, borba za pluralno bosanskohercegova?ko društvo i državu kojom vladaju državni zakoni, a ne entitetska ili partijska „politi?ka sila”, Bošnja?ka dijaspora u Kanadi je lobirala, lobira i lobira?e za bosanskohercegova?ku državu i društvo kao zajednicu gra?ana i ravnopravnih naroda koji je vole i poštuju kao svoju jedinu domovinu. Od Kanade tražimo podršku evroatlanskom putu BiH, nastavak saradnje na ranije dogovorenim projektima deminiranja BiH, potpisivanju sporazuma vezanim za socijalnu zaštitu, pitanje mladih, ali i drugih zna?ajnih za našu dijasporu. Isti?em da je veoma zna?ajna globalna pozicija Kanade u svijetu, te da Kanada zadrži fokus u BiH. Važna je prednost Kanade, koja se ogleda u bogatstvu prisustva ljudi iz cijelog svijeta. Kanadski Kulturni mozaik je planetarna važnost o na?inu života ljudi razli?itih vjera i nacija koji žive i mogu živjeti zajedno, a što je karakteristi?no i za BiH. Energetski i drugi potencijali Kande, koja se se prostire na 7% ukupne površine planete Zemlje su zna?ajni. Velike zalihe nafte, po kojim su drugi u svijetu, odmah iza Saudijske Arabije, velika nalazištima uglja, potpisivanje Sporazuma sa EU, što ?e omogu?iti slobodniju trgovinu i pove?anje GDP-a Kanade, su bitni faktori za bolju saradnju Kanade i BiH. U Kanadi je prisutna pravosudna i sistemska pravna i politi?ka sigurnost, što BiH može primjeniti u vlastitoj praksi.

-Da li je domovina svjesna potencijala koje dijaspora posjeduje?

Rami?: Naši ljudi, žene i mladi su izuzetno vrijedni i cjenjeni gra?ani Kanade. Na žalost matica još nije prepoznala potencijal ove dijaspore. Mladi akademski kadar u dijaspori, vrlo uspješni poslovni ljudi, istaknuti istraživa?i, cjenjeni umjetnici u skoro svim poljima društvene djelatnosti, zna?ajni kulturni radnici, sve uspješniji politi?ari u zemljama u kojima žive, sav taj potencijal država BiH ne koristi za promociju svojih vitalnih interesa. Bošnja?ka dijaspora u Kanadi bolje ilustrira unutrašnji svijet ideje Bosne i Bosanskog duha, preciznije osje?a probleme, dileme i potrebe matice, brže naslu?uje puteve i stranputice matice. Dijaspora je o?uvala tradicionalni kontinuitet bosanskog duha, oli?enog u humanizmu, toleranciji, solidarnosti, pluralizmu i multilateralizmu. Duhovni genij bosanskoga ?ovjeka je 1.000 godina stvarao neponovljivu kulturu, raznolike jezike, literaturu, književnost, umjetnost, filozofiju i teologiju, neprocjenjivu humanisti?ku politi?ku i socijalnu filozofiju, te odve? inspirativnu i nadahnutu kulturu dijaloga koja se može mjeriti sa najvišim duhovnim i civilizacijskim ostvarenjima velikih kulturnih naroda u ljudskoj povijesti. Bošnja?ka dijaspora u Kanadi je potvrdila sposobnost, adaptibilnost i mo? održavanja tradicionalnog, prihvatanje multieti?nosti, ne odbacivanje sopstvenog identiteta i kosmopolitsku predispoziciju multikulturalizma. Bošnja?ka dijaspora se uspješno integrisala u kanadsko društvo, ali i odbranila od asimilacije. Me?utim, dijaspora se osje?a odba?enom, neshva?enom, usamljenom i suvišnom od svoje matice. Dijaspora zna da uklanjanjem prepreka u matici može svojim idejama, uticajem, obrazovanjem i kapitalom produkovati demokratsku i prosperitetnu državu BiH u koju ?e se sa ponosom vra?ati tre?a ili ?etvrta generacija izbjeglica. Zato dijaspora insistira da nadležne vlasti pod hitno donesu Zakon o dijaspori. Taj zakon trebalo bi da bude pripremljen od strane eksperata, uklju?uju?i svakako i one iz dijaspore. Stvaranje demokratske, jedinstvene i prosperitetne BiH, u kojoj ?e svi zna?ajni resursi matice i dijaspore biti usmjereni ka ekonomskom, kulturnom, nau?nom i duhovnom prosperitetu države BiH, trebalo bi da budu osnovna ideja ovog zakona. Dijaspori treba pružiti više od uobi?ajenog. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan isti?e – „potrebni ste nam“, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore. Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos sa dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osje?ati ravnopravnim gra?anima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i gra?ani BiH ne vide važnost dijaspore. Zaista je nezamislivo da zemlja s tako velikom dijasporom nema konkretan državni organ koji bi se njome bavio. Da bi se ostvarila politi?ka, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza dijaspore i matice potrebno je formirati Ministarstvo za dijasporu. Prve akcije Ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje stru?nih i profesionalnih logisti?kih i lobisti?kih timova. Tako bi kontakt sa maticom postao organizovan, sistemati?an, a ne samo privatni kao do sada. Bošnja?ka dijaspora u Kanadi nije zaboravila svoju maticu. Dokaz za to je aktivnost na planu priznavanju bosanskog jezika u kanadskom Kulturnom mozaiku na osnovu ?ega je otvoreno više škola bosanskog jezika sa više desetina polaznika naše djece. Istina o agresiji i genocid na BiH je prezentirana u Kanadi. Kanadski parlament je usvojio više rezolucija o genocidu Srebrenici i BiH. Pokrenuti su mnogi multidimenzionalni nau?no istraživa?ki, umjetni?ki i lobisti?ki projekat na osnovu kojih su najbolje vrijednosti BiH prezentirane Kana?anima.

-Jesu li mladi dovoljno povezani sa domovinom?

Rami?: Mladi su nedovoljno povezani sa domovinom, u?e bosanski jezik i interesuju se za stanje u domovini. Kanadska bošnja?ka dijaspora je o?uvala svoju posebnost i oduprla se negativnoj asimilaciji koja je tako snažno izražena u kanadskom Kulturnom mozaiku. Kroz o?uvanje, ja?anje i prezentiranje svih vrijednosti bosanskohercegova?kog bi?a na najbolji na?in je bila ambasador vrijednosti, dometa i dostignu?a BiH u Kanadi. Istovremeno je promovirala pozitvni oblik integracije, to jest stepen pozitivnog uklopljenja bošnja?ke zajednice u kanadski Kulturni mozaik. Ona je ostala vjerna jedinstvenoj, nezavisnoj, demokratskoj, tolerantnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki narod i gra?anin uživa jednakopravnost, mir, slobodu. Ona je svojim djelovanjem širila istinu o doga?ajima u BiH tokom posljednje decenije 20. vijeka u ime postizanja pravde za sve žrtve agresije i genocida, tih strašnih zlo?ina protov ?ovje?nosti, mira i slobode u Evropi i svijetu.