Kanadski odgovor onima koji vrije?aju žrtve zlo?ina u Prijedoru, koga nauka o genocidu odre?uje kao usporeni genocid, i onima koji negiraju da su u tom gradu postojale bijele trake. 

U proceduri Parlamenta Kanade je rezolucija o komemorisanju 31. maja Me?unarodnog dana bijelih trake u Kanadi.

Prijedor je prvi presu?eni genocid u BiH ali i u Evropi

Presudu o kojoj je rije?, donijelo je Vije?e za maloljetnike Višeg suda u Sarajevu, a 2. jula 1995. godine postala je pravosnažna. Radi se o krivi?nom postupku protiv Dragana Opa?i?a (ro?enog 1975.) osu?enog zbog krivi?nog djela ratnog zlo?ina protiv civilnog stanovništva iz ?l. 142. st. 1 i genocida iz ?l. 141. st. u vezi s ?l. 48. preuzetog iz KZ-a SFRJ, (?l. 3. st. to?ka A Ženevske konvencije o zaštiti gra?anskih osoba za vrijeme rata).

Nakon održane glavne rasprave koja je bila zatvorena za javnost, presu?eno je da je Dragan Opa?i?, pripadnik Prve motorizirane gardijske brigade tzv. vojske Republike Srpske, koji je bio u pritvoru od 2. aprila 1995. godine, kriv što je od sredine novembra pa do kraja 1992. u mjestu Kozarac op?ine Prijedor, nakon što se dobrovoljno prijavio u paravojsku tzv. Republike Srpske u cilju provo?enja velikosrpske politike, uništenja i protjerivanja nesrpskog stanovništva s tog podru?ja, prilikom služenja u jedinici koja je osiguravala logor ‘Trnopolje’, a u kojem se u to vrijeme nalazilo oko 1500 žena, djece i staraca, uglavnom Bošnjaka muslimana iz Kozarca i okolnih sela, krše?i pravila me?unarodnog prava po?inio 23 ubojstva strijeljanjem, dva ubojstva klanjem i deset silovanja.

Predstavni?ki dom države Missouri (The Missouri House of Representatives) je u martu 2013. godine usvojio historijsku rezoluciju kojom se zlo?ini po?injeni u Prijedoru, uz genocid u Srebrenici, zvani?no priznaju kao genocid.  Ovaj dokument je zna?ajan jer je Predstavni?ki dom Missourija, kao tada jedno od prvih zakonodavnih tijela, u jednoj rezoluciji izjedna?io i imenovao stradanja u Prijedoru i Srebrenici kao genocid.

Haški tribunal je, u najmanje dvije pravosnažne presude, utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim ku?ama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je, u presudama, utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Me?unarodni krivi?ni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u najmanje dvije presude spominje kako je nesrpskom stanovništvu Prijedora nare?eno da stavljaju bijele plahte i marame.

Prema presudi bivšem ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Mi?i Staniši?u i nekadašnjem na?elniku Centra službi bezbjednosti (CSB) u Banjaluci Stojanu Župljaninu, sloboda kretanja nesrpskih stanovnika Prijedora 1992. godine bila je “ograni?ena i nametnut im je policijski sat poslije smrkavanja”. “Muslimani i Hrvati su morali da izvjese bijele zastave na prozorima i nose bijele trake na rukama”, stoji u presudi.

Staniši? i Župljanin su 2016. osu?eni na po 22 godine zatvora. Naredba o bijelim trakama navodi se i u presudi kojom su za zlo?ine po?injene u prijedorskim logorima osu?eni Miroslav Kvo?ka na sedam godina, Dragoljub Prca? na pet, Mla?o Radi? na 20, Zoran Žigi? na 25, a Milojica Kos na šest godina zatvora.

“Muslimanima je nare?eno putem radija da izvjese bijele plahte pred svojim ku?ama u znak lojalnosti prema srpskim vlastima, da zavežu bijelu maramu oko miške i krenu prema centru grada”, stoji u presudi te se poziva na preko deset svjedo?enja i materijalnih dokaza.

Haški tribunal je u svojim presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, dok je kroz logore prošlo je više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata.

Za progone, ubistva i druge zlo?ine po?injene u Prijedoru, u Haagu su osu?eni i lideri bosanskih Srba Biljana Plavši? i Mom?ilo Krajišnik, kao i nekadašnji komandant Kriznog štaba Milomir Staki?, te druge osobe.

Trenutno su u toku žalbeni postupci na su?enjima Radovanu Karadži?u i Ratku Mladi?u, koji su prvostepeno proglašeni krivima i za zlo?ine u Prijedoru.

Pred Sudom BiH tako?er su donesene presude za zlo?ine u logorima Omarska i Trnopolje, kao i za ubistva na Kori?anskim stijenama i u Kozarcu, a u toku su i postupci za zlo?ine u Zecovima i Ljubiji kod Prijedora.

Bijele trake, kao sudski utvr?ene ?injenice, ranije su negirale i razli?ite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su tada utjecali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora. Aleksandar Knjeginji?, koji je tako?er ranije osu?en za zlo?ine u Prijedoru, prošle godine je pokenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u tom gradu. Protiv njega je podnesena prijava, ali Tužilaštvo BiH još nije donijelo odluku.

Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedo?imo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas ?uje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zlo?ina po?injenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je po?injeno u Prijedoru. Politi?ka, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjehom rade naša djeca.

Institut za istraživanje genocida Kanada