?etnici i novo veli?anje ratnih zlo?inaca u Višegradu

?etnici i novo veli?anje ratnih zlo?inaca u Višegradu

 

Ideologija ?etni?kog vojvode još traje: U Višegradu obilježavaju "Dan sje?anja na hapšenje Draže Mihailovi?a"

 

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) kontinuirano upozorava na veli?anje ratnih zlo?inaca i okupljanja ?etni?kih pokreta u Višegradu, ozna?avaju?i ih kao ozbiljnu prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. ?etni?ki skupovi, koji se ?esto održavaju u martu (povodom godišnjice hapšenja Draže Mihailovi?a), doživljavaju se kao direktna provokacija i psihološki pritisak na povratnike i porodice žrtava genocida u Višegradu. 

Klju?ni aspekti problematike prema IGK-u:

Veli?anje zlo?ina: IGK naglašava da okupljanja ?etnika u Višegradu promovišu ideologiju koja je odgovorna za masovne zlo?ine, etni?ko ?iš?enje i genocid u ovom gradu tokom 1992-1995. godine.

Prijetnja miru: Ovi skupovi su ocijenjeni kao "opasna retorika" koja podsje?a na devedesete godine i glorifikuje presu?ene ratne zlo?ince.

Negiranje genocida: Uz okupljanja, IGK ukazuje na rašireno negiranje genocida u RS-u, što se smatra posljednjom fazom genocida.

Reakcije institucija: IGK ?esto kritikuje nedostatak adekvatne reakcije nadležnih institucija u BiH na ovakve doga?aje. 

 

Višegrad je poznat po stravi?nim zlo?inima po?injenim od strane srpskih paravojnih formacija, a veli?anje onih koji su te zlo?ine po?inili smatra se uvredom za žrtve i preprekom u procesu pomirenja.

 

Dok se s jedne strane širom svijeta šire neutemeljene tvrdnje o navodnoj opasnosti koju Bošnjaci predstavljaju, isti politi?ki akteri istovremeno glorificiraju one koji su odgovorni za ubijanje stotina i hiljada nevinih civila 

U Višegradu se obilježava Dan sje?anja na hapšenje Draže Mihailovi?a, komandanta ?etni?ke vojske koja je tokom Drugog svjetskog rata po?inila masovna ubistva Bošnjaka u isto?noj Bosni i Sandžaku.

Dok se s jedne strane širom svijeta šire neutemeljene tvrdnje o navodnoj opasnosti koju Bošnjaci predstavljaju, isti politi?ki akteri istovremeno glorificiraju one koji su odgovorni za ubijanje stotina i hiljada nevinih civila. 

 

Bošnjaci bivaju lažno optuživani, a stvarni ratni zlo?inci se veli?aju i njihova brutalna djela relativiziraju.

Takvi narativi ne samo da vrije?aju sje?anje na žrtve, ve? i podrivaju povjerenje i stabilnost u državi.

 

Rehabilitacija Mihailovi?a pred Višim sudom u Beogradu 2015. godine bila je politi?ko nastojanje da se ?etni?ki pokret reinterpretira, relativiziraju njegovi zlo?ini i izbriše historijska odgovornost za masovne pokolje nad civilima, posebno nad Bošnjacima u isto?noj Bosni i Sandžaku.

 

Okupljanja poput ovog u Višegradu, pra?ena ikonografijom i porukama koje veli?aju ?etni?ki pokret, predstavljaju otvoreno vrije?anje sje?anja na hiljade ubijenih civila, ali i zastrašuju?u poruku povratnicima koji pokušavaju obnoviti svoje živote na mjestima gdje su njihovi najbliži stradali.

 

Zabrinjavaju?e je što se takvi doga?aji iz godine u godinu ponavljaju gotovo bez ikakve institucionalne reakcije države.

Svako društvo koje želi graditi stabilnu budu?nost mora jasno i nedvosmisleno odrediti granicu izme?u sje?anja i glorifikacije zlo?ina. Sve dok se ta granica ne uspostavi, a institucije nastave šutjeti, poruka koja se šalje žrtvama i njihovim porodicama bit ?e poražavaju?a, a to je da se u ovoj zemlji još uvijek vodi borba izme?u historijske istine i zlo?ina?kih ideologija.