Smatram vaznim da vas upoznam sa nekoliko vaznih elemenata iz rada Instituta za istrazivanje genocida Kanada {IGK}.

2008. godine zajednickim zahtijevom od strane akademika prof. dr. Smail Cekica, direktora Instituta za istrazivanje genocida Univerziteta u Sarajevu, akademika, muftije  Muamera Zukorlica, predsjednika Bosnjacke akademije nauka i umjetnosti, prof. dr. Nedzada Mulabegovica, predsjednika Vijeca kongresa bosnjackih intelektualaca i tadasenjeg reisa dr. Mustafe ef. Cerica zatrazeno je od mene formiranje IGK prvo u Kanadi a zatim i u drugim djelovima svijeta. Po prvi put bosnjacki lideri su imali jedan jedisntven zahtijev. Ja sam to podrzao i prihvatio. 

Tada smo svi zajedno dosli do jedinstvenog zakljucka da je institucionalizacija kulture sjecanja kamen temeljac opstanka bosnjackog nacionalnog bice i države BiH. 

Tada je dogovoreno da IGK radi kroz 3 faze.

Prva institucioanlizacija kulture sjecanja u Kanadi. To je uspjesno zavrseno. Kanada je postala prva zemlja u svijetu koja je donijela rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prva zemlja u svijetu koja je dozvolila stalnu muzejsku postavku o Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava i prva zemlja u svijetu cija dijaspora je podigla spomenik zrtvama genocida.

Druga faza je podrazumjevala disperziju institucionalizacije kulture sjecanja sa saveznog nivoa na nivoe provincija, teritorija i vecih gradova. I ova faza je uspjesno zavrsena.

Treca faza u kojoj se nalazimo i za koju su se posebno zalagali rahmatli muftija Muamer Zukorlic i akademik Smail Cekic podrazumjeva iskorak institucionalizacije kulture sjecanja na vise nivoe organizovanja, posebno u smislu edukacije o genocidu, izgradnju spomenika žrtvama genocida posebno u Torontu, Otavi i Vankuveru, davanje naziva ulicama, Srebrenica.

Istovremeno ova faza podrazumjeva aktivnosti oko rezolucije evropskog parlamenta o Srebrenici, sto je od nas posebno trazio reis Ceric, aktivnosti oko rezolucije o Srebrenici u parlamentu Australije, aktivnosti oko rezolucije o Srebrenici u americkom Kongresu i Senatu i slicne aktivnosti. Ovo je odradjeno sa cime se uslo u trecu fazu.

Posebno je znacajno ucesce IGK u procesu usvajanja rezolucije Generalne skupstine UN o Srebrenici. Kanada je bila kosponzor.

Prije nesto vise od godinu dana inteziviran je rad u 3. fazi. 

Odrzani su odlicni prijemo kod gradonacelnika Hamiltona, Mississauga, Toronto, Otava, premijerom BC i jos nekim. Poluceni su odlicni rezultati jer svi su podrzali vec navedene nase ciljeve iz 3. faze.

Ovakvim aktivnostima dobili smo mnogo. Ukljuceno je jako mnogo mladih u nase aktivnosti. U svakom vecem gradu u Kanadi imamo nase povjerenike za kulturu sjecanja. Znacajno je i ukljucivanje veceg broja intelektualaca, posebno u Otavi dr. Zijad ef. Delic, zatim u Hamiltonu, Mississauga i Toronto. Ukljuceni su  i organizacije i zajednice, dzemati, omladinska organizacija, Kulturni centar Toronto itd.

U pogledu izgradnje spomenika najdalje smo otisli u Mississaugi. Ali i ostali gradovi imaju intezitet napretka.

Sve navedene aktivnosti su rezultat zajednickog rada organizacija, zajednica i pojedinaca. Niko ne treba da izostane. Zapravo svi trebamo dati dio svoga vrmena, znanja i novca  za ove aktivnosti. U tom smislu smatram potrebnim da se formira jedno operativno tijelo od manjeg broja aktivista koje ce odradjivati poslove uz informisanje kompletne zajednice o toku i napretku poslova.

Nas konacan cilj treba biti otvaranje katedre za izucavanje genocida u Srebrenici, prvo u Torontu, a zatim sire u Kanadi, sto ukljucuje izucavanje genocida o Srebrenici u kanadskim skolama svih nivoa. Nasa iskustva vec traze sirom dijaspore.

 

Emir